„Narod“ je 17. lipnja 2020. donio izvješće o Deklaraciji “Obranimo povijest” višenacionalnih (hrvatskih, srpskih, slovenskih, zacijelo i „jugoslavenskih“) povjesničara okupljenih u projektu “Povjesničari protiv revizionizma” (https://narod.hr/hrvatska/goldstein-jakovina-klasic-sa-srpskim-povjesnicarima-u-projektu-povjesnicari-protiv-revizionizma-potpisali-deklaraciju-obranimo-povijest). Ovdje reagiram na tu njihovu Deklaraciju, ne kao povjesničar, jer to nisam, nego kao iskusan znanstvenik i nastavnik (znanstvene metodologije) koji poznaje načela, ustroj i snagu dokazivanja u znanosti.
Moj prvi i opći i dovoljan odgovor “Povjesničarima protiv revizionizma” jest da nakon “Deklaracije“, to što su napisali prvo primijene na sebe i svoj rad.
To ću od njih tražiti od sada pa dok sam živ, a onda se to od njih mora tražiti – dokle god su oni živi.
Tražio sam to od njih i u svojim napisima i prije, ali sada imam njihovo vlastito svjedočenje (Deklaraciju „Obranimo povijest“) da PRVI ONI MORAJU POŠTOVATI NAČELA KOJA SU U NJOJ PROPISALI.
Točku po točku odgovaram na načela koja su oni naveli (“Mi, potpisnici ove Deklaracije, zastupamo ova načela”):
Historija je znanost.
Ona nije plod proizvoljnog mišljenja i mora se zasnivati na istraživanju povijesnih izvora, njihovom provjeravanju i uspoređivanju, utvrđivanju preciznih i provjerljivih činjenica, njihovoj analizi i sintezi.
MM: Točno. To znači da na argumente onih koji ne misle kao vi ne smijete odgovarati etiketiranjem nego pristojno izrečenim i konkretnim argumentima. Kako onda Ivo Goldstein može govoriti da na Bleiburgu nisu ubijane žene, a Huda Jama i Macelj sadrže dokaze da jesu ubijane (v. npr. fotografije djevojačkih pletenica iz Hude Jame).
Historijska znanost je dinamična.
Kao i svaka znanost, historijska se znanost stalno obogaćuje novim spoznajama, pronalazi nove povijesne izvore, povezuje ih i reinterpretira. Revizija reprezentacija prošlosti rezultat je novih istraživanja. Nasuprot tome, povijesni revizionizam je manipuliranje povijesnim činjenicama zbog postizanja zadanog političkog cilja.
MM: Točno. Izvolite odgovarati na nove spoznaje i nove povijesne izvore a ne ih zamjenjivati politikanstvom (npr. “antifašizmom”). Upravo vi manipulirate povijesnim činjenicama (i to sami nazivate povijesnim revizionizmom!) u primjeru broja žrtava Jasenovca. Tu manipulaciju dokazuju brojevi od nešto manje od 3.000 do milijun i pol. A ako se pozovete na popis Javne ustanove Spomen park Jasenovac (JUSP), koji branite i očajnički ga se, i nasilno, držite, zašto zanemarujete nalaze npr. autora Banića i Koića koji nedvojbeno dokazuju da je taj popis najvećim dijelom NAMJERNO IZMIŠLJEN? Njihova analiza datuma rođenja navodnih žrtava (da spomenem samo to između 80 njihovih analiza) MATEMATIČKI NEDVOJBENO dokazuje ne samo netočnost nego NAMJERNO IZMIŠLJANJE. Ako nepokolebljivo vjerujete u broj (oko 84.000) žrtava koji daje JUSP, zašto ne razotkrijete strašnu laž Jasenvac Research Institute iz New Yorka koji nudi popis od oko 600.000 „žrtava Jasenovca“? Direktor te „ustanove“ svjedočio je međunarodno protiv g. Joea Šimunića (nogometaš), zašto ih niste tada i tamo raskrinkali ako ste pošteni i pravedni?
Historijska znanost je disciplina kritičkog mišljenja.
Ona nije tabu koji služi snaženju nacionalnih osjećanja i politikama identiteta, širenju stereotipa i predrasuda. Ona nas treba učiti kako se provjerava vjerodostojnost podataka o prošlosti, kako se prepoznaju manipulacije i zlouporabe prošlosti.
