Vrijedi li svaki glas u Hrvatskoj jednako? Ne, ako se pita Građansku inicijativu ”STOP izbornoj diskriminaciji” koja je ovog tjedna od Ustavnog suda tražila ocjenu ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama jer tvrde da su birači devete i desete izborne jedinice koje obuhvaćaju cijelu Dalmaciju, Liku i dalmatinsko zaleđe – diskriminirani. Naime, izborne jedinice sa znatno manjim brojem stanovnika u Sabor biraju isti broj zastupnika. Na taj je problem upozorio nedavno i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, a na njega godinama upozorava i udruga U ime obitelji koja je demokratizaciju izbornog procesa istaknula u čak dvije referendumske inicijative.
Šeparović je, naime, nedavno najavio kako će poslati novo upozorenje vladajućima da prije sljedećih izbora urede Zakon jer je novi popis stanovništva pokazao još veću nejednakost među izbornim jedinicama.
”Nakon popisa stanovništva 2021. utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje Sabor do danas nije poštivao”, upozorio je Šeparović.
Kako bi Ustavni sud primorali na reakciju, građanska inicijativa ‘‘STOP izbornoj diskriminaciji” u ponedjeljak je predala Ustavnom sudu Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o Izbornim jedinicama sa zahtjevom za njegovim ukidanjem.
Članove ove građanske inicijative čine birači iz 9. izborne jedinice koja obuhvaća Ličko-senjsku županiju, Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije i 10. izborne jedinice koja obuhvaća južni dio Splitsko-dalmatinske županije i cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju.
U priopćenju povodom podnesenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti naveli su da se ” izborno diskriminirani jer ne mogu ostvariti jednako biračko pravo zajamčeno Ustav RH u članku 45.”,
Tvrde da njihov glas ne vrijedi jednako kao glas birača u 4. izbornoj jedinici koja obuhvaća Virovitičko-podravsku županiju i Osječko-baranjsku županiju.
Iz svake izborne jedinice po 14 zastupnika
Naime, prema postojećem zakonu, iz svake se izborne jedinice u Sabor bira 14 zastupnika.
Iz ove građanske inicijative iznose podatak da je na proteklim parlamentarnim izborima u bilo 312.592 birača, u a u 9. izbornoj jedinici 409.883, a u desetoj izbornoj jedinici 397.883 birača.
‘Dakle, između 4. i 9. postojala razlika od čak 96.494 birača. Kako je moguće da parlamentarni izbori budu valjani ako je glas birača u četvrtoj izbornoj jedinici čak 30,70% vrjedniji nego u 9. izbornoj jedinici?’, pitaju se.
>Zašto se ne mijenjaju granice izbornih jedinica?
‘Nadalje, članak 39. Zakon o izboru saborskih zastupnika određuje da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati više od +/- 5%, a ovdje je odstupanje od preko 30%, danas zasigurno i veće, ako se uzmu demografska kretanja u Hrvatskoj proteklih godina evidentna i u popisu stanovništva iz 2021. godine’, upozoravaju.
Upozorenje OESS-a
Lovre Meštrović iz ove građanske inicijative je naveo upozorenje Misije za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a koja je promatrala izbore 2020. Godine. Ona u svom Konačnom izvješću navodi da ”iako je načelo jednakosti glasova zajamčeno Ustavom, u praksi je ono narušeno činjenicom da su granice deset izbornih jedinica ostale nepromijenjene otkako je Zakon o izbornim jedinicama prvi put usvojen 1999. godine, usprkos značajnim promjenama broja stanovništva”.
Prema provedenim istraživanjima, navode, na prošlim parlamentarnim izborima samo su dvije od deset izbornih jedinica bile u zakonskim okvirima i imale dozvoljeno odstupanje broja birača.
Zašto to do sada nije promijenjeno?
Sada je na redu Sabor koji može donijeti izmjene Zakona o izbornim jedinicama ili pak Ustavni sud. Smatraju da ”iluzorno očekivati” da Sabor donese izmjene, ”jer da su to htjele bilo SDP-ova bilo HDZ-ova vlast, imale su dovoljno vremena kroz proteklih 12 godina. Očito ovakvo im stanje odgovara jer njime ostvaruju veći broj mandata”.
Kažu da su se promjene mogle jednostavno napraviti i to u članku 38. Izbornog zakona te umjesto odredbe da se u svakoj od deset izbornih jedinica bira po 14 zastupnika mogli su unijeti odredbu da se bira različit broj zastupnika razmjeran broju birača za tu izbornu jedinicu.
