Profesor s Fakulteta političkih znanosti i bivši dekan, Zoran Kurelić gostovao je na RTL-u gdje je prokomentirao činjenicu da i Rusija i Ukrajina, Hrvatska pa i cijeli svijet danas živi potpuno drugačije nego što je živio prije tri mjeseca kada je počeo rat u Ukrajini.
Odnosi su zaoštreni kao što dugo nisu bili. Zemlje koje su uvijek bile neutralne to više nisu. Finska i Švedska ulaze u NATO, to je do prije koji mjesec bilo nezamislivo. Rusija je izolirana od ostatka svijeta. I njima se život potpuno promijenio.
Kurelić govori kako se rat promijenio i to u najozbiljnijem obliku kada se govorilo o atomskom ratu. “Kako je vrijeme odmicalo, najozbiljniji ljudi na svijetu to su uzimali sa strahom”, kaže.
Tvrdi i kako su Švedska i Finska zbog straha zatražile primitak u NATO. Usporedio je to s ratom u Hrvatskoj jer egzistencijalni strah, sve se promijenilo. “Onog trenutka kad shvatiš da možeš biti napadnut, promijeniš poziciju i to se dogodilo”, kaže.
Vika na koncertima u Rusiji neće promjeniti tijek rata
Upitan kako žive Rusi, Kurelić navodi kako to ne znamo jer su to informacije koje dolaze iz zapadnih medija. Jača li otpor prema Putinu u Rusiji, Kurelić navodi kako vika na koncertima koja je svojevrsni otpor građana neće pak utjecati na rat.
Što se tiče sankcija, govori kako je podrška ratu u Rusiji još jako velika. Sankcije ih, tvrdi, ne pogađaju previše. “Rublja je bila pala, ali su je vratili. Kurs je više manje ok, a sankcijama ionako treba više vremena da djeluju”, kaže.
Kako napreduje Rusija?
Kaže i kako su teritorijalno ruski dobici mali, ali su permanentni. “Engleski general je rekao da imaju bitesize approach, a to je da idu malo po malo i grizu stalno. Onaj dio na sjeveru je pred opkoljenjem i loše stoji”, ističe.
Što se tiče toga ima li istine u ovome što piše Politico, da se Macron i Scholz boje verzije u kojoj Zelenski pobjeđuje u ratu govori kako je to članak star tjedan dana te je sama ideja autora bila da Zapad nije jedinstven nego ima dva pristupa. “Jedan čine Biden i Johnson kome su se pridružile baltičke zemlje. Druge se doživljava kao ljude koji se boje Putinova gubitka, a oni se boje upotrebe nuklearnog oružja. Čitava stvar može izaći izvan kontrole ako Rusi krenu u totalnu mobilizaciju”, tvrdi.
Osvrnuo se i na ideju Henrya Kissingera koji kaže da bi poraz Rusije mogao destabilizirati Europu, da pregovori moraju početi uskoro, da je Rusija jamac stabilnosti. “Doajen diplomacije priča i njegova ideja je da treba dati dio teritorija svakako. Ja mislim da bi to iz Putinove perspektive bilo neprihvatljivo i iz perspektive Zelenskog, ali sve više se priča o kompromisima”, tvrdi.
Izjavu Ursule von der Leyen da Ukrajina mora dobiti ovaj rat tumači kao izjavu da Putin iz ove avanture, kao agresor ne smije izaći nagrađen.
Naposljetku, upitan vjeruje li da će ovo dugo trajati kaže kako može potrajati poprilično dugo. “Tim više što oružje koje je Ukrajina dobila nije stiglo. Sigurno će trajati još neko vrijeme”, zaključuje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
