Pravni fakultet u Zagrebu: Nova dekanica je prof. dr. sc. Dubravka Hrabar

Foto: Livio Černjul

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar izabrana je na mjesto dekanice zagrebačkog Pravnog fakulteta nakon što je za nju glasalo 4/5 članova skupštine, a program rada koji je predlagala je dobio jednoglasnu potporu Senata fakulteta. Prof. Hrabar obnaša dužnost predstojnice Katedre za obiteljsko pravo, a poziciju dekanice će preuzeti 1. listopada ove godine, nakon što završi mandat aktualnom dekanu prof. dr. sc. Hrvoju Sikiriću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prof. Hrabar rođena je 31. srpnja 1956. godine u Trogiru. Osnovnu školu i Klasičnu gimanziju završila u Zagrebu 1975. godine; na Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirala 1979. godine. Poslijediplomski studij iz međunarodnog javnog i privatnog prava i međunarodnih odnosa na Pravnom fakultetu u Zagrebu upisala 1980. godine, a magistrirala 1986. godine s radom “Oblik oporuke u međunarodnom privatnom pravu”.

Od siječnja do rujna 1980. godine bila sudački pripravnik na Općinskom, odnosno na Okružnom sudu u Zagrebu. Od studenog 1980. godine stručni suradnik u Institutu za međunarodno pravo i međunarodne odnose Pravnog fakulteta u Zagrebu. Za asistenta na predmetu Porodično pravo izabrana 1987, te ponovno 1991. godine.

Doktorsku disertaciju pod naslovom “Prava djece u porodičnim odnosima” obranila na Pravnom fakultetu u Zagrebu 3. listopada 1991. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za znanstvenog suradnika i docenta na predmetu Porodično pravo izabrana 1992. godine, a 1997. u zvanje izvanrednog profesora. U zvanje redovitog profesora i znanstvenog savjetnika izabrana 2001. godine.

Predstojnik Zavoda za građanskopravne znanosti i obiteljsko pravo od 2001. do 2011. godine, a od 1998. godine predstojnica Katedre za obiteljsko pravo. Godine 2011. osnovala je i vodi Sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij Prava djece.

Objavila je dvije autorske knjige, uredila je Hrestomatiju hrvatskoga obiteljskog prava, od 2004. do 2011. godine glavna je urednica najprestižnijega hrvatskog pravnog znanstvenog časopisa ‘Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu’. Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova, sudjelovala je u radu različitih povjerenstava (ministarstvima, komorama, odborima), vodila je različite projekte i radne skupine (projekti MZOŠ-a, projekti Pravnog fakultete, UNICEF-a, projekta Ministarstva rada i socijalne skrbi, te međunarodnog Erasmus projekta CREAN – Children’s Rights Erasmus Academic Network)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 2000. izabrana za stalnog vanjskog znanstvenog savjetnika Ustavnog suda Republike Hrvatske, a 2005. Vlada Republike Hrvatske dodijelila joj je nagradu za životno djelo – “Nagrada za promicanje prava djeteta”.

Osim u znanstvenoj i stručnoj karijeri prof. Hrabar nebrojeno se puta javno istaknula i kao zaštitnica obitelji te kao zagovornica referenduma o ustavnoj definiciji braka na kojem su hrvatski državljani dvotrećinskom većinom izglasali da žele da se u Ustav Republike Hrvatske prenese definicija iz postojećeg Obiteljskog zakona, kako je brak zajednica žene i muškarca.

Ukazivala je i na pokušaje manipulacija i na brojne nedostatke Obiteljskog zakona kojeg je vladajuća većina u Hrvatskom saboru izglasala, a Ustavni sud, u rekordnom roku, proglasio neustavnim i nezakonitim te ga suspendirao i vratio na doradu. U svojim javnim nastupima često odaje priznanje i podupire rad Udruge U ime obitelji te ističe kako za Hrvatsku brak i obitelj moraju biti cilj i sredstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Za Hrvatsku – razorenu moralno i demografski, obitelj mora biti cilj i sredstvo. Moramo poraditi na obnovi brojnosti članova obitelji, brojnijem zasnivanju obitelji, njezinome osnaženju i podupiranju” ističe  prof. Hrabar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.