Za točno sedam dana, u nedjelju 15. veljače, na Trgu svetog Marka u Zagrebu novoizabrana hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović, prije preuzimanja dužnosti predsjednice Republike, u skladu s Ustavom, položiti će svečanu prisegu, koja je zapravo temelj mandata svakog predsjednika.
Naime, inauguracija predsjednika Republike Hrvatske uobičajen je naziv za ceremoniju polaganja svečane prisege predsjednika Republike Hrvatske izabranog na demokratskim izborima prije preuzimanja dužnosti i nije uobičajen samo za Hrvatsku. Primjerice, američki predsjednik, koji ima daleko veće ovlasti od hrvatskih predsjednika, također ‘prolazi kroz ceremoniju’ svečane inauguracije u Washingtonu.
Predsjednik Republike Hrvatske bira se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na mandat od pet godina, a prisegu polaže pred ustavnim sucima i predsjednikom Ustavnog suda.
Kolinda Grabar Kitarović prva je žena na čelu Republike Hrvatske. Nakon 15 godina i odlaska sa životne scene prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, Kolinda Grabar Kitarović ujedno je i prva osoba na čelu države koja dolazi iz redova Hrvatske demokratske zajednice.
Kolinda Grabar Kitarović pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora, održanih 11. siječnja, trećeg hrvatskog predsjednika profesora Ivu Josipovića. Novoizabrana predsjednica morat će izaći iz stranke koja ju je kandidirala, u ovom slučaju radi se o HDZ-u. U Hrvatskoj je članstvo u stranci nespojivo s predsjedničkom funkcijom, iako to nije pravilo u svim demokratskim državama. To nije bilo pravilo devedesetih, kada je predsjednik RH, dr. Franjo Tuđman, bio ujedno i predsjednik HDZ-a.
Povijest hrvatskih predsjednika
Podsjetimo, od svoje neovisnosti Hrvatska je dosad imala tri predsjednika, i dr. Franjo Tuđman i Stjepan Mesić birani su u dva mandata, pa je Ivo Josipović prvi koji je služio samo jedan mandat. Dr. Franjo Tuđman za predsjednika Republike biran je u oba navrata uvjerljivo u prvom krugu predsjedničkih izbora.
Poslije pobjede na predsjedničkim izborima u ljeto 1992. godine predsjednik Tuđman položio je svečanu prisegu pred predsjednikom Ustavnog suda Jadrankom Crnićem i ustavnim sucima, 12. kolovoza na Trgu svetog Marka, što je postala tradicija te je Trg svetog Marka postao mjesto na kojem su inauguraciju imali drugi i treći hrvatski predsjednik.
Naravno, to nije slučajno, kroz povijest drevni Trg svetog Marka u Zagrebu stekao je status jednog od simbola hrvatske države te hrvatske državnosti.
Spomenimo kako je dosad održano pet svečanih ceremonija inauguracija predsjednika Republike, spomenute 1992. godine, pet godina kasnije, 1997. godine, 2000. godine, 2005. i 2010. godine.
Svečanom prisegom, što je propisano ‘Božićnim Ustavom’ iz 1990. godine, predsjednik se obvezuje na vjernost Ustavu. Tekst svečane prisege utvrđen je Zakonom o o izboru predsjednika Republike iz 1997. godine te je aktualan i danas.
Dr. Franjo Tuđman – prvi hrvatski predsjednik
U jeku Domovinskog rata, dakle, 1992. godine, na inauguraciji nije se mogao očekivati neki spektakularni odaziv stranih državnika. Hrvatska se tek borila za status u međunarodnoj zajednici i za vlastiti opstanak, budući da je prva svečana inauguracija jednog hrvatskog demokratski izabranog predsjednika održana deset mjeseci nakon raketiranja Banskih dvora u Zagrebu i sedam mjeseci poslije službenog priznanja Republike Hrvatske.
Zanimljivo da je na prvoj inauguraciji tekst svečane prisege čitao predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić, za kojim je ponavljao riječi svečane prisege dr. Franjo Tuđman koji je u svečanu prisegu ‘unio dio sebe’. Naime, predsjednik Tuđman promijenio je samoinicijativno završni dio teksta svečane prisege i to ‘na korist svih hrvatskih državljana’ u ‘na korist hrvatskoga naroda i svih hrvatskih državljana’ te završivši svečanu prisegu riječima ‘Tako mi Bog pomogao’.
Svečanosti inauguracije su uz brojne građane nazočili članove Vlade RH, koje je predvodio predsjednik Vlade Franjo Gregurić, predsjednik Hrvatskog državnog sabora, dr. Žarka Domljana, te brojni drugi visoki dužnosnici. Predsjedniku Tuđmanu prvi je, naravno, čestitao predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić, stavivši lentu predsjedniku Republike kao znak predsjedničke časti. Nažalost, lentu, iako je propisana zakonom, koristio je dosada samo predsjednik Tuđman. Predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović nisu nosili lentu. Josipović je komentirao između ostaloga i zato što se, kako je rekao, zakon izobičajio.
Druga svečana ceremonija inauguracije prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana održana je pet godina kasnije, 5. kolovoza 1997., na drugu obljetnicu Oluje. Suci Ustavnog suda, predvođeni Jadrankom Crnićem stigli su na ceremoniju inauguracije koja je počela u 10 sati prije podne, dok je predsjednik Tuđman, u tada već slobodnoj Hrvatskoj, državi, pobjednici u oslobodilačkom ratu, prošao između povijesnih postrojbi, poredanih po povijesnom slijedu te svečane postrojbe Hrvatske vojske, do mjesta inauguracije. Svečanost inauguracije počela je hrvatskom himnom, a nakon polaganja prisege topnička bitnica na Griču ispalila je 25 počasnih hitaca.
Stjepan Mesić – drugi hrvatski predsjednik
Drugi hrvatski predsjednik, Stjepan Mesić, nakon pobjede u drugom krugu predsjedničkih izbora 7. veljače 2000. godine, položio je svečanu prisegu 18. veljače iste godine. Naime, kako je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman umro u jeku svog drugog mandata, 10. prosinca 1999. godine, tako su održani i izvanredni predsjednički izbori te je inauguracija umjesto u osmom mjesecu, kao devedesetih, održana u veljači, tako je ostalo do današnjih dana.
Na inauguraciji Stjepana Mesića okupio se veliki broj stranih izaslanika. Na svečanoj inauguraciji koja je započela u 13 sati prisegu je položio pred predsjednikom Ustavnog suda Smiljkom Sokolom.
Tada je datum polaganja svečane prisege dogovoren neposredno prije drugog kruga predsjedničkih izbora u kojem su se sučelili Stjepan Mesić i Dražen Budiša. Sve je dogovoreno na sastanku predsjednika Vlade i Ustavnog suda. Nakratko se povela rasprava o mjestu inauguracije, no, srećom je ipak prevladao stav onih koji su se založili da Trg svetog Marka i dalje ostane mjesto svečanih inauguracija hrvatskih predsjednika. Za organizaciju same svečane ceremonije osnovan je stožer na kojem je bio tadašnji zamjenik premijera Goran Granić. Podsjetimo, tada je premijer RH bio Ivica Račan.
Na inauguraciju Stjepan Mesić je u pratnji supruge Milke stigao pješice iz pravca Banskih dvora. Puno je toga promijenjeno u odnosu na inauguraciju predsjednika Tuđmana iz 1997. godine. Mesić je prošao crvenim sagom, iako je najavljivao sivi, pored počasne bojne Prvog gardijskog zdruga, no, nije bilo vojnika u crvenim odorama.
Inauguracijski govor Stjepana Mesića trajao je šest i pol minuta tijekom kojeg je naglasio da želi biti ‘građanin predsjednik’, a što se dogodilo kasnije vidjeli smo. Nakon inauguracije Mesić je s gostima otišao u gornjogradsku palaču Dverce gdje su bili dogovoreni sastanci sa stranim izaslanstvima koja su nazočila inauguraciji. Predsjednik Mesić, kako smo već napisali, na inauguraciji nije nosio predsjedničku lentu.
Nakon pobjede na predsjedničkim izborima 2005. godine, također u drugom krugu, u kojem se našao s kandidatkinjom HDZ-a, Jadrankom Kosor, Stjepan Mesić svečanu inauguraciju imao je 18. veljače te iste godine, a ona je počela u 12 sati. Svečanu prisegu Stjepan Mesić položio je pred sucima Ustavnog suda te predsjednikom Ustavnog suda Petrom Klarićem. Svečanoj ceremoniji nazočilo je devet predsjednika država, predstavnici NATO pakta (Hrvatska još uvijek nije bila članica Europske unije i NATO-a), Europske komisije, OESS-a, predsjednik hrvatske Vlade, Ivo Sanader, predsjednik Sabora Vladimir Šeks te oko 1000 hrvatskih građana. Tako je druga inauguracija Stjepana Mesića ipak bila nešto skromnija od one iz 2000. godine.
Ivo Josipović – treći hrvatski predsjednik
Pet godina kasnije, dakle, 18. veljače, 2010. godine, svečanu prisegu pred ustavnim sucima te predsjednicom Ustavnog suda, Jasnom Omejec, položio je profesor Ivo Josipović, koji upravo broji svoje posljednje sate na čelu hrvatske države. Tada je Ivo Josipović pobijedio na predsjedničkim izborima u drugom krugu Milana Bandića sa osvojenih oko 60 posto glasova,poslije dva kruga koja su održana 27. prosinca 2009. te 10. siječnja 2010. godine.
Sama inauguracija počela je na Trgu sv. Marka u 11.55 sati, nakon što je iz smjera Pantovčaka došao Josipovićev prethodnik, Stjepan Mesić, koji je zauzeo svoje mjesto u prvom redu gledališta, odmah uz tadašnju hrvatsku premijerku Jadranku Kosor i predsjednika Hrvatskog sabora, Luku Bebića.
