Predsjednik se bavi temama iz prošlosti, a ne budućnosti: Pročitajte ‘Milanovićev sat povijesti’ s Facebooka

Foto: fah

Predsjednik države je osoba izabrana da ujedinjuje narod, rješava aktualna pitanja, te otvara pitanja perspektive budućnosti i njenu dinamiku.

Sada je idealan trenutak za takve poteze predsjednika i državnika.

A Zoran Milanović, čini se, želi izazvati debate, prijepore, podjele i maknuti fokus javnosti s bitnog na nebitno.

Sve je to već viđeno od početka mandata i micanja biste dr. Franje Tuđmana i drugih povijesnih velikana iz Predsjedničkih dvora (tada je to obrazložio da povijesti nije mjesto u Predsjedničkim dvorima), pa do izazivanja sukoba i podjela na komemoraciji u Jasenovcu i obilježavanja ratne pobjede u operaciji Bljesak.

Jučer se oglasio ‘o povijesti’ povodom Rimskih ugovora potpisanih 1941. godine između NDH i Italije, te udijelio cijelom narodu malu „lekciju iz povijesti“ na svom predsjedničkom Facebooku.

Sjetimo se samo da Milanović započeo skandal s prijedlogom ‘bacanja ploča’ s imenima poginulih hrvatskih vojnika HOS-a u Domovinskom ratu, i to ni manje ni više nego nad dan komemoracije žrtvama Jasenovca iz II. svjetskog rata.

“Da se ne zaboravi. Na današnji dan 1941. Ante Pavelić je Rimskim ugovorima izručio Mussoliniju najveći dio Dalmacije, u kojem je živjelo skoro 400.000 Hrvata. Svečanom činu potpisivanja u rimskoj Palazzo Venezia nazočila je cijela ustaška vlada. Da se ne bi mislilo kako je to bio samo vješt taktički manevar, po jačemu ‘iznuđeni predračun’, uz namjeru da se u prvom trenutku talijanske slabosti računi izravnaju u našu korist, svjedoče dokumenti o Pavelićevim (još galantnijim u korist fašista) izdajničkim naumima iz 1927. Punu godinu dana prije atentata na Stjepana Radića i poslanike HSS-a u Beogradu. Konstanta u misli i nedjelu. Da se ne zaboravi…”, napisao je Milanović na svom predsjedničkom Facebooku.

 

Što se tiče ‘prodaje hrvatske obale’, Milanović nije spomenuo da prvi tko je to napravio je bila Jugoslavija.

Rapalskim ugovorima Jugoslavija je predala Italiji velike dijelove istočne obale Jadrana naseljene Hrvatima, kao i njena dva najveća grada. Da bi izdaja bila još veća, Rijeku je predala tek 1924. godine, šest godina nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Izvan Hrvatske tada se našla cijela Istra, dva najveća grada na hrvatskoj obali Zadar i Rijeka, otoci Cres, Lošinj, Lastovo i Palagruža.

Dakle,veliki gradovi na obali kao: Pula, Rijeka i Zadar nisu bili predani kao dio Rimskih ugovora, već je Jugoslavija ‘prodala’ te dijelove obale još dok ustaše nisu ni postojale.

Osim toga, Jugoslavija nije ‘prodala’ samo dijelove Hrvatske, već i velike dijelove Slovenije: cijelu obalu s gradom Koprom (još jedan veliki grad na istočnoj obali), Goricom u kojem je većinsko bilo slovensko stanovništvo, te cijelo Slovensko primorje i velike dijelove unutrašnjosti sve do 50-ak km od Ljubljane (oko 25% današnjeg teritorija Slovenije).

To je tek bila ‘prodaja’, četvrtina jedne države.

Hrvatski i slovenski krajevi koje je Jugoslavija ustupila Italiji:

Prve godine u novoj državi

O toj ‘prodaji’ se nikada nije pisalo, jer nije bio argument za ‘obračun s kolaboracionistima i fašistima’.

Tema o Rapalskim i Rimskim ugovorima je puno kompleksnija od ovog teksta, a pogotovo Milanovićeve Facebook objave, pogotovo s obzirom na međunarodne okolnosti. Kao i posljedice koje je imao I. svjetski rat na Rapalske ugovore, te II. svjetski rat koji je trajao već gotovo dvije godine kada su potpisani Rimski ugovori nakon kapitulacije i raspada Jugoslavije.

Zato je to tema za znastvenike, povjesničare i intelektualce.

Nikome nije na kraj pameti biti apologet i branitelj Rimskih ugovora ili ustaškog režima, ali Milanović prešućuje da se radi o teritoriju srednje Dalmacije od Zadra do Splita (a ne cijele Dalmacije) i pojedinih otoka (Hvar, Brač i Pag su bili dio NDH, a Cres, Lošinj i Lastovo već prije dio Italije). Prešućuje da je odmah nakon pada Italije u rujnu 1943. godine cijela Dalmacija bila vraćena NDH i da je tamo ta država imala svoju vlast do kraja rata. Čak je ustanovljeno i ministarstvo pod nazivom Ministarstvo za novooslobođene krajeve na čijem je čelu bio Edo Bulat, pravnik iz Splita koji je čak jedno vrijeme bio aktivni član projugoslavenske Orjune.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr