Šteta što hrvatski turizam nije bolje iskoristio par godina prednosti koju je imao pred glavnim konkurentima, nego se igralo cijenama, a premalo razvijalo proizvod i ponudu, no to su dobri razlozi da se iznova i ozbiljnije turizam strateški promisli i upravlja, ističe Ivana Kolar, organizatorica konferencije “Može li hrvatski turizam 365?” .
Nepostojanje cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj glavni je motiv organizacije te konferencije, koja će se ove godine održati po drugi put, 25. rujna u Zagrebu. Očekuje se oko 300 domaćih i stranih sudionika koji će raspravljati o mogućnostima i prijedlozima za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj. Po ocjeni Kolar, za to postoji veliki potencijal u cijeloj zemlji, a i primjeri zemalja u okruženju – Slovenije, Austrije, Mađarske, Italije i drugih – dokazuju da se turizam može uspješno raditi cijele godine i bez sunca i mora.
Manje ambiciozna, ali više konkretna i ostvariva strategija turizma
“Pomalo je nevjerojatno da se u Hrvatskoj cjelogodišnji turizam još događa rijetko, tek ponegdje i gotovo slučajno. Neke su aktivnosti u smjeru tog cilja u zadnjih par godina odrađene, pomaci bi se mogli vidjeti i relativno brzo, ali samo ako će se to više nego do sada poticati te strateški promišljati i upravljati”, ocjenjuje Kolar u razgovoru za Hinu.
Za to je iznimno važna i suradnja, koordinacija i definiranje smjera razvoja koji će prihvatiti svi u sektoru turizma, a koji može biti osmišljen i u novoj strategiji turizma. U odnosu na aktualnu strategiju do 2020., nova strategija, koja bi se, kako smatra, već trebala raditi, morala bi biti s manje ambicioznih ciljeva o povećanju prometa, prihoda, objekata, razvoju ‘milijun’ selektivnih oblika turizma i slično, a više ići u smjeru razvoja destinacija, kreiranja novih turističkih proizvoda kojim bi se kapaciteti punili i zimi i ljeti te razvoja kvalitete ponude i usluge.
“Cjelogodišnji turizam traži puno više rada i drugačiji pristup nego za ljetni turizam i sigurno je da u početku treba računati i na manje prihode u ostalim dijelovima godine, ali ako to sve prati podizanje kvalitete ponude i usluge, razvoj novih proizvoda koji ne trebaju nužno more te otvorenost hotela i drugog smještaja, kao i pratećih sadržaja u destinaciji, dobar rezultat dugoročno sigurno neće izostati”, kaže Kolar. Osim strategije, bitni su i ljudi u samim destinacijama, odnosno suradnja politike, poduzetnika i stanovnika na lokalnim i državnoj razini, kao i odlučnost i ustrajnost te pogotovo kreativnost i originalnost, što će privući i investicije i ljude da rade u određenim sredinama u turizmu, smatra Kolar, kazavši da masovni turizam kroz tri mjeseca sigurno nije dugoročno rješenje za Hrvatsku.
“Dulja sezona i cjelogodišnji turizam utjecat će i na kvalitetu usluga i sigurnost kadrova, kao i na održivost i prihode. Ljude treba animirati, educirati i poticati, te s turizmom povezati i druge djelatnosti poput poljoprivrede, proizvodnje i prometa”, poručuje Kolar.
Izdvaja primjere destinacija koje su aktivnostima i razvojem proizvoda pokazale da destinacija može biti atraktivna tijekom 365, poput Zagreba, Splita, Istre, Zagorja, Međimurja, a posebno velikim pomakom smatra nove reklame grada Paga bez plaža i s aktivnostima u zimskim jaknama.
“Zašto turisti ne bi dolazili i zimi na obalu i otoke, ili ljeti u Liku i Slavoniju? U Zagorje već dolaze. Zabluda je da ljudi putuju samo ljeti. Postoje tržišta mladih putnika, školske djece, seniora, parova bez djece i drugih koji putuju cijele godine radi zdravlja, odmora, revitalizacije, edukacije, sporta, avanture. Kod nas je to sve još jako slabo zastupljeno, a uvjeta imamo za gotovo sve, samo treba konačno razraditi turističke proizvode koje ćemo ponuditi i u destinacijama držati otvorene objekte. Raditi, a ne zatvarati nakon četiri, eventualno pet mjeseci rada, koliko sada otprilike traje razdoblje jače popunjenosti kapaciteta”, iznosi Kolar.
Smatra da ne treba biti nezadovoljan ovogodišnjim turističkim rezultatima, ocjenivši ih dobrim iako su ljetni mjeseci na tragu prošlog ljeta. “Pravi rezultati bit će vidljivi kad se zbroji promet i potrošnja. Imali smo par godina prednost pred našim glavnim konkurentima, no šteta da ih nismo bolje iskoristili nego se ‘igrali’ cijenama i premalo razvijali proizvod i ponudu, pa sada kad se oni postupno oporavljaju, nismo više toliko u prednosti u odnosu na njih”, komentira Kolar. Navodi da treba dodatno poraditi i na promociji turizma, jer se Hrvatska na stranim tržištima još pretežno percipira kao jeftinija destinacija, što nakon svih ulaganja više nije.