Zanimljivo da je tog 18. veljače na Josipovićevoj inauguraciji hrvatsku himnu otpjevao Akademski zbor ‘Ivan Goran Kovačić’ te dječji zbor ‘Zvjezdice’, a Josipović sa suprugom Tatjanom na Trg svetog Marka došao iz smjera Ćirilometodske ulice, u njihovom društvu bila je i kći Lana.
Točno u 12.06 sati Ivo Josipović je položio je prisegu s rukom položenom na Ustav Republike Hrvatske. Na inauguraciji bili su čelni ljudi Slovenije, Mađarske, BiH, Crne Gore, Poljske, Slovačke, Bugarske, Makedonije, Albanije i Kosova. Sjedinjene Američke Države predstavljao je pomoćnik državne tajnice, a Njemačku parlamentarni državni tajnik u saveznom ministarstvu obrane.
Kolinda Grabar Kitarović – prva hrvatska predsjednica
Inauguracija nove hrvatske predsjednice, Kolinde Grabar Kitarović održati će se tri dana ranije, dakle, 15. veljače, budući da je američki predsjednik, Barack Obama, objavio za 18. veljače održavanje globalnog summita o borbi protiv nasilnog ekstremizma u Washingtonu na kojem se očekuje veliki broj stranih izaslanika i državnika. Kako bi se izbjeglo da ta dva događaja koincidiraju došlo je do promjene termina inauguracije hrvatske predsjednice kojoj mandat započinje 19. veljače, dakle, četiri dana nakon same inauguracije na Trgu svetog Marka.
Iako je bilo raznih spekulacija, pa i otvorenih prepucavanja na relaciji Vlada Zorana Milanovića – stožer novoizabrane predsjednice Kolinde Grabar Kitarović glede mjesta njenog Ureda očito je da će Grbar Kitarović započeti svoj predsjednički mandat na Pantovčaku, a ne u Visokoj ulici.
Na inauguraciji Kolinde Grabar Kitarović čekuju se neke promjene. Prije svega nova hrvatska predsjednica, za razliku od Josipovića i Mesića, nositi će predsjedničku lentu.
Za sada se nezna tko će sve doći od stranih državnika na inauguraciju Kolinde Grabar Kitarović.
Dnevnik Nove TV objavio je večeras kako će Markov trg iduće nedjelje pohoditi predsjednici Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Mađarske, Slovenije, Slovačke te predsjednica Kosova, Atifeta Jahjaga. To je do sada potvrđena lista državnika. Broj šefova država na svakoj se inauguraciji kreće oko 10. Najviše, njih 12, bilo je 2000. godine.
Osim predsjednika država, doći će i predsjednici bugarskog i poljskog parlamenta te njemačkog Bundesrata, Volker Bouffier. Neke zemlje poslat će ministre, a većina svoje veleposlanike. SAD još nije odredio izaslanika.
Izvjesno da na inauguraciju neće doći predsjednik Srbije, Tomislav Nikolić, koji će poslati svog izaslanika.
Na inauguraciji nove predsjednice svakako se očekuje da će biti aktualno političko vodstvo – predsjednik Vlade Zorana Milanovića, te predsjednik Sabora Josipa Leku.
Posljednjih dana mediji su objavili optužbe za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, i samu ministricu Vesnu Pusić, da minira inauguraciju te da uopće ne odgovaraju na pozive koji dolaze iz stožera nove predsjednice.
Dostojanstveno, skromno, hrvatski
Krešimir Dolenčić, Redatelj inauguracije Kolinde Grabar Kitarović , javnosti je otkrio neke sitnice vezane uz samu inauguraciju novoizabrane predsjednice, uz lentu koju smo već spomenuli, recimo kako bi predsjednica na inauguraciju trebala doći automobilom. Nešto prije podne izaći iz zgrade Ustavnog suda te proći kroz špalir hrvatskih povijesnih postrojbi do središnje pozornice na Markovom trgu.
Očekuje se da će se na inauguraciji naći drevni sinjski alkari, korčulanski moreškanti, kravat pukovnija, dubrovački trombunjeri, dok će suci Ustavnog suda na svečanu pozornicu izaći u 12 sati.
Mnogo se posljednjih dana govorilo o predsjedničkoj lenti i povratku tradicionalističkom pristupu, no, zaboravilo se da je predsjednička lenta, osim što je znak predsjedničke časti propisana zakonom koji je i danas na snazi.
Na dan inauguracije svečani je ručak na kojem bi trebala biti poslužena i najpoznatija hrvatska jela i specijaliteti. Upućeni tvrde da bi ručak mogao biti tradicionalan, istovremeno bez oskudijevanja, ali decentno te skromno, u skladu s vremenom u kojem živimo. Kolinda Grabar Kitarović i službeno postaje hrvatskom predsjednicom 19. veljače.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
