Zašto se ne mijenjaju granice izbornih jedinica?

izbora
Foto: fah

Ne bude li promjene u granicama izbornih jedinica tako da glas svakog birača približno jednako vrijedi, izvjesno je da će idući parlamentarni izbori biti proglašeni neustavnima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Na Saboru je da uredi to pitanje jer držim da bi utjecalo na ustavnost izbora kada bi se oni proveli bez promjene izbornih jedinica. Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da bi se sljedeći izbori mogli održati po sadašnjim izbornim jedinicama. Nakon popisa stanovništva 2021. utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje Sabor do danas nije poštivao – rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, najavljujući novo upozorenje Ustavnog suda.

Otpor unutar stranke

Glavni razlog zbog kojega HDZ još nije ispunio obećanje dano početkom godine da će korigirati Zakon o izbornim jedinicama i ukloniti velika odstupanja u broju birača potrebnih u pojedinim jedinicama za izbor jednog zastupnika su sukobi unutar stranke i žestoki otpor na koji je Andrej Plenković naišao u Slavoniji, piše Jutarnji list.

Bilo je odlučeno da ostane model s postojećih 10 izbornih jedinica, ali da se više ne bira u svakoj po 14 saborskih zastupnika, nego da se tamo gdje je najveća depopulacija bira manje zastupnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema tom prijedlogu, u IV. izbornoj jedinici (Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija) biralo bi se 12 zastupnika, a u V. (obuhvaća Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku županiju) njih 13. Po jednog zastupnika više nego sada, ukupno njih 15, biralo bi se pak u IX. izbornoj jedinici (obuhvaća Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije), te u još dvije izborne jedinice koje obuhvaćaju Grad Zagreb.

Protivljenje

Tome se najviše usprotivio osječko-baranjski župan Ivo Anušić, čija bi izborna jedinica ostala bez dva zastupnika – Politika nisu samo ljudi, izborne jedinice nisu samo broj ljudi koji tamo živi. Izborna jedinica je i prostor! To je prostor koji mora politički biti ravnopravno zastupljen u Saboru. Ako Slavonija bude imala manje zastupnika, to znači da će imati manji politički utjecaj – kazao je Anušić i naglasio da je svima u stranci vrlo jasno dao do znanja da se protivi takvom prijedlogu.

Anušić ističe i da je Slavonija, a posebno IV. i V. izborna jedinica, podnijela najveći teret Domovinskog rata i imala najveća stradanja i najveća raseljavanja, te izgubila dio stanovnika, što se pokazalo na zadnjem popisu stanovništva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Bude li se smanjio broj zastupnika iz Slavonije, to će značiti nastavak onoga što se događalo proteklih 30 godina, a riječ je o političkom zanemarivanju istočne Hrvatske iz kojeg se može izuzeti samo zadnjih par godina u kojima je Vlada nešto više uložila u ovaj kraj”, iznosi slavonski župan.

Hoće li popis stanovništva 2021. donijeti i neke nužne promjene što se tiče parlamentarnih izbora u Hrvatskoj?

Naime, nakon što su objavljeni rezultati najnovijeg popisa stanovništva, ustavnopravni stručnjak Mato Palić podsjetio je da bi se dio oko broja stanovnika izbornih jedinica trebalo na neki način riješiti. U razgovoru za Glas Slavonije, Palić je rekao da su razlike između županija po broju stanovnika još veće nego prije i još više županija ne zadovoljava dopuštenu razliku od pet posto, a niti do objave ovih podataka izborne jedinice nisu bile u skladu sa Zakonom o izboru zastupnika u Sabor koji bi tu, kaže, morao reagirati.

> Objavljeni popis stanovništva trebao bi donijeti i nužne promjene glede parlamentarnih izbora: Prisjetimo se referenduma UiO i GI Narod odlučuje

Depopulacija

“Jedna je opcija promijeniti granice izbornih jedinica, tako da se broj birača uravnoteži, a druga da se u nekim jedinicama bira više zastupnika nego u drugima. Jer ima slobodnih još devet zastupničkih mjesta, s obzirom na to da Ustav kaže da Sabor smije imati maksimalno 160 zastupnika. Po važećem zakonu ih je 151. Znači, moglo bi se za neku izbornu jedinicu, koja ima puno više birača u odnosu na neke druge, odlučiti da se ne bira 14, nego 15 saborskih zastupnika. Time bismo poveli više računa o stvarnoj razlici u broju birača unutar pojedinih izbornih jedinica, a ostali bismo unutar ustavnog okvira”, zaključio je Palić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osječko-baranjska, IV. izborna jedinica daleko je najmanja po broju stanovnika, pogotovo u odnosu na IX. (20-ak % manje) ili X. izbornu jedinicu, istaknuo je. Dodaje da tako glasovi birača u IV. izbornoj jedinici zapravo vrijede najviše.

”Četvrtu izbornu jedinicu čine dvije županije, Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska, koje su imale depopulaciju, a i problem neravnoteže broja birača je izražen još od prije. Naime, i Ustavni sud još 2010. u jednom izvješću upozorio je da to može biti problematično. No Sabor je to jednostavno primio k znanju i nije reagirao”, kaže Palić, dodajući kako se to odražava na parlamentarne izbore, dok u odnosu na lokalne izbore nema posebnih posljedica.

Ocjena ustavnosti

”Realna je bila pretpostavka o nerazmjeru broja birača, pogotovo za županije koje su već imale manje stanovnika unutar neke izborne jedinice, a i odljev u inozemstvo je do pandemije bio izražen. Kao recimo iz slavonskih”, rekao je Mato Palić. O neravnomjernosti izbornih jedinica može ovisiti i ocjena ustavnosti budućih parlamentarnih izbora.

> Što s 500.000 birača duhova?
> Dok se nalaže uvođenje ćirilice u Vukovar, pročitajte koje se odluke Ustavnog suda ne poštuju!

> Tko je Vladimir Šeks – jedini zastupnik biran u svim sazivima Hrvatskog sabora?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Komentar: Posebne izborne jedinice za izbor zastupnika u Sabor treba ukinuti
> Kakve promjene izbornog sustava traži GI Narod odlučuje, a Plenković ih na sve načine odbija?

Još je odluka Ustavnog suda iz 2010. upozorila na neustavnost izbornih jedinica, odnosno ocijenila je da su dva ciklusa parlamentarnih izbora neustavni.

Međutim, po tome se ništa nije poduzelo. Ustavni sud je tom odlukom upozorio Hrvatski Sabor na nejednaku težinu glasa u izbornim jedinicama određenima člancima 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora.

U toj odluci se, među ostalim, upozorava kako su izborne jedinice prema trenutnom sustavu neustavne jer “u njima živi različit broj birača, pa njihovi birački glasovi nemaju jednaku težinu.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.