Pušićeva obrana: neutemeljen zaključak o udruženom zločinačkom pothvatu

Foto: fah

Obrana načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Herceg-Bosne Berislava Pušića poručila je u ponedjeljak pred Haškim sudom kako je prvostupanjska presuda pogrešno zaključila da je postojao “udruženi zločinački pothvat” s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH radi stvaranja etnički čistog hrvatskog teritorija.

“Ono što nas brine jest da su dokazi na temelju kojih su zaključci izvučeni dvosmisleni i proturječni“, kazao je u žalbenoj raspravi njegov pravni zastupnik Roger Sahota.

Pušić koji je nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora zbog zločina počinjenih tijekom rata u BiH, uz dozvolu žalbenog vijeća, ostao je na privremenoj slobodi i nije nazočio žalbenoj raspravi.

Sahota je kazao kako je jedan od elemenata koji po prvostupanjskoj presudi predstavljaju “udruženi zločinački pothvat” ideja o stvaranju Banovine. “To je politička aspiracija i nije kazneno djelo”, poručio je odvjetnik.

“Udruženi zločinački pothvat, kako je formuliran, teorija je koju treba smjestiti među druge narative koje povjesničari, političari i drugi predstavnici javnosti… mogu razmatrati. To nije teorija koja može stajati kao definitivni nalaz temeljen na činjenicama pred međunarodnim kaznenim sudom”, kazao je branitelj Sahota.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad Muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru “udruženog zločinačkog pothvata” u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.

Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta barem djelomično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom. Vijeće je zaključilo da su HVO i HZHB bili u funkciji ostvarivanja različitih aspekata zajedničkog zločinačkog cilja uspostave etnički homogenog prostora.

Sahota je kazao da Pušić nije imao ovlasti nad zatočeničkim logorima na području Herceg-Bosne niti njegovim zapovjednicima i osobljem, a nije mogao učiniti ništa po pitanju korištenja muslimanskih zatočenika za prisilni rad na bojištu ili po pitanju teških uvjeta zatočenja.

Tužiteljstvo je poručilo da su dokazi pokazali da je Pušić pridonio udruženom zločinačkom pothvatu tako što je, među ostalim, odobravao prisilni rad zatočenika i sudjelovao u deportacijama iz Herceg-Bosne na način da je odobravao puštanje muslimanskih zatočenika pod uvjetom da dobrovoljno pristanu na odlazak u treće zemlje.

“Pušić nije bio službenik bez ikakvih ovlasti, to je pogrešna slika”, kazala je tužiteljica Marisa Bassett.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hina

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.