Na početku prve sjednice Vlade premijera Tihomira Oreškovića ministri su podnijeli izvješća o primopredaji vlasti, zatečenom stanju po svojim resorima i procjene o potrebnim proračunima za ovu godinu.
Hasanbegović posebnu je pozornost skrenuo na problem dovršetka spremišta HDA
Ministar kulture Zlatko Hasanbegović podnio je na prvoj sjednici Vlade premijeru Oreškoviću izvješće o primopredaji od, kako je rekao, svog ”predšasnika” Berislava Šipuša. U sklopu izvješća, posebnu je pozornost skrenuo na problem dovršetka spremišta Hrvatskog državnog arhiva (HDA) u Kerestincu.
‘Taj je projekt od 2007. dobro tekao, ali od 2011. naglo zamire, kad se očekivalo da bude dovršen. Važno je zbog problema dopusnica privatnim tvrtkama za čuvanje arhivske građe, što se naravno plaćalo iz proračuna, uz izliku da arhiv nema dostatne prostorije, a što je imalo određene afere o čemu se pisalo u javnosti”, rekao je ministar.
Ministar je upozorio i na spor koji se vodi u Dubrovniku.
”Postoji spor s trgovačkim društvom koji se vuče godinama, vezano uz problematičnu prodaju državnog arhiva u Dubrovniku. A to trgovačko društvo je sada za mirno rješenje spora.”
Istaknuo je da je upoznat s problemima u području rekonstrukcije zgrade za potrebe Hrvatskog povijesnog muzeja, koji je potpuno zamro protekle četiri godine.
‘Ovo pitanje je vrlo važno, s obzorom da je isteklo važenje potvrde. Žurno slijedom toga treba islijediti dokumenacjiu i donijeti odluke bitne za budućnost projekta, svakako bi najbolje rješenje bilo da Hrvatski povijesni muzej preuzme zadaće investitora. Da se financiranje osigura u okviru državnog proračuna kroz određeno godišnje razdoblje i da se kao projekt tretira kao strateška kulturna investicija”, ističe.
U MVP još prostora za zapošljavanje
Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač kazao je kako je u tom ministarstvu zatekao 1098 zaposlenih, što je manje od predviđenih 1344 radnih mjesta, odnosno da još ima prostora za zapošljavanje. Od tog broja u sjedištu ministarstva je 665 zaposlenih, a u diplomatskim misijama i konzularnim predstavništvima još 453.
Kovač je kazao kako je zatekao tri važna postupka koja su u tijeku, a to su postupak sukcesije imovine bivše države, postupak prilagodbe diplomatskih misija shengenskim standarima, te projekt Hrvatske kuće u Bruxellesu kao budućeg sjedišta hrvatske misije pri EU-u.
Istaknuo je da u proračunu Ministarstva vanjskih i europskih poslova nije zatekao minus, za 2015. je izvršeno 88 posto resornog proračuna, procjena je da se s tim proračunom može funkcionirati i ove godine pa “sigurno neće biti zatraženo više novaca”. Dapače, kazao je, predviđeno je da se može uštedjeti na nekim stavkama, npr. u poslovanju diplomatskih ureda i konzularnih misija u inozemstvu, te nekim projektima koji nisu provedivi,
“Kuća nije bila u minusu, zaposlenika ima 1098 i uvjeren sam da ćemo složiti kvalitetan pororačun koji će omogućiti daljnju racionalizaciju na razini ministarstva”, zaključio je ministar vanjskih poslova.
Proračun MORH-a 1,3 posto BDP-a
Ministar obrane Buljević rekao je kako je prilikom primopredaje dobio izvješće o financijskom stanju i svim aspektima rada u resoru. Oružane snage funkcioniraju bez problema, stanje u misijama u inozemstvu je u redu, o stanju je brifirana i predsjednica Republike, istaknuo je Buljević.
Podsjetivši da je proračun tog ministarstva bio konstantno u padu, naveo je kako je u 2015. proračun iznosio 1,3 posto BDP-a, a na temelju prvih brifinga sa suradnicima misli da će moći funkcionirati u sklopu tog proračuna.
To ministarstvo ima 1011 zaposlenih, dok je u Oružanim snagama brojno stanje 16.094 djelatne vojne osobe i 1520 državnih službenika i namještenika.
