Iako još ne postoje službene kandidature za čelnu osobu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca koja će zamijeniti dosadašnju predsjednicu Gordanu Deranju, u užem izboru vrti se nekoliko imena koja su u posljednja dva tjedna isplivala na površinu. Formiran je Nominacijski odbor koji zaprima kandidature za poziciju predsjednika i provjerava zadovoljavaju li kandidati osnovne kriterije Statuta, piše Lider.
U Nominacijskom odboru kojeg je imenovalo Vijeće članova su Damir Zorić (Euroherc), Ivan Ergović (Nexe grupa), Ivan Mišetić (Atlantic grupa), Ivica Mudrinić (Fortenova grupa) te Ana Fresl (PJR Consulting). Kako Lider doznaje, upravo Ivica Mudrinić za najboljeg kandidata ‘gura’ Fabrisa Peruška, člana Upravnog odbora Fortenova grupe iako u istom tom Odboru sjedi kao predstavnik radnika. Prvo pitanje koje se postavlja je kako se Mudrinić kao predstavnik radnika našao u toj ulozi? Kao bivši predsjednik HUP-a automatizmom je član Savjeta HUP-a pa ga je Vijeće članova, koje broji 60 članova, izabralo na tu funkciju.
>Plenković nakon sastanka HDZ-ovog kluba: ‘Tko god da mi radi o glavi, neće uspjeti’
Neki od kriterija za predsjednika su da je minimalno godinu dana aktivno sudjelovao u radu tijela HUP-a, da je kompanija koju zastupa barem pet godina članica HUP-a, da plaća članarinu i da nema problema s plaćanjem obveza. Kandidati će uz to Nominacijskom odboru trebati priložiti i neki svoj program rada. Aktivni članovi tijela HUP-a kažu da Peruško ne ispunjava prvi niti drugi uvjet jer se do sada nije angažirao u radu Udruge te da je tek od nedavno počeo češće dolaziti na sastanke, prezentirajući neke informacije o Fortenovi. A Fortenova je članica HUP-a od svibnja ove godine. Stoga, kako saznaje Lider, Mudrinić lobira da se prva dva kriterija obrišu. Kandidatura Peruška mogla bi izazvati velike podjele u Vijeću članova, s obzirom na to da Fortenova predstavlja ruske interese u Hrvatskoj, a i zbog činjenice da od Peruška ima puno aktivnijih članova.
Najveći protivnik takve odluke je Ivan Ergović koji se žustro suprotstavlja mnogim aktualnim događanjima u HUP-u koja su protivna Statutu Udruge.
Iako neki članovi kažu da Ergović za predsjednika želi vidjeti Zorana Škorića, predsjednika Uprave Osijek Koteksa, on se od te tvrdnje ograđuje.
No ono što je odjeknulo među članicama je navodno Ergovićev favorit za novog direktora HUP-a, a to je Martina Dalić, bivša ministrica gospodarstva koja je otišla iz Vlade zbog afere Borg, odnosno Agrokora, poslije Fortenove. Bilo bi zaista zanimljivo vidjeti Fabrisa Peruška i Martinu Dalić kako idu na sastanak u Vladu kao glasnogovornici hrvatske poduzetničke scene. Ergović kaže da se njezino ime spominjalo u nekom usputnom razgovoru u kontekstu dobre i sposobne kandidatkinje, ali da se s njom nije još o tome razgovaralo.
Na listi drugih potencijalnih kandidata su još Renato Radić, vlasnik Prima namještaja, Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke te Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma.
Drilo je glavni kandidat dviju najglasnijih udruga, granske IT Udruge, a ima podršku Udruge malih i srednjih poduzetnika koja je također nedavno dobila novog predsjednika, Igora Škrgatića. Udruga malih i srednjih je ujedno i najbrojnija udruga, međutim puno više glasova ima u Skupštini nego u Vijeću članova koje bira predsjednika.
Sve se češće u redovima HUP-a može čuti kako je predsjednička funkcija zapravo deplasirana te da poduzetnike u Hrvatskoj treba predstavljati jedan think thank stručnih ljudi koji imaju znanja i utjecaja. U ovoj Udruzi jako dugo vladala je letargija i nitko se od članova nije previše bavio smislom i radom HUP-a no situacija je sada potpuno drukčija, pogotovo od kad je dobio konkurenciju u novoj Udruzi Glas poduzetnika.
