Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina (SDP) izjavio je u ponedjeljak da u županiji nisu protiv energetskog razvoja Hrvatske, ali da žele visoke standarde zaštite okoliša, koji u verziji kopnenog LNG terminala jamče ipak daleko veću sigurnost, nego u varijanti plutajućeg LNG terminala, koji bi koristio more i klor.
Dr. Dobrović za Narod.hr o Vrdoljakovim vjetroelektranama, političkim imenovanjima, LNG terminalu….
Najavio je da će županijska pročelnica Koraljka Vahtar Jurković, kao članica stručnog povjerenstva za ocjenu utjecaja na okoliš plutajućeg LNG terminala, na sjednici tog povjerenstva 8. ožujka glasovati negativno.
Komentirajući na redovnoj tjednoj konferenciji za novinare prosvjed koji je protiv projekta plutajućeg LNG terminala održan u subotu u Rijeci, Komadina je rekao da je on pokazao veliki stupanj zajedništva cijele lokalne zajednice te da je do takve situacije došlo zbog nedostatka sluha središnjih državnih vlasti koje su trebale partnerski razgovarati sa stanovništvom na području na kojem se želi realizirati strateški državni projekt.
Komadina smatra da se na primjeru Gorskog kotara i LNG terminala “dogodila poveznica” koja je u vezi s prirodom i klimatskim promjenama. Rekao je da su se u četiri godine u Gorskom kotaru dogodile četiri elementarne nepogode – ledolom, potkornjaci, veliko jugo i velike količine snijega. Naznake su da bi Vlada mogla prirodi Kvarnera također učiniti elementarnu nepogodu s plutajućim LNG terminalom, izjavio je i nastavio da su ljudi na Kvarneru poučeni iskustvom. Naveo je primjere kemikalija koje se još nalaze u Dini Petrokemiji, nekorištenje plina u TE Urinj, nemoderniziranu rafineriju u Urinju. „Opečeni smo i pušemo i na hladno,“ dodao je.
Rekao je da u Sredozemlju ima više LNG terminala, koji rade s oko 30 posto kapaciteta, da je upitno trebaju li novi kapaciteti te da su “igre s terminalima strateške igre između Rusije i SAD-a”.
Komadina je zahvalio svima koji su sudjelovali u čišćenju snijega u Gorskom kotaru, vatrogascima, komunalcima, Civilnoj zaštiti. Ocijenio je da je moguć nastavak događanja u Gorskom kotaru- nakon snijega leđenje, a potom naglo otapanje leda i poplave. U Civilnoj zaštiti tijekom snježne nepogode bilo je angažirano oko 100 ljudi, a zahvalio je i Hrvatskoj vojsci i lokalnim snagama.
Na novinarsko pitanje kako komentira izjavu gradonačelnika Delnica Ivice Kneževića da Primorsko-goranska županija nije dovoljno pomogla, Komadina je rekao da je sustav u županiji tijekom snježne nepogode “posve funkcionirao”.
Napomenuo je da se, kada je potrebno, aktivira Standardni operativni postupak putem Centra 112 (SOP) na zahtjev lokalnih čelnika, odnosno ako lokalne snage nisu dostatne za otklanjanje poteškoća. To su učinili svi načelnici i svima smo se odazvali, podizali smo tehniku i ljude, rekao je i naglasio da je i zbog takvih situacija potrebno ojačati lokalne proračune.
Rekao je da će se utvrditi svi troškovi i sve mogućnosti plaćanja čišćenja snijega, uključujući sredstva iz resornih ministarstava, te da će potom razgovarati s načelnicima i gradonačelnicima Gorskog kotara o tome što jesu ili nisu učinili te što trebaju učiniti kod planiranja proračuna.
Uz to, Komadina je naglasio da županija već 5 ili 6 godina, umjesto Grada Delnica plaća sve troškove i ljude u delničkoj sportskoj dvorani, ledenoj dvorani i bazenu te da je riječ o milijunima kuna na godinu.
Na pitanje je li mu poznato što Vlada planira u vezi s donošenjem posebnog zakona za brdsko-planinska područja, Komadina je odgovorio da je premijer Andrej Plenković najavio novi zakon po novim kriterijima, da ne zna odrednice tog zakona te da će županija dati svoje prijedloge. Smatra da treba uvažiti kriterije kao što su kilometri nerazvrstanih cesta, nadmorska visina, klimatski uvjeti.
Komadina je najavio da će na zamolbu sindikata u Uljaniku i 3. maju u petak biti održana sjednica županijskog Gospodarsko-socijalnog vijeća, na kojoj će biti riječi o aktulnoj problematici u brodogradnji.