MM: Točno. U svojim nastupima protiv neistomišljenika “provjeravajte vjerodostojnost podataka o prošlosti“. Izvolite znanstveno komentirati procjene Stjepana Šterca o „nestanku“ možda i dva milijuna Hrvata između (i na temelju njih) popisa stanovništva Jugoslavije prije i poslije II. Svjetskoga rata. Brojevi iz popisa su službeni i javni i lako ih je analizirati i donijeti procjene. Navedite datume i mjesta ubijanja Hrvata od strane četnika i ubijanja Srba od strane ustaša odmah nakon proglašenja NHD 10. travnja 1941.
Historijska znanost je multiperspektivna.
Povijesne činjenice utvrđuju se znanstvenom metodologijom, ali interpretacije tih činjenica mogu biti različite, jer ovise o motrištu iz kojeg se gledaju. To ne znači da se prošlost smije relativizirati, ali znači da je interpretacija prošlosti područje rasprave u kojoj se moraju uzeti u obzir relevantne činjenice i suprotna mišljenja, bez prikrivanja podatka koji se ne uklapaju u politički poželjnu sliku.
MM: Točno. Prema tome, ne nazivajte neistomišljenike ružnim imenima, nego im se suprotstavite konkretnim argumentima. Kako objašnjavate suradnju Staljina i Hitlera od 1939. do 1941. (22 mjeseca), suradnju francuskih komunista i okupatora Nijemaca 1940., šutnju hrvatskih komunista o NDH do napada Hitlera na Rusiju 22. lipnja 1941. i zajedničku proslavu 1. svibnja 1941 slovenskih nacista i komunista? Kako tumačite osudu francuskoga maršala Petaina (na smrt) a znate da mu je 1940. lijevo orijentirana vlada („Narodni front“) naredila predaju Nijemcima?
Historijska znanost je cjelovita.
Iz prošlosti se ne smije uzimati ono što nam se sviđa i izbacivati ono što ne odgovara trenutnim političkim potrebama! Ne smije biti politički i ideološki uvjetovanog izbora, podobnih i nepodobnih povijesnih razdoblja, država, naroda, društvenih skupina, ideja, pokreta…
MM: Točno. Odrecite se, vi prvi, „politički i ideološki uvjetovanog izbora, podobnih i nepodobnih povijesnih razdoblja, država, naroda, društvenih skupina, ideja i pokreta“. Primijenite to jednako na ustaše i na partizane, na Pavelića i na Tita, na zločine ustaša i komunista, na Jasenovac i Goli otok…
Historijska znanost je nadnacionalna.
Historijska znanost ne može se ograditi etničkim granicama. Ne možemo se baviti isključivo sobom, jer tako gubimo kontakt s realnošću. Prošlost je isprepletana, povezana i međuzavisna. Nacije, države i društvene skupine nastaju, postoje i razvijaju se kroz međusobne kontakte. Samo u toj složenosti i međuovisnosti možemo razumjeti i prošlost i sadašnjost.
MM: Točno. Suglasan sam da kad se piše o hrvatskoj prošlosti mora se prikazati njezina povezanost s npr. srpskom prošlosti. Naprimjer za hrvatsku prošlost neizrecivo su važna djela Vuka Stefanovića Karadžića („Srbi svi i svuda“), Stevana Moljevića (Velika Srbija), Nikole Stojanovića („Do istrage naše ili vaše“) i Memorandumi SANU (Velika Srbija, nepriznavanje presuda međunarodnih sudova nakon 1995.).
Historijska znanost je kontekstualna.
Prošlost, kao ni sadašnjost, ne mogu se razumjeti izolirano, izdvojeno iz konteksta, svedene na neki uski problem. Na prošlu stvarnost utjecali su različiti čimbenici, zbog čega je zatvaranje u uske okvire manipulacija historijskom znanošću, čime se sprečava razumijevanje prošlosti i suradnja između povjesničara.
MM: Točno. Prema tome bi nastanak NDH trebalo proučavati u kontekstu vjekovne čežnje hrvatskoga naroda za slobodnom i samostalnom državom. Ustaše nisu bili ni nacisti ni fašisti, nego politički nezreli hrvatski domoljubi koji su “sve bacili na jednu kartu” da dobiju samostalnu državu. “Ustanak protiv okupatora u Jugoslaviji 1941.“ bio je komunistima naređen od Staljina i Kominterne, a klanja su započeli četnici kao već postojeća organizacija s ciljem počinjenje genocida. Četnici su i organizirani da provedu genocid, primjerice u Balkanskim ratovima (genocid nad Albancima).
Historijska znanost je racionalna.
