Primjedbe na sporan čl. 33 prijedloga Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija potpisalo je 86 neprofitnih organizacija i poslalo ministarstvu, priopćili su danas iz GONG-a, jednog od potpisnika, a s namjerom da alarmiraju javnost kako bi Ministarstvo financija povuklo taj dio prijedloga zakona.
Udruge napominju da sporni članak definira obvezu osnivanja trgovačkog društva ili drugog oblika udruživanja koji nije neprofitni za potrebe obavljanja gospodarske djelatnosti, ukoliko organizacija ostvari više od 230.000 kn prihoda godišnje.
U Ministarstvu financija na upit narod.hr-a odgovorili su kako su višegodišnjom primjenom Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija uočili potrebu za uspostavljanjem zakonodavnog okvira kojim bi se propisao sustav dobrog financijskog upravljanja i kontrola.
“Prijedlog zakona u bitnome ne donosi nikakvu novost vezanu za oporezivanje određene gospodarstvene djelatnosti”, tvrde u ministarstvu Slavka Linića.
Prijedlogom zakona, kažu u ministarstvu, propisane su i iznimke za neprofitne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost pružanja usluga najma i zakupa, koje će kao i neprofitne organizacije koje od obavljanja gospodarske djelatnosti tijekom jedne godine ostvare manje od 230.000,00 kuna prihoda, a temeljem rješenja Porezne uprave postanu obveznici plaćanja poreza na dobit, za cjelokupno financijsko poslovanje voditi neprofitno računovodstvo, dok će za gospodarsku djelatnost, a za potrebe utvrđivanja porezne obveze voditi odvojene porezne i knjigovodstvene evidencije sukladno posebnim propisima.
“Prema podacima iz financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za 2012. godinu 655 neprofitnih organizacija ostvarilo je prihode veće od 230.000,00 kuna od prodaje roba i pružanja usluga”, kažu u Linićevu ministarstvu.
Prijedlog Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija je prije upućivanja u proceduru usvajanje dostavljen na mišljenje Ministarstvu socijalne politike i mladih u čijoj je nadležnosti Zakona o socijalnoj skrbi i isti nisu imali primjedbi na Prijedlog Zakona.
Treba istaknuti da Zakon ide u dva čitanja, a Hrvatski sabor ga još nije donio niti u prvom čitanju, tako da ima prostora za dodatna poboljšanja, napominju u ministarstvu financija.
Predsjednik ACT Grupe Teo Petričević, kao veliki problem navodi ustanove socijalne skrbi koje prema Zakonu o socijalnoj skrbi trebaju davati socijalne usluge što, znači da ustanova socijalne skrbi jednostavno ne može osnovati neki profitni oblik djelovanja, a isti problem imaju i zadruge.
“U globalu gledano, sam zakon jako bi negativno utjecao i kosio se s nekoliko drugih zakona”, kazao je Petričević.
U Srpskom demokratskom forumu smatraju da će odredbe zakona, koje se odnose na podnošenje izvještaja i samo knjigovodstveno vođenje udruga, dodatno otežati i dovesti do gašenja niza malih udruga koje su korisne za lokalnu zajednicu, kao i do gubljenja mogućnosti za apliciranjem na natječaju Europskog socijalnog fonda.
“Administrativni kapaciteti udruga su izuzetno niski te će udruge morati izdvajati veća financijska sredstva za knjigovodstvene servise. A kad znamo da male udruge od lokalnih samouprava za svoje aktivnosti dobivaju 5-10.000 kn, veći dio sredstava će trošiti na administrativno vođenje udruga” objasnio je Nikola Ivanović ispred SDF-a Pakrac.
“Kuća ljudskih prava, CMS i B.a.B.e. htjeli su se javiti na natječaj Vijeća za elektroničke medije – edukacija o ljudskim pravima. Sav bi dobiveni novac bio potrošen na edukatore i pripremu materijala, ali bi unos novca bio veći od svote propisane zakonom pa bismo se mi morali registrirati kao tvrtka iako ne bi bilo nikakve dobiti ni za koga,” istaknula je Sanja Sarnavka iz Udruge B.a.b.e. i dodala da ovakva odredba koči moguće samofinanciranje udruga.
“Bilo bi samo bitno da se ma koja sredstva dobivena za neke usluge ne dijele kao profit nego se troše na rad i pomoć onima koji je trebaju”, kazala je Sarnavka.
