Tijekom večeri u Zagrebu i u još 7 hrvatskih gradova održan je prosvjedni skup protiv zaustavljanja reforme obrazovanja. Okupilo se prema nekim procjenama 20-ak tisuća ljudi, stigli su i čelnici oporbe, a na prosvjedu se tražila ostavka ministra Pave Barišića i šefice Povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja Dijane Vican. Jedan od govornika rekao je da se društvo razvija, dolaze ugradbeni čipovi, a naši učenici i dalje moraju napamet znati gušterove unutarnje organe. Kako reformirati hrvatsko školstvo? Kako štrebanje pretoriti u učenje s razumijevanjem? Kako rasteretiti đake od nepotrebnog gradiva? To su bile teme HRT-ova Otvorenog.
U emisiji su sudjelovali bivši voditelj kurikulne reforme Boris Jokić, akademik Ivica Kostović, predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Dijana Vican, bivši predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Neven Budak, povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak i novinarka HRT-a Sunčica Findak.
“Reforma obrazovanja se nastavlja. 1. rujna vidjet ćete prve rezultate! Bit će zadovoljstva i od roditelja i od nastavnika, učitelja, odgojitelja i ravnatelja”, najavila je predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Dijana Vican.
> Marko Alerić: Jokićeva reforma doživjela je fijasko – Nema nikakvog razloga za prosvjede
“Svi su pozvani u suradnju. Svatko zna koja je njegova najbolja strana, neka da svoj doprinos. Nemojmo se prepirati oko putova Strategije, nego ćemo reći da imamo ozbiljan rad, ozbiljne suradnike. To je rudarski posao koji je ova skupina iskusila. Broj ljudi se umnožava. Reforma ide turbo!”
Oko 20 tisuća ljudi danas se okupilo kako bi, između ostalog, tražili razrješenje Dijane Vican. Prosvjednici smatraju da je odgovorna što proces izbora članova Ekspertne radne skupine nije bio transparentan. To joj zamjera i njen prethodnik Neven Budak. “Ja mislim da je u nekim segmentima bio vrlo transparentan, pogotovo kad je voditeljica rekla da nije čitala materijale kojima su se kandidati prijavljivali. To je vrlo transparentno”, kazao je Budak.
“Vrlo je transparentno i to kad se pokaže da je gospođa Buljan Culej prepisala barem dijelove akcijskog plana koje je napisalo Posebno stručno povjerenstvo”.
Na pitanje je li prosvjed politički motiviran, povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak odgovorio je da je. “Mi smo danas vidjeli jedan sramotan skup. 20 tisuća ljudi bilo je izmanipulirano već drugi put”. Usporedio je to s Lenjinom, jer kaže, samo on je održavao takve obljetnice.
Bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić rekao je da nije sudjelovao u organizaciji današnjih prosvjeda. Istaknuo je kako on od nikoga ne traži otkaz, ali smatra natječaj za izbor članova Povjerenstva nije bio demokratski i transparentan. Jokić je višekratno spomenuo kako kurikulna reforma mora biti iznad politike. “Mislim da je bitno da se cjelokupni proces kurikuralne reforme nastavi – treba nastaviti proces koji će trajati dulje od mandata jedne Vlade”.
Ponovio je kako je njegova reforma nije savršena, ali da je dobar temelj za daljnji rad. “Vodio sam ju pošteno i sa srcem, sa svim znanjem koje imam. Radio sam to na pošten i ljudski naziv i s integritetom sa svim ljudima bez obzira na svjetonazor. Taj rad sigurno nije savršen rad, ali je solidna osnova da se taj proces nastavi na zdravim temeljima”. Nakon višekratnih napada na njegov račun, Jokić je zaključio kako u cijeloj priči nije bitan on već kontinuitet reforme. “Nisam ja bitan, bitan je kontinuitet. Škola mora biti suvremena, utemeljena na znanstvenom i pedagoškom pluralizmu. Djecu treba naučiti kako učiti”.
> Pogled s društvenih mreža na Borisa Jokića: “Reforma, to sam Ja!”
Najviše neslaganja s bivšim voditeljem kurikularne reforme večeras su pokazali akademik Kostović i povjesničar književnosti Prosperov Novak.
Akademik Ivica Kostović rekao je kako je protiv eksperimentalnog brzog uvođenja nečega što nije uspjelo kroz silne godine.
“Ja zamjeram Jokiću što on kaže da ukoliko poslušate njega i njegovih 400 suradnika vaša djeca će biti sretna i sve će znati, radit će, bit će menadžeri u Siemensu, ići će na Himalaju. To su štosovi”.
Prosperov Novak pak je višekratno istaknuo kako je Jokić doživio fijasko.
“5 tisuća stranica koje ste predali kao kurikulum doživjeli su ‘samo’ 3800 opravdanih zamjerki. Vi niste odgovorili na te zamjerke. To što je gospodin Jokić sudjelovao samo tri mjeseca i loše radio nismo mi krivi. On je kao doktor Baltazar, ali nije riješio problem“. Na kraju je zaključio kako poruka emisije treba biti da kontinuitet postoji, a ne da se cmizdri nad sudbinom Borisa Jokića.
Akademik Kostović je bivšeg voditelja kurikulne reforme prozvao i zbog toga što je u njoj zagovarao da se kognitivne sposobnosti djece prerano uzimaju zdravo za gotovo, poglavito kad su u pitanju ideologije i vjere. Oni su htjeli djeci u školi reći da Bog ne postoji, a zatim bi dijete došlo doma i od oca čulo da Bog postoji. Djeca mogu učiti vjeronauk, neće tamo čuti ništa loše, a kasnije kad sazriju neka sama odluče u što će vjerovati.
HRT-ova novinarka i urednica redakcije školstva Sunčica Findak također je gostovala u emisiji. Kao glavni problem u školstvu istaknula je što se u 27 godina u Hrvatskoj promijenio 21 ministar obrazovanja. “Mijenjaju se ministri i njihovi timovi, kako onda možemo zaključiti što se mijenja a što ostaje? Učitelji su zapravo heroji u svemu tome. Oni sami provode mini reforme u svojim razredima. Povlače novac iz Fondova. Da tome nije tako, ništa se u školstvu ne bi dogodilo”.
Upozorila je i da Hrvatska ima puno prilika evaluirati rezultate školaraca i tako napraviti reforme, ali to ne čini. Nakon što su učenici pokazali loše rezultate u europski standardiziranim testovima nitko, kaže, nije ništa učinio da se to promijeni. S druge strane ima onih koji jesu. Za primjer je uzela Njemačku. “Oni su skupili glave zajedno, svi ministri, znanstvenici i istraživači postavili su nova pravila i nove standarde. Danas su im rezultati puno bolji”.
