U Opatiji se održava 27. tradicionalno savjetovanje ekonomista, Ekonomska politika Hrvatske u 2020. godini. Skup organizira Hrvatsko društvo ekonomista. Njegov predsjednik Ljubo Jurčić upozorio je kako godine bez recesije opet nisu iskorištene za reforme, a okupljenima se obratila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Grabar Kitarović: Treba nam rast od najmanje 5 posto
Predsjednica je ustvrdila kako je pozitivnih elemenata sve više jer gospodarstvo raste kao i plaće i zaposlenost, a Hrvatska se uspinje na ljestvicama konkurentnosti, uz pozitivne pokazatelje kretanja javnog i inozemnog duga. Ipak, dodala je – Hrvatska treba gospodarski rast od najmanje pet posto, kako bi građani osjetili povećanje standarda. Kazala je da se sve to nepovoljno održava na demografske promjene, te da treba stvoriti uvjete za trajno poboljšanje života, racionalizirati i digitalizirati državnu upravu te da javna uprava mora biti potpora, a ne zapreka inovativnom gospodarstvu, prenosi HRT.
“Preoblikovati gospodarstvo tako da socijalni kriteriji više ne caruju”
Kao uvjete ubrzana rasta navela je i nultu toleranciju prema korupciji, temeljitu reformu državne administracije i pravosuđa i lakše provođenje inovacija. “Moramo povećati razinu zaposlenosti, modernizirati uvjete rada, smanjiti iseljavanje i manjak kvalificirane radne snage”, dodala je. Drži da “iz života naših ljudi treba izbaciti pojmove minimalne plaće ili dječjeg doplatka”, a struktura gospodarstva se mora preoblikovati “tako da socijalni kriteriji više ne caruju”. “Naši ljudi ne traže socijalnu pomoć nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto”, istaknula je predsjednica.
Smatra da investitorima treba zajamčiti pravnu sigurnost ulaganja te da su neizvjesnost propisa i zaostalost predmeta na sudovima postali preveliki uteg razvoju. Navela je da je važna i potpora gospodarske diplomacije izvozu i privlačenju investicija, ali da je ona možda najbolji primjer nesustavnog pristupa ključnim aktivnostima u našoj državi.
Vujčić: Ne očekujemo recesiju, nego blago usporavanje rasta
“U ovome trenutku sigurno ne očekujemo recesiju, nego očekujemo usporavanje rasta, i to relativno blago usporavanje rasta BDP-a, kako u eurozoni, tako i u Hrvatskoj u iduće dvije godine”, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić koji je odgovarao na na novinarske upite. Vujčić dodaje kako to ne znači da je recesija isključena. Kao što znamo, ekonomisti nisu baš jako dobri u predviđanju recesija, rekao je. Dodao je kako je trenutna projekcija da će eurozona vjerojatno rasti nešto ispod jedan posto iduće godine, a u Hrvatskoj bi BDP bi mogao rasti oko 2,5 posto.
Kao glavne rizike u ovom trenutku izdvaja trgovinski rat, koji se događa ponajprije na razini SAD-a i Kine. Najavljene su i moguće neke sankcije, odnosno carine koje bi Sjedinjene Države mogle uvesti prema Europi, prvenstveno automobilskoj industriji. Ako dođe do toga i daljnjeg zatezanja tih trgovinskih tenzija, to će loše utjecati na rast i mogli bismo vidjeti neke zemlje u Europi koje će pasti onda u recesiji. Ali i uz takvu prognozu, mi očekujemo samo usporavanje rasta BDP-a, a ne i recesiju, rekao je Vujčić.
Jurčić: Stagniramo, bez rješenja za otvaranje radnih mjesta
“Kad netko kaže – mi rastemo 2 do 3 posto, a Europa 1,5 posto. Pa bolje je rasti 1,5 posto na 40.000 eura, nego 3 posto na 10.000 eura – kad gledate u apsolutnim iznosima. Mi ne konvergiramo Europi s približavanjem, izjavio je Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista. Nepostojanje industrijske politike, nedostatak analize tečajne politike i nedostatak analize mirovinske politike drugog mirovinskog stupa nas drže u situaciji u kojoj jesmo”, zaključio je.
Ministar Tomislav Ćorić izjavio je kako je u kontekstu smanjenja javnog duga Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih ekonomija. Kamate na javni dug 2015. bile su 12 mlrd. kn, a u ovom trenutku manje su od 9 mlrd. kn., dodao je. Naveo je da je u srpnju bilo 1,5 milijuna zaposlenih, najviše u zadnjih 28 godina, da je prosječna plaća u tri godine rasla pet posto, rasle su i minimalne plaće, kao i osnovica za izračun plaća javnih službenika, a povećane su i mirovine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