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić iz svog je resora posebice izdvojio migrantsku krizu kao jedno od najvažnijih pitanja, podsjetivši da je već posjetio zimski prihvatni centar u Slavonskom brodu.
Za zbrinjavanje migranata potrošeno 145 milijuna kuna
Pritom je istaknuo da je do sada na zbrinjavanje migranata, kojih je do jutros u Hrvatsku ušlo više od 611.000, utrošeno ukupno 145 milijuna kuna. No, iz proračuna EU-a Hrvatskoj je za to odobreno 12,4 milijuna eura, a povučeno je tek 9,9 milijuna eura.
Posebice je naglasio kako se radi na tome da se uskoro migranti uopće ne bi zadržavali u Hrvatskoj.
Proračun MUP-a, rekao je ministar, iznosi 4,7 milijardi kuna, a prijedlog proračuna za 2016. može biti na razini prošle godine, unatoč tome što će i tako biti u minusu većem od 300 milijuna kuna, prvenstveno zbog obveza prema Schengenu, ali za to će se ostvariti uštede na drugim stavkama.
Potrebno malo povećanje proračuna Ministarstva pravosuđa
Ministar pravosuđa Ante Šprlje naveo je u svom izvješću kako je u tom resoru lani zaprimljeno 950.000, a riješeno 970.000 predmeta, dok je oko pola milijuna predmeta ostalo nerješeno.
Proračun tog ministarstva u 2015. je bio 2,4 milijarde kuna, što je iznos koji okvirno zadovoljava potrebe ministarstva, uz eventualno malo povećanje, jer ima nepodmirenih troškova od 40 milijuna kuna za intelektualne usluge, rekao je Šprlje.
Cijeli sustav (ministarstvo, sudovi, državno odvjetništvo i dr.) broji 13.588 zaposlenih. U samom ministarstvu popunjeno je oko 70 posto od 4500 predviđenih radnih mjesta, odnosno trebat će dodatno zapošljavati, a i velik broj ljudi radi na ugovore o djelu, što također treba riješiti, zaključio je Šprlje.
Kreditna zaduženost Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture 5,5 milijardi eura
Butković navodi da je popunjenost njegova ministarstva osobljem 65 posto, a proračun je nešto manji od 5,8 milijardi kuna.
Kao veliki problem ističe kreditnu zaduženost koja trenutno iznosi nešto više d 5,5 milijardi eura (HAC, Autoceste Rijeka-Zagreb, Hrvatske ceste, HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz).
U razdobolju 2016. do 2020. ukupno na naplatu za glavnicu i kamate dolazi 5,3 milijardi eura, od čega u ovoj godini 1,47 milijardi eura.
Potreba za dodatnim službenicima u Ministarstvu uprave
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović kaže da je u njezinu ministarstvu, s obzirom na sistematizaciju radnih mjesta, popunjenost 70 posto te drži da će zato što taj resor očekuje “niz reformskih poteza” trebati zapošljavati dodatne službenike.
Napomenula je da ministarstvo ima nepodmirene obveze za hitronet uslugu, odnosno internetsko povezivanje ureda državne uprave, u iznosu od 4 milijuna kuna, a ukupni je proračun 38,8 milijuna kuna. Ističe da je Ministarstvo uprave jedno od rijetkih koje je dobilo bezuvjetno izvješće državne revizije.
Podbačaj u apsorpciji sredstava iz EU fondova gotovo 50 posto
Ministar regionalnog razvoja i europskih fondova Tomislav Tolušić navodi da je od 330 sistematizacijom predviđenih radnih mjesta u ministarstvu zaposleno 214 djelatnika.
Ističe da je apsorpcija sredstava iz EU fondova u 2015. bila 4 milijarde kuna, iako je bilo planirano 7,8 milijardi kuna, odnosno podbacilo se za gotovo 50 posto.
U 2015. pokrenuto je 89 postupaka dodjele bespovratanih sredstava ukupne vrijednosti 9,6 miliijardi kuna. Plan je, kaže Tolušić, kroz četiri operativna programa u ovoj godini pokrenuti 217 takvih postupaka ukupne vrijednosti oko 4 milijarde eura, a očekuje da će se realno povući oko milijardu eura.
