Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar: Predložena definicija obitelji utemeljena je u stvarnosti

Tribina “Kontroverze oko Nacrta prijedloga Obiteljskog zakona” održana je u srijedu, 15. studenoga, na Pravnom fakultetu u Zagrebu u organizaciji Kluba pravnika. Gošća tribine bila je prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, predstojnica Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu te članica uže radne skupine za izradu novog Obiteljskog zakona.

U uvodu svog predavanja profesorica Hrabar istaknula je kako “u stvarnosti zapravo nema kontroverzi glede [Nacrta prijedloga] Obiteljskog zakona jer struka je jednoznačna u pogledu sadržaja Nacrta” te kako su “kontroverze stvorile one nestručne rasprave i medijski ataci pojedinih glasila koji su se uključivali u napade na Nacrt”. Profesorica je izrazila žaljenje što se u ovom slučaju uopće ne uvažava struka, već glas određenih neidentificiranih pojedinaca uz svesrdnu podršku medija s jednim ciljem – napad na Nacrt zakona. Naglaskom kako bi “Obiteljski zakon morao bi biti izvan dosega, ne politike, već politikantstva” zaključila je prof. Hrabar uvodni dio svog predavanja.

Definicija obitelji je važna zbog pravnih učinaka Obiteljskog zakona

Glede problematike definicije obitelji zbog koje se u javnosti podigla najveća buka te su se danima u medijima mogli čitati nestručni i neutemeljeni komentari, prof. Hrabar je istaknula kako je potrebno definirati krug članova obitelji u svrhu Obiteljskog zakona, s obzirom na institute koje on sadržava, a koji su namijenjeni određenom krugu članova obitelji, te s obzirom na pravne učinke koji se zakonom žele postići. Kao primjer spomenula je institut obiteljske medijacije kao instituta “koji je namijenjen za članove obitelji, te bi u tom pogledu bilo potrebno znati tko su ti članovi obitelji koji se mogu poslužiti tim institutom, za što im je država obvezna pružiti uslugu”. Također je naglasila kako se ovakvom definicijom u svrhu Obiteljskog zakona, nikome tko je po nekom drugom propisu određen kao član obitelji ne oduzimaju prava koja ta osoba uživa po drugom propisu.

“Što se tiče same definicije obitelji, uvidjeli smo [Radna skupina] kako svi relevantni međunarodni dokumenti u središtu obitelji imaju dijete”, istaknula je prof. Hrabar te naglasila kako je važno razlikovati pravni izričaj, odnosno potrebu definiranja obitelji u svrhu Obiteljskog zakona i osjećaje pojedinaca koji mogu biti različiti. Napomenula je kako je predložena definicija utemeljena u stvarnosti te kako se ne može reći da oni koji spadaju u tu definiciju – majka i otac s djetetom, majka/otac i dijete ako žive odvojeno te druge osobe (krvni i tazbinski srodnici) koji žive u istom kućanstvu – nisu obitelj.

Prof. Aleksandra Korać Graovac s Katedre za obiteljsko pravo, također članica uže Radne skupine, nadovezala se na pitanje definicije obitelji te napomenula kako je potrebno razlikovati termine “obitelj” i “obiteljski život” s obzirom da ovaj potonji označava odnose koji mogu biti širi te postojati između šireg kruga osoba, što u nekim svojim presudama potvrđuje i Europski sud za ljudska prava, ali kako definicija članova obitelji ni na koji način ne ograničava postojanje obiteljskog života kao odnosa među određenim osobama. Naglasila je i kako je važna stvar u predloženoj definiciji to da je dijete središte te da se obitelj gradi oko djeteta, ljudima koji su povezani s djetetom.

Ustavna je obveza štititi obitelj

Prof. Hrabar istaknula je niz netočnih i neutemeljenih navoda o predloženom Nacrtu koji su se pojavili u medijima, a time i u javnosti. “Govorilo se kako se država ne smije miješati u brak i obitelj te kako ni brak ni obitelj ne trebaju zaštitu države”, na što je prof. Hrabar odgovorila kako je obitelj ustavno pod osobitom zaštitom države, a brak i obitelj se uređuju posebnim zakonom.

Ustavna definicija braka kao zajednice žene i muškaraca mora se poštivati

Profesorica je naglasila i kako su u potpunosti neutemeljeni napadi na zakonsko rješenje prema kojemu je upis promjene spola pretpostavka za prestanak braka jer to predstavlja pravnu dosljednost s obzirom na ustavnu odredbu prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca.

