Pravobraniteljica za djecu strahuje za svoju poziciju: Prihvaćen prijedlog zakona ocijenila napadom na neovisnost institucije

Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić upozorila je da Vlada, prihvaćanjem Konačnog prijedloga Zakona o pravobranitelju za djecu nije prihvatila ni jednu primjedbu koju je ona podnijela tijekom javne rasprave o nacrtu prijedloga zakona, ocijenivši taj prijedlog napadom na neovisnost institucije.

> Pravobraniteljica za djecu predlaže donošenje “lex Milas Klarić” kako bi zaštitila svoju poziciju?

“Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, odnosno Vlada Republike Hrvatske nisu prihvatili niti jednu primjedbu i prijedlog Pravobranitelja za djecu”, priopćila je pravobraniteljica nakon što je Vlada u četvrtak izglasala je Konačni prijedlog Zakona o pravobranitelju za djecu.

Prijedlog zakona koji je Vlada poslala u Hrvatski sabor u zakonodavnu proceduru pravobraniteljica smatra direktnim napadom na neovisnost institucije.

> Sabor prije godinu dana uskratio povjerenje pravobraniteljici za djecu: Zašto je i dalje na tome mjestu?

Navodi pritom da Konačni prijedlog zakona i dalje predviđa odredbu u članku 26. o neprihvaćanju izvješća pravobranitelja kao razlogom za razrješenje pravobranitelja.

> Sabor: Nije prihvaćeno izvješće Milas Klarić, imenovane od Kukuriku koalicije, koja je povukla sve primjedbe na Obiteljski zakon!

„Time se, de jure i de facto, mandat od osam godina, koji za svrhu upravo ima neovisnost institucije pravobranitelja o predviđenom prosječnom četverogodišnjem ciklusu jedne vlade, skraćuje na jednogodišnji mandat“, upozorila je pravobraniteljica.

Osim toga, napominje pravobraniteljica, člankom 27. predviđa se raspisivanje novog natječaja za izbor pravobranitelja za djecu, iako je sadašnju Sabor imenovao na vrijeme od osam godina. To po mišljenju pravobraniteljice iskazuje namjeru Vlade za smjenom čelnika tijela za zaštitu ljudskih prava.

> Milas Klarić zabrinuta za svoj položaj? – apelira da Vlada što žurnije uputi u proceduru novi prijedlog zakona o Pravobranitelju za djecu

Milas Klarić zaključuje da Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem tim prijedlogom, suprotno svim europskim standardima, pokazuje potpuno nepoštivanje neovisne institucije i pokušaj političkog utjecaja vladajuće stranke na neovisnost institucija u Republici Hrvatskoj.

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu, nakon što je Ustavni sud u ožujku postojeći zakon ocijenio nesuglasnim s Ustavom.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić je podsjetila kako je Ustavni sud odlukom iz sredine ožujka ove godine ukinuo Zakon o pravobranitelju za djecu uz ocjenu da je u formalnom smislu nesuglasan s Ustavom, jer je donesen običnom većinom nazočnih, a ne traženom većinom svih saborskih zastupnika.

Temeljem te odluke, važeći zakon prestaje važiti 1. kolovoza ove godine pa Vlada u saborsku proceduru šalje novi zakon, koji prema riječima ministrice Murganić, u sadržanoj smislu uređuje institut pravobranitelja vrlo slično kao i ukinuti zakon.

Podsjetimo, Milas Klarić zapravo “transparentno” (javno) zanemaruje činjenicu kako upravo na temelju volje parlamentarne većine Hrvatskog sabora izražene 10. lipnja 2016. godine, kada nije prihvaćeno njeno godišnje izvješće, ona više ne bi smjela obnašati dužnost pravobraniteljice.

“Neovisnost” ne znači da rad pravobraniteljice i njezina ureda s 18 zaposlenih (16 službenika i 2 zamjenika) ne smije biti podvrgnut nekom obliku nadzora. Neovisnost institucije pravobranitelja znači neovisnost u organizacijskom i financijskom djelovanju, kako je to propisano Pariškim načelima. Naime, Pariška načela jasno određuju što podrazumijeva pojam “neovisnost”: “Nacionalne institucije [za promicanje i zaštitu ljudskih prava] morale bi imati infrastrukturu pogodnu za neometano obavljanje djelatnosti, a napose adekvatno financiranje. Svrha adekvatnog financiranja je omogućavanje nacionalnoj instituciji da ima vlastito osoblje i prostorije, kako bi bila neovisna od Vlade i slobodna od financijskog nadzora koji bi mogao utjecati na njenu neovisnost”. Organizacijska i financijska neovisnost te neovisnost u djelovanju ne znače nepostojanje nadzora nad radom pravobranitelja te odgovornosti za taj rad pred Saborom koji ih je, kao predstavničko tijelo građana, imenovao. Godišnje izvješće koje pravobranitelji podnose Saboru ne predstavlja niti običan “izvještaj o stanju zaštite ljudskih prava”, već prvenstveno izvješće o njihovom radu i radu njihovog ureda, s obzirom da Zakon u čl. 18. st. 1. jasno određuje: “Pravobranite­lj za djecu podnosi jednom godiš­nje izvješće Hrvatskom saboru o svom radu.”. Stoga, premda njihov rad mora biti neovisan, evaluacija toga rada i njegovih rezultata od strane Sabora kao svojevrsnog “poslodavca” mora postojati, a jednako tako i odgovornost pravobranitelja u slučaju lošeg obnašanja dužnosti, kako je to slučaj s Milas Klarić.