Presuda u skandaloznom postupku “Prlić i drugi” – do studenoga

Foto: Fah

Pravomoćna presuda protiv šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata za zločine počinjene protiv bosanskih muslimana tijekom rata u BiH bit će objavljena do studenoga ove godine, objavljeno je u srijedu u Haagu na statusnoj konferenciji pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivši Jugoslaviju (ICTY).

> Nazor: Zanemarena činjenica da je sve počelo velikosrpskom agresijom; Hrvatska je obranila BiH

“Radimo na pisanju žalbene presude i vijećamo i očekujemo da će žalbena presuda biti izdana do studenoga”, kazao je predsjednik žalbenoga vijeća sudac Carmel Agius dodajući da još nije utvrđen točan datum objave žalbene presude.

Haški je sud šestoricu Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

> Brkić: Nedopustivo je da se Hrvate u BiH stigmatizira

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

> Pušićeva obrana: neutemeljen zaključak o udruženom zločinačkom pothvatu

Žalbena rasprava održana je u ožujku ove godine.

> Starešina: U Hrvatskoj se malo zna o postupku protiv šestorice iz BiH

Podsjetimo, riječ je o postupku kojeg pravnici smatraju skandaloznim. Kao da obrana nije iznosila argumente, u obzir nisu uzeti ni kontekst ni kronologija događaja.

Gostujući u ožujku u HRT-ovoj emisiji “Tema dana” novinarka i publicistkinja Višnja Starešina kazala je da je danas postalo jasno da je temeljni cilj ovoga postupka – politički cilj.

Smatra da su posljedice presude uistinu ozbiljne i za stabilnost i sigurnost Hrvatske i opstanak Hrvata u BiH. Sud je poslužio kao sredstvo nastavka rata i nastavka ratnih politika na drugi način. Prvostupanjska presuda, način kako su izvođene kaznene odgovornosti, pravni standardi koji su primjenjivani – služili su pred lokalnim sudom u BiH da u modificiranom obliku na selektivan način vode slične postupke, rekla je. Istaknula je da se još 1996. vidjelo da je jedan od fokusa tužiteljstvu kriminalizirati Herceg-Bosnu i hrvatsku politiku prema BiH. Kaže da ponekad osjeća nelagodu kada su ovakve emisije jer se toliko malo u Hrvatskoj zna i o samom postupku koji se vodi i o Sudu. Otprilike se svakih pet godina nešto o tome kaže, a poslije toga je šutnja koja je nevjerojatna s obzirom na zaista ozbiljne posljedice, dodala je.

Upitana zna li odgovor na pitanje koje često postavlja – zašto je Hrvatska, odnosno sustav dopustio da se nastavi politika kriminalizacije države koja danas ima teške pravne posljedice, Starešina je kazala da još uvijek traži odgovor, ali da ne može razumijeti – da ako je ona mogla vidjeti kao dopisnica prije 20-ak godina kamo vodi takav način postavljanja postupka, ne može onda razumjeti da to sustav nije prepoznao.

> DORH: Mladen Bajić i Dinko Cvitan zamijenili uloge prije tri godine – Što se promijenilo?

“Osobito se pitam kako je to hrvatski sustav djelovao. Mislim da je to jedan od najvećih problema – od temeljnog postavljanja prema postupku, od slanja dokumenata na nerazjašnjene načine (haškom sudu i sarajevskom sudu), dogovora koji su se pokazali na štetu hrvatske strane. Kako to da nitko ne postavlja pitanje što je DORH učinio da istraži zločine počinjene nad Hrvatima?“, upitala je Starešina.

Podsjetimo da su primjerice optužnice protiv zapovjednika HVO-a iz Orašja identične onome što radi tužiteljstvo u Haagu.

“Kao da su se Hrvati ondje samostalno organizirali, ne uzima se kontekst – činjenica da je sve počelo velikosrpskom agresijom”, upozorio je hrvatski povjesničar Ante Nazor pitajući se kako sud može donositi odluku o nekom događaju bez uzimanja cjelokupnog konteksta.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hina