Sudac Mrčela o histeriji u zadarskom slučaju: ‘Prosvjedima se kršila pretpostavka nedužnosti, a žrtva izložila medijskim napisima’

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Imamo podignutu kaznenu prijavu, a čini se da već imamo i presudu i krivce i kaznu. To je nažalost posljedica ove, reći ću, histerije, nastale zbog odluke suca istrage da ne zadrži osumnjičenike u pritvoru“, ističe Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, u razgovoru za tportal detektirao je razloge zbog kojih javnost proziva pravosudni sustav za većinu problema u hrvatskom društvu.

Nepovjerenje u hrvatsko pravosuđe nakon zadarskog slučaja palo je možda na najniže grane. Iako statistički podatci idu u prilog sudbenoj vlasti, često su dežurni krivci za sve društvene anomalije. Za loš dojam o pravosuđu Mrčela ističe dugotrajnost postupka.

O zadarskom slučaju u kojem su neki osumnjičenici maloljetni, kao i žrtva, a neki mlađi punoljetnici

“Da, zadarski slučaj vezan uz navodno silovanje dobar je primjer. Moram reći navodno, jer postoji ustavno načelo o pretpostavci nedužnosti. Točno je to da svaku kaznenu prijavu treba istražiti, no ne pokaže se svaka prijava točnom, pa čak ni ona za seksualno nasilje. Imamo podignutu kaznenu prijavu, a čini se da već imamo i presudu i krivce i kaznu. To je nažalost posljedica ove, reći ću, histerije, nastale zbog odluke suca istrage da ne zadrži osumnjičenike u pritvoru. Ta je odluka preinačena. Bitno je naglasiti da je svaka odluka koju donese sud u Hrvatskoj podložna ocjeni nekog višeg suda”.

“Ako se svako preinačenje prvostupanjske odluke bude tumačilo kao posljedica pritiska medija, onda ni to neće biti dobro. Jednostavno ne vjerujem u to da je istražni zatvor u zadarskom slučaju određen zbog pritisaka”.

> Što je dosad poznato o navodnom grupnom silovanju djevojčice u okolici Zadra? (2. dio)

> Pročitajte objašnjenje pravobraniteljice zašto u inicijativi ’40 dana za život’ djeca ne smiju sudjelovati, a na prosvjedu ‘Pravda za djevojčice’ smiju

> (VIDEO) Djevojčica uz Sarnavku čitala poruku o silovanju. Je li to iskorištavanje djeteta? Što kaže pravobraniteljica?

O prosvjedima ‘Pravda za djevojčice’

Ti prosvjedi nisu dobri iz tri razloga. Jedan je zaštita žrtve. Kada je sve objavljeno, novinari su otišli u to mjesto i pokušali stupiti u kontakt sa žrtvom te njenom rodbinom. Rodbina je molila da prestanu medijski napisi. Uzalud. Drugi razlog je kršenje pretpostavke nedužnosti jer je svatko nedužan dok ga se ne proglasi krivim. Treće, izlaskom tih informacija u medije prekršen je zakon, a time se gubi na vjerodostojnosti zakona i onih koji ga primjenjuju.”, ističe Mrčela i dodaje da on do sada nije nikad dobio prijetnje, ali zna da su neki suci vezano uz zadarski slučaj dobili prijetnje.

O političarima koji komentiraju sudske postupke u tijeku i pozive na ‘linč’ u zadarskom slučaju

“Bilo bi dobro da političari ne komentiraju sudske postupke koji su u tijeku. Imamo jedan virus koji je došao prije virusa gripe i koji je stalno prisutan, a to je da političari vole komentirati postupke u tijeku. Jedanput je jedan političar rekao: ‘Naravno da trebamo komentirati postupke koji su u tijeku jer poslije može biti kasno.’ To stvara dojam o utjecaju politike. Valjda političari vole da postoji taj dojam. Za spomenuti virus imamo cjepivo, a to je presuda Suda u Strasbourgu – Peša protiv Hrvatske. To bi trebalo pročitati svaki put kada se kod političara pojavi želja da komentira. No nemam nijedan primjer za to da je političar utjecao na odluku suda.

U zadarskom slučaju političari su komentirali odluku suca istrage i gotovo pa pozivali na linč, a da nisu znali sve činjenice. Ako budemo objavljivali sve prije nego postupak krene, dakle suprotno zakonu, onda nam ne treba suđenje; onda imamo suđenje na ulici ili u medijima.

O Vukovaru i postupcima za ratni zločin

“Što se tiče područja Vukovara, tamo su provedeni neki postupci. Neke je proveo Haški sud i to za osobe po zapovjednoj odgovornosti. Za druge je postupke Haag prepustio suđenje Srbiji. Neka se suđenja odvijaju i u Osijeku. Tamo je optuženo 196 osoba, a od toga su 192 osobe nedostupne. Samo su četiri osobe protiv kojih možete provesti pravi kazneni postupak. Što nam onda preostaje? Kada je krenuo rat u Hrvatskoj, pokrenuti su postupci za ratne zločine i oni su mahom bili u odsutnosti. Dosta tih postupaka doživjelo je opravdanu kritiku u pristupnim pregovorima za EU jer nisu zadovoljavali temeljne standarde pravičnosti suđenja. Bila su to kratka i površna suđenja. Rekli su da moramo prestati s time. Kada smo prestali, tada se pojavio problem – gomila tih predmeta stoji jer su optuženici nedostupni. Onda smo opet krenuli sa suđenjima u odsutnosti, ali je dopušteno da se obnovi postupak iako nema okrivljenog.

“Od 192 nedostupna optuženika, vjerojatno će neki postupci završiti presudom. Za te ljude znamo gdje su, no oni su nedostupni hrvatskom pravosuđu jer su u Srbiji ili u BiH. I tako na njihovu adresu stigne presuda iz Hrvatske, oni napišu podnesak da žele ponoviti suđenje, a mi moramo ponoviti postupak i to opet u odsutnosti. To je začarani krug u kojem nitko nije zadovoljan, kamoli sretan. Situacija nije tako jednostavna kako političari to žele pokazati jednostavnom izjavom da nema postupaka. Ima ih. Trenutno je u fazi rasprave oko 120 predmeta za ratne zločine.”

“Procesuiranje je stvar policije i DORH-a. Imam svoje mišljenje o tome, ali ga neću iznositi jer to nije došlo na sud niti je posao suda ili suca da u medijima komentira policijske obrade i državnoodvjetničke istrage. Među onim predmetima koji su došli na sud ne vidim da je politika imala ikakvog utjecaja na bilo koji dio postupka.”

O kleveti, uvredi i sramoćenju

Iz Kaznenog zakona po najnovijem briše se kazneno djelo teškog sramoćenja. Pozdravljate li tu odluku? Podsjetimo da ste još 1996. oslobodili krivnje tadašnje urednike Feral Tribunea nakon što ih je predsjednik Tuđman tužio zbog klevete.

“O svojim presudama neću. Mislim da je dobro što u zakonu ostaje da je namjerno laganje kazneno djelo jer to nitko ne smije raditi, a osobito ne novinari. Dobro je da ostaje uvreda jer za javnu higijenu nije dobro to da se vrijeđa drugoga. A mislim da će izbacivanjem sramoćenja najviše biti sretni suci. Kada se gleda odnos između sramoćenja i klevete, to je vrlo složen odnos. Ako povlačimo paralelu s medicinom, to je kao koljeno jer je koljeno najkompliciraniji zglob. Kleveta i uvreda koje ostaju u Kaznenom zakonu, to će biti puno čišće”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Razgovor u cijelosti pročitajte na Tportalu.

Izvor: narod.hr/tportal