Pregled tjedna: Mlinarić odgovorio Jeckov, Strmota o roditeljima odgojiteljima, Petrov o dječjem doplatku

mlinarić
Montaža: Narod.hr, izvor: Fah

U novom pregledu tjedna izdvajamo govor kojim je Stipo Mlinarić (Domovinski pokret) sa saborske govornice oštro odgovorio na performans SDSS-ove Dragane Jeckov. Donosimo vam i izjavu demografa Marina Strmote o mjeri roditelj odgojitelj koju je ekstremno lijeva zagrebačka vlast ukinula te izjavu predsjednika Mosta Bože Petrova o prijedlogu dječjeg doplatka po uzoru na Njemačku što bi bila demografska, a ne socijalna mjera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mlinarić oštro odgovorio Jeckov

Stipo Mlinarić, zastupnik Domovinskog pokreta je govorio o prošlotjednom govoru zastupnice SDSS-a Dragane Jeckov u kojem se osvrnula na poruke mržnje usmjerene prema Srbima u Vinkovcima.

“Da je citiram: ‘Treba se ograditi od mrzitelja i ovakvih poruka i njihovih namjera jer su one opasne i pogubne za uređeno i civilizirano društvo…’. Ona je to pročitala i još poderala papir i održala preformans kakvog Milorad Pupovac radi 17. studenog u Vukovaru”, kaže Mlinarić.

>Jeckov o mržnji prema Srbima: Sve povezala s verbalnim napadom na Indijca u Zagrebu

Sve bi to bilo lijepo i krasno, no napominje kako Jeckov nije vidio za govornicom 2. lipnja 2021. godine u Borovu Naselju kada je pretučen 13-godišnjak. “Pretukao ga je 30-godišnjak, pripadnik njihove navijačke skupine ‘Grobari’. Dakle, čovjek od 30 godina istukao je dijete od 13! Znate li zašto? Mali zlikovac, mali ‘ustaša’ imao je maskicu s kockicama. U svojoj državi!”, napominje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije vidio, kaže, Jeckov za govornicom da kaže kako je moguće da čovjek od 30 godina istuče dijete. “Znamo li kakvu kaznu je dobio? Ne znamo. Nismo čuli od Jeckov”.

Prije 20 dana priveden je hrvatski državljanin zbog govora mržnje u Slavoniji. “Pisao je prijeteće poruke. Znate li odakle je taj čovjek? Pa – iz Negoslavaca. Sumještanin Dragane Jeckov. Je li ga spomenula prošle srijede? Je li osudila to? Naravno da nije!”, nastavlja saborski zastupnik Domovinskog pokreta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nabija kompleks Hrvatima”, dodao je, a onda je krenuo s nabrajanjem imena ljudi koji su odvedeni 1991. u Negoslavce te do dana današnjeg njihova tijela nisu pronađena.

 

Demograf Strmota: Prva mjera je bila udariti na roditelje i djecu

Idući upisi u vrtiće zagrebačke vrtiće mogli bi biti izrazito teški, sad je već jasno, neće biti mjesta. Tisuće djece bi moglo ostati neupisano. Hrvatska udruga roditelja odgojitelja upozorava da prijeti kaos upravo zbog ukidanja te mjere.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Tisuće šlapica ispred ZG skupštine; HURO: To je simboličan prikaz kaosa koji nas očekuje

“Da, to se očekivalo. Upozoravali smo da se prebrzo ide u tranziciju. Nije sporno da je mjera imala prostora za napredak, za promjene… Trajala je godinama, velik broj ljudi je ušao u sustav i sad preko noći ugasiti i odjednom slati toliki broj djece u vrtići stvara probleme. Ne znam tko je savjetovao čelne ljude stranke koja je dolazila na vlast, prva mjera je bila udariti na roditelje i djecu, što je samo po sebi loša poruka. Možda postoji dobra namjera, ali konkretan je problem što ne možete brzo apsorbirati… kako preko noći upisati toliko djece”, komentirao je Strmota za N1.

Dodaje da se funkcija obitelji značajno promijenila posljednjih desetljeća. “Obitelj je prije bila radna snaga, danas su djeca, s financijskog aspekta, veliki pritisak, pogotovo u gradovima. Još uz inflaciju, to je postao ogroman pritisak na roditelje. Zato je svaka potpora dobrodošla.”

Strmota naglašava da Hrvatska ima značajno različite probleme od drugih zemalja te da se to često relativizira.

“Imamo od ’90. naovamo ukupnu prirodnu depopulaciju prirodnim putem, imamo iseljavanja… Nemaju sve ezemelje u svijetu takve trentove. Hrvatska je među 10 najstarijih zemalja na svijetu. Padamo fertilitetu. Hrvatska je među pet najugroženijih zemalja na svijetu. Tu su još Litva, Latvija, Rumunjska i Bugarska”, upozorava demograf.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Most traži dječji doplatak po uzoru na Njemačku

Most je u saborsku proceduru uputio zakonski prijedlog prema kojem bi obitelj za jedno dijete trebala dobiti 100 EUR, za dvoje djece 220 EUR, za troje djece 370 EUR, za četvero djece 550 EUR, za svako sljedeće dijete dodatnih 180 eura mjesečno, a za djecu s težim ili teškim invaliditetom ovi iznosi uvećavaju se za 25 posto.
Most se zalaže da doplatak bude prava podrška obitelji za razvoj djece koja ga ravnopravno zaslužuju, a ne da se, kako je do sada bio slučaj, pretvori u socijalnu pomoć.
Naime, danas roditelji s niskim primanjima dobivaju najmanji dječji doplatak, jer on ovisi o primanju roditelja, pa primjerice majka sa 650 EUR prima dječji doplatak od svega 35 EUR ukupno, bez obzira imala jedno ili petoro djece.
Ovakav model imaju i zapadne zemlje, primjerice Njemačka. Dječji doplatak je pravo djeteta, demografska, a ne socijalna mjera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.