Pročitajte pravnu argumentaciju i zahtjev za raspisivanje referenduma – 2. referendumsko pitanje

Donosimo sažetak pravne argumentacije i Zahtjev za raspisivanje referenduma za drugo referendumsko pitanje, koje je građanska inicijative Narod odlučuje predala Hrvatskom saboru zajedno s 407.469 potpisa birača.

Pročitajte pravnu argumentaciju i zahtjev za raspisivanje referenduma – 1. referendumsko pitanje

Drugo referendumsko pitanje glasilo je:

Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske dodaje članak 72.a koji glasi:

„Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.“

Predloženo referendumsko pitanje je opravdano jer se mandati zastupnika izabranih u 10 izbornih jedinica razlikuju od mandata zastupnika nacionalnih manjina.

Predloženo referendumsko pitanje predviđa ograničenje mandata zastupnika nacionalnih manjina na način da oni ne bi mogli glasati o povjerenju vladi i državnom proračunu. Temeljne razlike/specifičnosti mandata zastupnika nacionalnih manjina se sastoje u činjenici da on ne predstavlja ustavnu nego zakonsku kategoriju, da se ti zastupnici biraju višestruko manjim brojem glasova u odnosu na zastupnike izabrane u deset općih izbornih jedinica i da je način njihova izbora potpuno drugačiji od načina izbora svih ostalih zastupnika u Hrvatskom saboru.

1. Mandat zastupnika nacionalnih manjina ne predstavlja ustavnu nego zakonsku kategoriju

U prilog navedenoj tvrdnji ide činjenica kako su pripadnici nacionalnih manjina imali pravo birati svoje predstavnike u Hrvatski sabor i prije nego što je ustavnim promjenama 2000. godine ta odredba postala integralni dio ustavnog teksta. To pravo je proizlazilo iz zakonskih odredbi. Tako su u važećem ustavnopravnom poretku Republike Hrvatske mandati zastupnika nacionalnih manjina zakonska kategorija što je potvrdio i Ustavni sud u odluci od 29.srpnja 2011. godine. Pravni temelj za te mandate čine odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (članak 7., stavak 1. točka 8. i članak 19. stavak 1. i 2.) i odredbe Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor (članak 16. i 17.) kojima se jamči izbor u posebnoj izbornoj jedinici. Ustav Republike Hrvatske ne sadrži odredbu/odredbe o mandatu zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru. Taj mandat je, dakle, predviđen normama organskih zakona koji nemaju snagu ustavne norme. Činjenica da zakon kojim se uređuju prava nacionalnih manjina nosi naziv ustavni i da je donesen dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika u Hrvatskom saboru nije relevantna za njegovu pravnu prirodu jer se radi o falsa nominatio o čemu postoji i odgovarajuća praksa USRH-a. Naposljetku se može zaključiti kako mandat zastupnika nacionalnih manjina i mandat zastupnika izabranih u deset izbornih jedinica nemaju potpuno identičan ustavnopravni temelj zbog različite hijerarhijske razine organskih i ustavnih normi.

2. Zastupnici nacionalnih manjina biraju se višestruko manjim brojem glasova u odnosu na zastupnike izabrane u deset općih izbornih jedinica, način njihova izbora je potpuno drugačiji od načina izbora svih ostalih zastupnika u Hrvatskom saboru.

Višestruka razlika u broju glasova je posljedica načina uređenja izbora u Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor. Međutim, takav način izbora, neovisno o tome što je sukladan izbornom zakonu, ima određene implikacije na jednakost biračkog prava kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i, posljedično, jednakost biračkog prava kao jedno od temeljnih načela izbornog sustava koje čini strukturalno obilježje hrvatskog Ustava. Specifičan način izbora se očituje u više različitih elemenata. Prvi je činjenica da se ti zastupnici biraju većinskim, a svi ostali zastupnici razmjernim izbornim sustavom. Drugi je činjenica da je kod izbora tih zastupnika cijela Republika Hrvatska jedna izborna jedinica, a kod ostalih koji se biraju u deset izbornih jedinica tome nije tako. Treća razlika je u tome što broj mandata u toj, posebnoj izbornoj jedinici uopće ne ovisi o broju glasova nego je uvijek isti. Svakako je vrijedno dodatno naglasiti i da dvije trećine pripadnika nacionalnih manjina ne glasa za svoje posebne zastupnike već glasa za liste u općim izbornim jedinicama. Konkretno, prema Izvješću Državnog izbornog povjerenstva iz rujna 2016. za kandidate u općim izbornim jedinicama je glasalo 82.656, a u posebnoj, 12. izbornoj jedinici, svega 37.957 birača, odnosno 31,5% birača – pripadnika nacionalnih manjina.

Ograničenje mandata nacionalnih manjina je razmjerno svrsi

Referendumsko pitanje u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava mandat zastupnika nacionalnih manjina. Potrebno je objasniti kako je glasanje o povjerenju Vladi Republike Hrvatske organski povezano s glasanjem o donošenju državnog proračuna jer nedonošenje proračuna u ustavnom roku ima za posljedicu raspisivanje parlamentarnih izbora. Izuzev ove dvije teme zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru bi imali potpuno identičan mandat kako i svi ostali zastupnici unatoč znatnim razlikama u mandatu koje su obrazložene u ranijem dijelu teksta. U tom dijelu Građanska inicijativa Narod odlučuje smatra kako je takvo ograničenje racionalno i objektivno utemeljeno. Cilj koji se želi postići predloženim referendumskim pitanjem se sastoji u ustavnopravno prihvatljivijem odnosu najviših vrednota (nacionalne ravnopravnosti i jednakosti) ustavnog poretka Republike Hrvatske i izbjegavanju odgovornosti zastupnika nacionalnih manjina za formiranje Vlade Republike Hrvatske. Zastupnici nacionalnih manjina nigdje u svijetu, pa niti u onim državama koje imaju sustav unaprijed zajamčenih mjesta, ne ulaze u parlament kako bi odlučivali o povjerenju vladi. Ta odluka je isključivo na zastupnicima koji su izabrani od strane većinskog naroda i u čijem izboru pripadnici nacionalnih manjina mogu potpuno ravnopravno sudjelovati zajedno sa svim ostalim državljanima.

Ograničenjem se onemogućava politizacija mandata zastupnika nacionalnih manjina.

Ograničenjem mandata zastupnika nacionalnih manjina ne prestaje njihovo predstavljanje u Hrvatskom saboru niti ta mjera utječe na broj tih zastupnika. U tom dijelu se ne može govoriti o smanjenju prava. Takvim ograničenjem se onemogućava politizacija tih mandata. Ograničavanje mandata zastupnika nacionalnih manjina na referendumu se ne bi moglo smatrati zloporabom većine radi kršenja, odnosno smanjivanje prava nacionalnih manjina. Prihvaćanjem referendumske inicijative se ne zadire niti u specifičan način izbora zastupnika nacionalnih manjina, ali se po prvi puta u RH konstitucionalizira njihov mandat.

Kompletnu argumetaciju inicijative Narod odlučuje za drugo referendumsko pitanje koja sadrži 11 stranica, može se u cijelosti pročitati ovdje: