Prof. Tado Jurić: Politička korupcija nam uništava nacionalni identitet!

U Hrvatskoj raste politička korupcija koja podrazumijeva namještanje svojih ljudi na pozicije s kojima se upravlja društvom. Ono što ‘boli’ malog čovjeka je kad netko s istim obrazovanjem kao on u društvu prolazi, ako ima veze i članske iskaznice, dok on ili njegova djeca stagniraju i nazaduju, rekao je politolog i povjesničar s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Tado Jurić za HTV-ovu emisiju “Studio 4” u kojoj je govorio o demografiji i pronatalitetnoj politici u Hrvatskoj.

Podaci pokazuju kako je u deset godina iz Hrvatske iselilo 370 tisuća ljudi. Politolog i povjesničar s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Tado Jurić, kaže kako je ta brojka samo statistika.

– Prirodnim putem je Hrvatska od 2011. do danas izgubila 85 tisuća, a 370 tisuća je iselilo – gotovo pola milijuna stanovnika. Međutim, doselilo je 125 tisuća, a od njih jedna trećina ima hrvatsko državljanstvo, kaže Jurić.

“250 tisuća ljudi više na biračkim popisima nego realno”

Dodaje kako realno u Hrvatskoj danas nema više od 3,8 milijuna stanovnika. Ovaj podatak izmjeren je potrošnjom vode, što je jedan od najpreciznijih podataka realne populacije u određenom prostoru.

Jurić ističe kako je kod biračkih popisa najmanje 250 tisuća ljudi više na popisu nego realno.

– Svaka općina po glavi stanovnika dobiva pomoć od države, isto tako županija, a i Hrvatska od Europske Unije. Tako da nikome nije u interesu pokazati pravo stanje, a prava promjena bi mogla doći samo ukoliko netko moćan ima interes da tu promjenu sprovede – taj netko je ili Vlada ili Europska Unija, napominje Jurić, i dodaje kako do tih promjena neće doći jer Europskoj Uniji odgovara izvlačenje mlade radne snage.

Kaže i kako je u Europskoj Uniji situacija takva da siromašne članice subvencioniraju bogate.

– Najveći ulog jednog društva je u obrazovanje mladog čovjeka koji, kada ode, ne samo da sa sobom nosi izgubljeni natalitet za populaciju iz koje je otišao, nego odlazi i čovjek koji neće puniti mirovinski i zdravstveni fond, a u isto vrijeme nam ostaju ljudi koji koriste te fondove. Ne treba biti veliki matematičar da bi se shvatilo da ovakvi trendovi dovode do toga da odlaze oni koji pune proračun, a ostaju oni koji ga prazne, objašnjava Jurić.

“Borba protiv korupcije – jedina mjera protiv iseljavanja”

Mjere pronatalitetne politike, kaže Jurić, su za pozdraviti, ali su primjenjive samo na slučaju zdravog društva.

– To u našoj situaciji ne pomaže, mjera mora biti povezana sa širim društvenim okvirom. Nama bi prava mjera bila ukidanje drugog mirovinskog stupa, plaća bi bila veća za tisuću kuna kada ne bi odvajali u drugi mirovinski stup. Mnogima bi to značilo, i to je mjera koja je najbrže provediva i vidljiva, smatra, i dodaje kako je zapravo jedina prava mjera koja bi spriječila iseljavanje stanovništva borba protiv korupcije.

Iako građani mahom iseljavaju zbog korupcije, nova studija je pokazala kako s većom stopom iseljavanja raste i korupcija.

– To je ono što je zabrinjavajuće. Hrvatska je prije vala iseljavanja bila pedeseta na ljestvici korumpiranih država, danas je na 63. mjestu. U zadnjih šest godina je porasla za 13 mjesta, kaže Jurić i napominje kako moramo razlikovati građansku korupciju od političke i takozvane ‘krupne’ korupcije“.

– Nama raste politička korupcija koja uništava društvo i nacionalni identitet. Ona podrazumijeva namještanje svojih ljudi na pozicije s kojima se upravlja društvom. Ono što ‘boli’ malog čovjeka je da on vidi da netko s istim obrazovanjem kao on u društvu prolazi, ako ima veze i članske iskaznice, dok on ili njegova djeca stagniraju i nazaduju, kaže Jurić i dodaje kako tu država mora nastupiti i jasno pokazati da joj je stalo do građana.

“Ukidanje II. mirovinskog stupa je ključna demografska mjera!”

Što se tiče razlike u gradskom životu i onoga na selu, Jurić ističe kako je Hrvatska zapostavila svoju periferiju.

Tri četvrtine Hrvatske je provincija, osim Zagreba i priobalja, sve ostalo ulazi u kategoriju provincije. Država mora pomoći razvoju tih područja nekim oblikom solidarnog fonda kaže Jurić.

Prijedlog je da iz fonda grada Zagreba, odnosno prireza koji plaćamo najveći u državi, od 18 posto dva posto ide za obnovu periferije. Vjerujem da bi ga svatko, kad bi znao što se čini s tim novcem, radije davao nego da ima fontane po gradu od tog novca.

– Zagreb bi na to trebao pristati jer ima najviše koristi od hrvatske nacije i od iseljeništva, zato treba vratiti nešto, kroz ovo. Istu stvar čini i Njemačka, periferija se ne može obnoviti sama, bez pomoći države-, smatra Jurić.

Ponavlja kako je ipak ključna demografska mjera ukidanje drugog mirovinskog stupa.

– Svatko u Hrvatskoj bi istovremeno dobio 800 do tisuću kuna veću plaću. Taj stup služi isključivo za krpanje rupa iz prošlosti, a ne za našu budućnost – u budućnosti tog novca neće biti, zaključuje Jurić.