Druga opcija je da Ustavni sud ukine Zakon o izbornim jedinicama i prisili Sabor
da donese Izborni zakon koji će jamčiti jednako biračko pravo.
Što tvrdi Anušić oko Slavonije?
Teo Klarić iz ove građanske inicijative osvrnuo se na izjave nekoliko političara, prije svega tu je HDZ-ov Ivan Anušić, koje su se čule proteklih tjedana da će se Slavonija boriti da nema manji broj zastupnika u odnosu na druge, jer nisu Slavonci krivi što su zbog egzistencijalnih razloga proteklih godina morali masovnije napuštati Slavoniju, za razliku od Dalmatinaca kojima je Bog dao more i turizam od kojeg se može živjeti.
”No, istina je sasvim suprotna, Slavonija ima veći broj zastupnika u odnosu na druge i to se mora ispraviti. Problem razlike u broju birača nije uzrokovalo masovno iseljavanje proteklih par godina (negdje više, negdje manje) nego je nastao već prilikom donošenja Zakona o izbornim jedinicama 1999. godine kod određivanja granica izbornih jedinica, od kojih su neke već tada imale odstupanje veće od propisanih +/- 5.
Navedenim političarima treba postavili pitanje čak i da je zbog masovnijeg iseljavanja došlo do smanjenja birača u Slavoniji: Zar to može biti razlog da se i dalje održava neustavna situacija i da svi birači nemaju jednako biračko pravo? Nikad ne zaboravimo: jednakost je temelj demokracije, bez jednakosti nema demokracije!”, poručuje Klarić.
Referendumske inicijative udruge U ime obitelji
Udruga U ime obitelji 2014. pokrenula je referendumsku inicijativu ”Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” kako bi se demokratizirao izborni sustav.
Građani su mogli zatražiti raspisivanje referenduma koji bi pridonio promjenama načina upravljanja Hrvatskom, te omogućio da u Hrvatski sabor mogu ući sposobni i pošteni ljudi više odgovorni biračima, a ne toliko stranačkim oligarhijama.
Tražilo se da u čl. 73. Ustava RH uđu sljedeća načela: preferencijalno glasovanje bez cenzusa, smanjenje izbornog praga s 5 na 3 posto, biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača, mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem, ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama, tražilo se također da izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb, prikupljanje minimalno 3 000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.
Uloga Šeksa i Bauka
Referendum o promjeni izbornog sustava nikad nije održan jer je SDP-ov ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača i da nije prikupljen dovoljan broj potpisa – 10 % od 4 milijuna. Naime, UiO je prikupila 380 tisuća potpisa.
SDP-ov ministar Arsen Bauk je uspio spriječiti održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je Baukova tvrdnja o broju glasača netočna. Prema službenim statistikama u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište je imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, mogućih birača, što znači da je 380 tisuća bio dovoljan broj potpisa za održavanje referenduma.
Još jedan zaustavljeni referendum
GI Narod odlučuje tijekom 2018. skupila je i predala Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za dva referendumska pitanja – čime su se građani jasno izrazili za bolji i pravedniji izborni sustav. Unatoč velikom broju potpisnika, i ova inicijativa se suočila s brojnim preprekama i opstrukcijama, a zahtjev je odbijen zbog navodno nedovoljnog broja potpisa koji se nisu mogli provjeriti.
Sumnje u transparentnost postupka provjere potpisa i odbijanje zahtjeva za raspisivanje referenduma potaknula je vijest kako je Terezija Marić, koja se nalazila na čelu Povjerenstva za provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa, uključena u Uskokovu istragu o bivšoj tajnici Ministarstva uprave Josipi Rimac vezano uz namještanje polaganja državnih ispita odabranim kandidatima.
Na sastanku održanom 27. studenog 2018. u Apisu članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje, dr. Natalija Kanački, zatražila je uvid u kontrolne liste, na što je predsjednica povjerenstva bivšeg ministra Kuščevića koji je uključen u niz nekretninskih afera, Terezija Marić, izričito rekla da je uništila kontrolne liste, stoga nije bila moguća stvarna kontrola navodno nevažećih potpisa skupljenih za dva referendumska pitanja.
Prvo referendumsko pitanje odnosilo se na promjene izbornog sustava definiranog u članku 72. tako da se smanji broj saborskih zastupnika sa sadašnjih 100-160 na 100-120, da se na izborima umjesto jednog može zaokružiti tri preferencijska kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto te da birači mogu, osim izlaskom na birališta, glasovati i dopisnim i elektroničkim putem. Drugo referendumsko pitanje odnosilo se na zastupnike nacionalnih manjina i to tako da oni odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