Ministarstvo poljoprivrede se mora riješiti zaliha šećera
Ministar poljoprivrede Davor Romić također navodi pitanje ljudskih resursa u ministarstvu koje je, kaže, s obzirom na sistematizaciju popunjeno 80 posto. “Jako je puno onih koji rade na ugovor od djelu i to je izazov riješiti”, kazao je.
Proračun ministarstva, smatra, uz mala povećanja bit će dostatan da ono može nastaviti normalno funkcionirati.
Kao neriješeno pitanje izdvaja obvezu Hrvatske da do kraja ožujka, temeljem ugovora s EU-om, riješi pitanje špekulativnih zaliha šećera, a riječ je o 37.000 tona.
Ako se Hrvatska tih zaliha ne riješi, kazna bi mogla biti 16,7 milijuna eura pa je Romić poslao pismo Europskoj komisji u kojem moli da se rok za izvršenje obveze produži za najmanje četiri mjeseca.
Prijavljeno 113 investicijskih projekata
Ministar Panenić iz svog je resora posebno naglasio da je temeljem Zakona o strateškim investicijama trenutno prijavljeno 113 investicijskih projekata, od kojih je njih 47 spremno za nadležno Vladino povjerenstvo. No, upozorio je, prema zakonu tim povjerenstvom predsjeda potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, kojeg sada nema, te je zatražio od Vlade da se to što prije riješi, kako bi se ti projekti mogli početi realizirati.
Najavio je i nastavak implementacije Industrijske strategije za razdoblje do 2020. godine, s posebnim naglaskom na završetak restrukturiranja brodogradilišta.
U resoru energetike, kazao je Panenić, ovo ministarstvo treba nastaviti intenzivno raditi na realizaciji strateških projekata, ali i prije svega odrediti prema njima u skladu s Reformskim sporazumom, a to su prije svega projekt izgradnje LNG terminala, istraživanja i eksplatacije ugljikovodika na kopnu i na moru, osiguranja opskrbe i diverzifikacije opskrbnih pravaca za energente, odnosno projekt Jadransko-jonskog plinovoda, i dr. Dakle, rekao je, jedan od prioriteta je izrada nove energetske strategije, ali i primjerice nastavak digitalizacije postupka javne nabavke.
Panenić je kazao i da je to ministarstvo potkapacitirano u gotovo svim upravama, posebice na rukovodećim mjestima, primjerice u inspekcijskim poslovima te da treba razmisliti kako se kadrovirati, s obzirom da su plaće male.
Ostale je članove Vlade informirao i o postojanju dva arbitražna spora u tijeku vezana uz odnose Ine i MOL-a, posebno uz dioničarski ugovor, zatraživši pritom “odvojeni razgovor s potpredsjednikom Vlade slijedeći tjedan”.
Krajnji je cilj, zaključio je, da Hrvatska, koja je trenutno na ljestvici “Doing Business” na 40. mjestu iduće godine uđe među prvih 25 zemalja po lakoći poslovanja u svijetu.
Marić upozorio na brojne porezne izmjene
Ministar financija Zdravko Marić je kao pozitivne pomake u svom resoru iz prethodnog razdoblja izdvojio projekt fiskalizacije, financijsko restrukturiranje dužnika kroz predstečajne nagodbe te zakonske izmjene u segmentu financijskom sustavu i potrošačkog kreditiranja.
Negativnima je, pak, ocijenio brojne porezne izmjene – samo prošle godine bile su 4 izmjene oko PDV-a, 3 oko poreza na dobit, 5 oko poreza na dohodak, kao i u vezi doprinosa, a uz to su mijenjani i Opći porezni zakon i zakon koji uređuje predstečajne nagodbe.
“Jedna od naših osnovnih zadaća dakle mora biti jačanje porezne sigurnosti. Česte izmjene na to ukazuju, kao i izvješće konzultantske kuće Deloitte o dojmu poruzetnika o poreznoj sigurnosti, koje je Hrvatsku uvrstila na samo dno po pitanju porezne sigurnosti, što zbog čestih zakonskih izmjena, što zbog nedorečenosti postupanja pooreznih vlasti”, rekao je Marić.