Tako su isplivale i informacije o plaćama 40-tak zaposlenika HUP-a, uključujući i direktorsku, za koju je Liderov sugovornik rekao da je ‘dvostruko bolje biti direktor HUP-a nego predsjednik Vlade’. Za troškove zaposlenika se u HUP-u navodno u godini dana potroši 21 milijun kuna, što je gotovo tri puta više nego u tvrtki koja zapošljava 40 ljudi s prosječnim zagrebačkim plaćama.
Borg grupa – ‘Šavorićev zakon, mašala. Staljinizam je dobar kome ga je Bog dao’
Bivši čelnik Agrokora Ivica Todorić u nekoliko je navrata poručivao da mu je Agrokor ciljano otela grupa Borg u kojoj su, kako tvrdi, bili ministri Zdravko Marić i Martina Dalić, a svime je rukovodio premijer Andrej Plenković.
Prva afera vezana uz potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić i njezinu ekipu pravnih i financijskih stručnjaka te e-mailove i izradu lex Agrokor izbila je nedugo nakon što je Ante Ramljak imenovan Vladinim povjerenikom. Tada je u dokumentaciji Trgovačkom sudu Ramljak kao svoju e-mail adresu dostavio onu koja je glasila na ime odvjetničkog društva Šavorić i partneri.
U e-porukama koje su procurile 2018. godine otkrivene su korespondencije između Šavorića i Dalić: “Samo da vas obavijestim da nas je sinoć kontaktirao White & Case i da ih je VTB angažirao da ih prate i zaštite, a mi ćemo lokalno po potrebi raditi za pitanja hrvatskog prava”, piše Boris Šavorić koji moli sve da to ostane tajna. Martina Dalić mu odgovara: “Šavorićev zakon, mašala. Staljinizam je dobar kome ga je Bog dao”.
Od samog početka strmoglavog urušavanja Agrokora povodom čega je Vlada intervenirala mnogo toga nije bilo jasno. Kao na primjer, nije se znalo tko piše “lex Agrokor” i tko je sve upoznat sa sadržajem budućeg zakona. Zakon je u saborskoj proceduri izglasovan iako se i dalje nije znalo tko ga je pisao. Zatim je bivša potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva “iz vedra neba” priznala kako ga je pisala upravo ona, da bi potom izvanredni povjerenik Ante Ramljak dao ostavku.
Martina Dalić – uspon kod Škegre, Beograd, Pametno i Švaljek
Martina Dalić doktorirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2012. godine. Karijeru je započela 1997. godine kao pomoćnica Borislava Škegre za makroekonomske analize, a 2000. godine postaje glavna ekonomistica PBZ-a. Godine 2004. vraća se u ministarstvo financija kao državna tajnica te je članica tima za pregovore o ulasku u Europsku Uniju.
Bila je ministrica financija u Vladi Jadranke Kosor od 2010. do 2011. godine, a na parlamentarnim izborima krajem 2011. godine postaje saborska zastupnica. Nezadovoljna statusom u koaliciji pod vodstvom Tomislava Karamarka naprasno izlazi iz HDZ-a 2014. godine.
Godine 2015. Martina Dalić odlazi na inicijalan boravak u Washington kako bi se pripremila za angažman u MMF-u vezan uz zemlje regije koje se nalaze u procesu pristupanja Europskoj Uniji. Nakon inicijalnog boravka u Washingtonu, Dalić najveći dio vremena provodi na poziciji u Beogradu.
Krajem iste godine doznaje se da je Martina Dalić jedna od najvećih pojedinačnih donatora stranke Pametno, bračnog para Puljak. Dalić je naime, stranci Pametno u predizbornoj kampanju donirala 4000kn. Kasnije je s Ninom Koržinek Obuljen dala podršku na zagrebačkim lokalnim izborima Sandri Švaljek.
U listopadu 2016. godine Martina Dalić se vraća iz Beograda te postaje potpredsjednica Vlade Andreja Plenkovića i ministrica gospodarstva gdje ponovno aktivira svoj prijedlog zakona o ocjenjivanju službenika u javnoj upravi koji nailazi na brojne kritike.
Pred Povjerenstvom za sukob interesa dva puta
Martina Dalić dva puta je završila pred Povjerenstvom za sukob interesa.
Zbog slučaja u kojem je zaboravila prijaviti bonus koji joj dobiva suprug (160 000 kn), kažnjena je sa 6000 kuna. Pred Povjerenstvom za sukob interesa našla se i zbog činjenice da joj je suprug član uprave Ine, a ona je kao ministrica gospodarstva sudjelovala u namjeri otkupa MOL-ovog udjela u Ini.
Tako su se na sastancima sa Vladom s jedne strane našli Martina Dalić kao jedna od predstavnica Vlade i Niko Dalić kao jedan od predstavnika Ine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