Povijest nije mit, dogma, religija, ideologija, emocija. U nju se ne vjeruje, njoj se ne sudi, ona se ne optužuje, za nju se ne navija. Historijska znanost istražuje prošlost, nastoji je razumjeti i objasniti. Ona nas uči da razumijemo složenost prošlosti kako bismo se racionalno suočili sa sadašnjošću i realno procjenjivali budućnost.
MM. Točno. S obzirom na ono što je (Titov) komunizam učinio hrvatskom narodu, razumljiva su upozorenja da ga se moramo čuvati. Objasnite zašto je Tito na najmanje tri nezavisna popisa najvećih zločinaca XX. stoljeća, a Pavelić nije. Dajte da to „razumijemo i objasnimo“. Da razumijemo „složenost prošlosti“ objasnite zašto su svi europski komunistički režimi uspostavljeni nakon II: Svjetskoga rata propali sami od sebe. Da „racionalno procijenimo budućnost“ objasnite njihovu konkretnu sličnost sa suvremenim komunističkim režimima u Sjevernoj Koreji, Kubi i Venezueli.
Historijska znanost je slobodna.
Kao i svaka znanost, historijska znanost može napredovati samo ako su istraživanja slobodna od bilo kakvih političkih, ideoloških, vjerskih ili materijalnih pritisaka. Ne mogu postojati podobni i nepodobni povjesničari, „domoljubi“ i „izdajnici“!
MM: Točno. Prema tome NE zabranjujte povijesna istraživanja (kao npr. „negiranje Holokausta“, citiram pok. Slavka Goldsteina). Ovdje sami kažete da „ne mogu postojati podobni i nepodobni povjesničari“ – zašto se onda javno ne suočite s g. Igorom Vukićem koji vas na to javno poziva? Zašto onda povjesničare čiji vam dokazi ne odgovaraju (npr. Roman Leljak) etiketirate kao revizioniste i ustašofile, a izbjegavate dati konkretne, znanstvene dokaze protiv njihovih argumenata?
Historijska znanost je odgovorna.
Sadašnjost se gradi na osnovu predodžbi o prošlosti. Sadašnjost je ugrožena ako se prošlost zloupotrebljava, ako se prešućuje, ako se u nju dopisuje ono čega nije bilo, ako se „zaboravlja“ i relativizira ono što je bilo. Time stvaramo lažnu viziju sadašnjosti, čije probleme ne možemo razumjeti, pa tako niti riješiti. Povjesničari moraju biti društveno odgovorni.
MM: Točno. Budite vi prvi društveno odgovorni i ne muljajte kako sam gore opisao samo na nekoliko primjera! Ako se u prošlost ne smije „dopisivati ono čega nije bilo“ zašto ste onda mnogostruko uvećavali ustaške zločine? (Zloporaba.) Zašto onda niste davno pisali o pokolju na Bleiburgu? (Prešućivanje.) Zašto ste pokolj Hrvata u Srbu 1941. proglasili “ustankom” a znali ste da su četnici klali hrvatske civile? (Dopisivanje onoga čega nije bilo.) Zašto strahote Hude Jame ne uspoređujete sa strahotama Jasenovca? (Relativizacija hrvatskih žrtava.) Zašto ne dokumentirate koliko je hrvatskih Židova pod pritiskom nacista transportirano u Njemačku, a NISU ubijeni u Jasenovcu? Za svakog je NDH, za transport, morala Njemačkoj platiti 30 DM – gdje su računi tih isplata? Oni postoje i točno otkrivaju broj transportiranih. Zašto podržavate izmišljotine pok. Đure Zatezala i njemu sličnih o pobijenim Srbima u Šaranovoj jami (Jadovno, Pag) a znate da je ona prazna? Prazna a „simbol stradanja“ (citiram M. Pupovca). Pa zašto za simbol nije odabrana neka „puna“ (kostura)?
Da ne gnjavim čitatelje i ne ponavljam rečeno, preskočit ću komentiranje zahtjeva “Povjesničara protiv revizionizma”. Sada ja TRAŽIM DA PRIHVATE DA SE TI (NJIHOVI) ZAHTJEVI ODNOSE I NA NJIH, NA ONO ŠTO RADE, GOVORE, PIŠU I NAUČAVAJU.
Hrvatskim povjesničarima i cijeloj hrvatskoj javnosti poručujem da ovu deklaraciju sačuvaju i da se na nju pozovu uvijek kad ih njezini potpisnici pokušaju proglasiti revizionistima, ali kako drukčije ružno etiketirati.
Matko Marušić, profesor emeritus
Split
* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 koji poznaje načela){kind=link}