U medijima se govorilo i “kako vjernost bračnih drugova ne smije biti propisana zakonom, iako su tu odredbu sadržavali svi dosadašnji obiteljski zakoni, oni u bivšoj Jugoslaviji i oni od osamostaljenja Hrvatske” – istaknula je prof. Hrabar.

Roditelji imaju ustavno i konvencijsko pravo na primarnu ulogu u odgoju djece

“Tvrdilo se također i kako roditelji ne trebaju prije svih biti odgovorni za odgoj djece, međutim”, ističe prof. Hrabar, “činjenica je da Ustav propisuje samostalnost roditelja u odluci o odgoju djece” te podsjeća kako je primarno pravo roditelja na odgoj i obrazovanje vlastite djece zajamčeno i čl. 2. I. Protokola uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Kao zanimljivost, profesorica ističe i napade na domoljublje kao jednu od zakonom navedenih smjernica za odgoj djece te napominje kako je ono kao jedna od smjernica dio i prethodnih Obiteljskih zakona iz 1998. i 2003. te tada nikoga nije smetala.

Posvojenje mora biti institut u najboljem interesu djeteta

U središnjem dijelu svog predavanja, prof. Hrabar navela je promjene i novine instituta i odredbi Obiteljskog zakona koje su predložene ovim Nacrtom, istaknuvši kako je, između ostalog, cilj Radne skupine bio uvesti “unutarnju logiku i konzistentnost teksta što on treba imati u skladu s odlukama Ustavnog suda, a što trenutno važeći propis [Obiteljski zakon iz 2015.], nažalost, ne sadržava”.

Između ostalog, profesorica je istaknula izbacivanje tzv. “probnog smještaja” djeteta kod eventualnih posvojitelja, što nikako nije u skladu s načelom najboljeg interesa djeteta jer postoje veliki duševni rizici za dijete s obzirom da se ono “pretvara u objekt i igračku posvojitelja”. Također, naglasila je kako je i dalje moguće posvojenje od strane izvanbračnih partnera i samaca, ali samo ako je to u osobitom interesu djeteta, kako je i bilo uređeno u prijašnjim propisima.

Napadi na Radnu skupinu od samog početka

Tijekom predavanja prof. Hrabar podsjetila je kako su prvi napadi na Radnu skupinu i njene članove nastupili već nakon što su izrađene teze za novi Obiteljski zakon. Napominje kako su to od početka bili nestručni napadi i neargumentirane kritike te pritisci na članove Radne skupine. “Kao Radna skupina od ministrice [Murganić] dobili smo uputu da se osnaži obitelj, brak i položaj djece, što je”, napominje prof. Hrabar, “u skladu s ustavnim odredbama koje štite obitelj i djecu”. Naglasila je kako su se s konačnim tekstom Nacrta koji je bio upućen na javno savjetovanje izrijekom usuglasili svi članovi Radne skupine, premda se u danima koji su slijedili “uz jutarnju kavu moglo pročitati u novinama kako to i nije baš tako”.

Prof. Hrabar podsjetila je kako je Nacrt skinut s platforme E-savjetovanja nakon samo sat i pol te naglasila kako je E-savjetovanje nešto dobro jer svakom pojedincu pruža priliku da kaže što misli o nekom predloženom propisu. “Međutim, ono što bismo mi [Radna skupina] voljeli čuti su stručne kritike, utemeljene i politički neutralne, a ne one kakve su bile u najvećem broju prikazane kroz medije”.

“Donošenje ovog Nacrta je bila tek pred-predfaza u donošenju Zakona, a ipak je on samo sat i pol nakon objave stekao etiketu ‘skandaloznog zakona’, a članovi Radne skupine su dobili i neke druge etikete”, ističe profesorica i nastavlja, “a ono što najviše žalosti jest što nije bilo stručne rasprave o predloženim rješenjima”.

Izražavajući nadu kako će stručna rasprava na koncu prevladati nestručne i neutemeljene komentare i informacije koje u javnosti stvaraju kontroverze, svoje predavanje prof. Hrabar zaključila je riječima Cicerona, najvećeg govornika svih vremena, iz teksta Pro Caelio: “Velika je snaga istine koja se sama lako brani od ljudske dosjetljivosti, lukavstva, vještina i svih smišljenih zamki”.