Pročitajte najzanimljivije primjedbe promatrača ‘U ime obitelji’

Foto: fah

Predsjednički izbori su iza nas. Dok je za neke to bila aktivnost koja je trajala par minuta – uđeš, zaokružiš listić i ubaciš ga u kutiju, za druge je to bila aktivnost koja je trajala preko 14 sati. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pri tome ne mislimo na birače iz Bosne i Hercegovine, niti na birački odbor koji je za taj rad bio plaćen, nego na 845 promatrača koji su besplatno taj dan budnim okom pratili da sve prođe u najboljem redu. Većina biračkih odbora se trudila profesionalno i uredno napraviti svoj posao, međutim bilo je i onih koji nisu i koji su zbog toga prijavljivani DIP-u.

Najčešća iskustva promatrača bila su  vrijeđanja, prijetnje otkazom, podsmjehivanje, provociranje na račun rada pri Udruzi, poput izjave članice biračkog odbora stranačkim promatračima: „Iskoristite svoj utjecaj da maknete promatrače U ime obitelji, s njima se ne može raditi, stalno imaju primjedbe“. Zabi9lježen je i jedan slučaj verbalnog napada na promatrača  U ime obitelji, koji je prijavljen policiji.

Donosimo Vam najčešće primjedbe promatrača “U ime obitelji”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(Ne)suradnja sa stranačkim promatračima i ostalih nevladinih udruga

Kolege stranački promatrači nisu ozbiljno shvatili svoju ulogu pa su često puta bili zatečeni da igraju igrice na mobitelu, da nisu na izbornom mjestu, sugeriranje biračima za koga glasovati, rasprave na biračkom mjestu, vrijeđanja i ismijavanje promatrača U ime obitelji. Neki su neupućeni u tijek izbornog procesa, slabo educirani, nisu bili potpora u ukazivanju propusta jer se nisu htjeli zamjerati biračkom odboru. Sudjelovali su u radnjama, tipa prebrojavanje listića po završetku izbora, što kao promatrači ne smiju, a pristranost u odlukama bila je prisutna ovisno o tome odgovara li to stranačkim interesima.

Problemi sa akreditiranjem

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pojedini birački odbori nisu pustili promatrače jer se navodno nisu nalazili na popisu, što se nakon par sati uspostavljalo da nije istina.

Problemi sa registrom birača

Na popisima su se nalazili pokojnici, osobe s isteklom osobnom iskaznicom brisane su s popisa, a nekima kojima je istekla su na popisu. Osobe s važećom dokumentacijom bi se odbilo s izgovorom da nisu na popisu te da ne mogu glasovati, ali nakon inzistiranja glasača da se ponovo pogleda popis bi se ipak pronašli. Osobe koje imaju vrijedeće boravište na godinu dana, međutim nije im omogućeno glasanje jer su navodno trebale napraviti i potvrdu o privremenom prebivalištu. Umjesto državnog dokumenata (putovnice i/ili osobne iskaznice) priznavale su se ZET-ove pokazne iskaznice, nepoznate narančaste iskaznice (pretpostavka da se radi o studentskoj x-ici),

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Problemi sa glasačkim kutijama
Kutije su bile slabo zatvorene, slabo složene, nezalijepljene. Dodatan problem bio je i u tome što su se uvele službene ljepljive trake umjesto pečata (voštanog žiga) tako da se moglo više puta otvarati i zatvarati kutiju.

Primjedbe na rad biračkog odbora 

Dobiva se dojam da su birački odbori slabo educirani i neiskusni te da ne poznaju Pravilnik za rad biračkog odbora. Birački odbor ne radi po pravilniku nego po svojem “iskustvu” koje krši pravilnik pa se time ne poštuje procedura izbornog procesa. Kada ih promatrači na to upozore onda nastaju svađe, negodovanja, vrijeđanja i neredi koje promatrači moraju prijavljivati kako bi se situacija smirila.
U gradu Zagrebu članica biračkog odbora bila je pod utjecajem alkohola, te je nakon primjedbe promatrača udaljena s biračkog mjesta. Na tom su izbornom mjestu izbori ponovljeni jer je utvrđeno pri brojenju kako je u kutiji 21 listić viška.

Primijećena su česta izbivanja (pauze za pušenje) članova biračkog odbora, nepotpuni sastavi biračkog odbora, a jedan birački odbor nije dopuštao prebrojavanje neiskorištenih listića, prebrojavanje izašlih osoba koje su zaokružene u registru birača, nego su odmah po završetka izbora otvarali kutiju kako bi što prije bili gotovi. Nakon ukazivanja propusta bi eskalirala velika negodovanja i svađe sa biračkim odborima, te je zabilježen i jedan pokušaj nasilnog izbacivanja iz prostorija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povreda tajnosti glasovanja 

Listići često nisu bili prethodno promiješani pa lepezasto na široko posloženi i okrenuti licem prema dolje nego se dijele po redu tako da se točno zna tko je koji serijski broj. Nedostatak omotnica za kućne posjete glasačima koji nisu mogli pristupiti glasovanju na biračkom mjestu već su sve glasačke listiće stavljali u jednu omotnicu i na kraju je ubacili u glasačku kutiju, kao i otvorene omotnice s glasovima birača koji su glasovali kod kuće.

Brojenje listića

Po “dobroj staroj praksi” biračkog odbora, svi su se listići brojili paralelno što promatrači nisu mogli pratiti. Nakon ustanovljene neusklađenosti broja izišlih birača i broja listića u glasačkoj kutiji (veći od broja izišlih birača) članovi biračkog odbora tražili da se netko nasumice zaokruži kako bi se broj listića u kutiji i broj izišlih birača izjednačio.

Onemogivanje glasovanja slabije pokretnima i nepokretnima

– Svim prijavljenima za kućne posjete birački odbor bi odgovarao: „ Doći ćemo ako budemo imali vremena“. Većinu vremena na tom su biračkom mjestu bila prisutna samo tri člana, dok preostalih troje nije bilo u službi, te je tako mnogima uskraćena mogućnost glasovanja

Primjedbe na izvješće HRT-a

U noći odluke je gospodin Hrvatin prilikom javljanja iz DIP-a rekao da je na biračkom mjestu 7. u Zagrebu bio “listić viška” (umjesto 21 listić viška) te da su se zbog toga morali ponavljati izbori.

Također treba napomenuti da su se birači žalili što nisu bili obavješteni o ponavljanju izbora na tome glasačkom mjestu.

 

 

 

 

 

 

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.