Najavio je i prve aktivnosti ministarstva temeljem preporuka koje je Europska komisija, kako je istaknuo, naznačila kao nužne i vrlo važne, s obzirom da je Hrvatska u Proceduri prekomjernog deficita. Tu je prvenstveno izrada strategije za upravljanje javnim dugom, koji je trenutno na 90 posto BDP-a, naveo je, dodavši da sve proračunske mjere i aktivnosti moraju biti usmjerene na usporavanje njegova rasta, stabiliziranje, a pred kraj mandata i na smanjivanje.
Horvat: trenutno za poticaje prijavljeno 344 projekta
Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat je kazao da je ministarstvo ima 109 od predviđenih 163 zaposlenika, po čemu je ovo najmanje ministarstvo, ali ima brojne potencijale, posebno zbog projekata otvorenih za alokaciju sredstava iz EU fondova. Istaknuo je i kako je trenutno u tome ministarstvu prijavljeno 344 investicijskih projekata za poticanje temeljem zakona o poticanju investicija. Ti projekti predviđaju u tri godine oko 11,9 milijardi kuna ulaganja, 7.200 novih radnih mjesta, a trenutno je njih 91 spreman za početak investicije, rekao je.
Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović je, pak, zatekao 284 zaposlenika, a kazao je da prema gruboj procjeni nedostaje njih 137. To bi bio trošak od nekih 100 milijuna kuna, no ovaj resor ima potencijala da na jednu kunu isplaćene plaće povuče 57 kuna iz EU fondova.
Pritom je Dobrović istaknuo da je proračun tog ministarstva 2015. godine bio 193 milijuna kuna, a cijelog sustava 713 milijuna kuna, od čega je gotovo polovina došla iz ostalih izvora, a ne državnog proračuna, “što pokazuje veliki potencijal financiranja iz EU fondova”.
Kao ključne probleme u svom resoru Dobrović je izdvojio pitanje čistoća zraka, kontroverze oko smještaja ministarstva, rekavši kako je pokrenuo analizu ovog problema čije rezultate očekuje za 7 do 10 dana, kao i problem gospodarenja otpadom.
Kuščević: najveći problem prenormiranost i neefikasnost sustava
Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević je ukazao na nužnost brojnih organizacijskih i zakonodavnih promjena u svom resoru, koji ukupno u cijelom sustavu ima 1.528 zaposlenih te proračun od 860 milijuna kuna.
Među najvećim problemima sektora naveo je prenormiranost i neefikasnost sustava, nedostatak kvalitetnih prostornih podataka, nedostatnu kapacitiranost građevinske inspekcije, ali i sporost u provedbi legalizacije, posebno u agrenciji koja je osnovana samo za tu svrhu.
Sektor turizma, prema riječima resornog ministra Antona Klimana, trenutno ima 310 zaposlenih, što je samo 49 posto sistematiziranih radnih mjesta, a lani je imao proračun od oko 200 milijuna kuna.
U svom je izvješću Kliman izdvojio da to ministarstvu kod prodaje društvenog vlasništva u turističkim poduzećima ima tek ulogu koordinatora, koja nije dovoljna, jer ono ima dovoljno stručnjaka koji poznaju problematiku te bi se postigli brži rezultati kroz njihovo veće angažiranje, budući da tijela zadužena za to – DUUDI i CERP – “koče ove procese koji se mogu brže odvijati i razvijati biznis turizma, koji ima šanse razviti se u perjanicu poslovanja”, rekao je Kliman.
Za projekte u tijeku – privatizaciju rapskog Imperijala, čiji je financijski potencijal 400 milijuna kuna te dubrovačkog Maestrala, s potencijalom od 100 milijuna kuna, ima puno zainteresiranih investitora, a što prije treba ući i u privatizaciju državnog udjela u Sunčanom Hvaru, što je potencijal od još 200-tinjak milijuna kuna. Sve to treba brzo aktivirati da se pošalje poruka investitorima, rekao je Kliman, procijenivši da ovaj resor ima potencijal da se do kraja mandata uprihodi oko 17 milijardi kuna.
Ujedno je pozvao da se Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) poveća proračun, jer su sve najave za ovogodišnju turističku sezonu izuzetno povoljne i HTZ treba ojačati da se jače angažira u promociji, jer padaju neka konkurentska tržišta (poput Sjeverne Afrike, Turske) i moguće je dobiti bitne pozitivne pomake za proračun, uz malo ulaganje u to.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
