Pučka pravobraniteljica, koju je postavio Plenković s Možemo i SDP-om, ponovila teze RTL-a i Derifaj te pohvalila ženski list Gloriju

Zagreb, 19.05.2021.- Hrvatski sabor, 18. sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav na temu Izvješče pučke pravobraniteljice. Na fotografiji Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter stala je u obranu RTL-ove novinarke Danke Derifaj, koja je provalila na terasu popularnog pjevača Marka Perkovića Thompsona te snimala kuću u kojoj su bila sama maloljetna djeca. Zanimljivo, pučka pravobraniteljica nije spomenula pravno-imovinski spor koji je Thompson dobio na sudu, niti dokumentaciju koja potvrđuje njegovu priču ili dvojbeni pristup novinarke priči, već je ocijenila je kako su poruke mržnje i prijetnji na društvenim mrežama i portalima nespojive sa slobodom izražavanja.

> Karačić: ‘Zastrašujući je pokušaj svjetonazorsko politički opredijeljenih medija da sebe postave u ulogu arbitra’

> Sud odbio zahtjev za pristup Thompsonovoj terasi čovjeku s kojim je RTL-ova Derifaj provalila u dom Perkovićevih

> Plenković s Možemo i SDP-om tajno izglasao Tenu Šimonović Einwalter

Priopćenje pučke pravobraniteljice donosimo u cijelosti:

“Brojne poruke mržnje i prijetnji na društvenim mrežama i portalima, ispisane posljednjih dana kao reakcija na rad novinarke Danke Derifaj, još su jednom upozorile da je potrebno značajno podići svijest o nedopustivosti i štetnosti takvog izražavanja – ali i njegovoj nezakonitosti i kažnjivosti.

Poruke takvog sadržaja nespojive su sa slobodom izražavanja i najviše ugrožavaju osobe kojima su upućene, no njihova količina znak je „normalizacije“ mržnje u javnom prostoru, a posljedice tog trenda trpi čitavo društvo.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter zato ističe da je “pozitivnu promjenu moguće postići samo ako svi koji na to mogu utjecati odgovorno pristupe svojoj ulozi. Točnije, za suzbijanje govora mržnje na internetu potrebno je ispuniti najmanje tri uvjeta.

Prvi uvjet je da nadležna tijela reagiraju i u okviru svojih ovlasti postupaju u slučajevima govora mržnje, pri čemu se prijetnje upućene novinarima smatraju težim oblikom kaznenog djela prijetnje, za koje je predviđena i stroža kazna. Kad su u pitanju prijetnje novinarki Derifaj, pravobraniteljica će pratiti postupanje Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva i Vijeća za elektroničke medije u ovom slučaju.

Drugi uvjet je da korisnici društvenih mreža i posjetitelji portala pokažu osobnu odgovornost u komunikaciji. To prije svega znači suzdržavanje od pisanja neprihvatljivih poruka – oni koji ih pišu moraju znati da nije točno da se na društvenim mrežama smije baš sve, da postoji prekršajna ili kaznena odgovornost za ono što napišu. Ali važno je i da svi koji na takve poruke naiđu, nedopušteni sadržaj prijave.

Treći uvjet je da mediji i administratori profila na društvenim mrežama pravovremeno uklanjaju sve neprihvatljive poruke. Nažalost, velika većina nedopustivih poruka novinarki Derifaj više je dana bila vidljiva svim korisnicima. Iako je pozitivna reakcija uredništva časopisa Glorija koje je zauzelo jasan stav o neprihvatljivosti takve komunikacije i radi njezinog otklanjanja uklonilo cijeli intervju, važno je ovu opciju koristiti samo kada nije moguće na drugi način ukloniti nezakonite komentare. Često uklanjanje informacija koje dovode do nedopustivih reakcija može obeshrabriti slobodno izražavanje, a time i utjecati na slobodu medija i pravo građana da primaju informacije.”

“Dugogodišnji problem mrzilačkih komentara, barem kad su u pitanju portali, stvara velika očekivanja od prijedloga novog Zakona o elektroničkim medijima, koji predviđa pravnu odgovornost za komentatore, ali i medije koji propuste prije komentiranja identificirati korisnike. Ako Hrvatski sabor usvoji Zakon u predloženom obliku, ključno će biti osigurati njegovu provedbu i pratiti utjecaj na sadržaj komunikacije na internetu.

Pri tome, dok prijedlog Zakona o elektroničkim medijima obećava uvođenje reda u komentare na portalima, što je itekako dobrodošlo, on se neće odnositi na društvene mreže. One u cijelom svijetu predstavljaju poseban izazov i traže zajedničke napore u odgovaranju na njih, no pogrešno je misliti da taj prostor u potpunosti ostaje „izvan zakona“. Korisnici već i sada mogu, pa i kazneno odgovarati za komentare na društvenim mrežama, kada je riječ o govoru mržnje, odnosno kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mržnju, čega često nisu svjesni. Važna je to informacija koja, da bi pomogla prevenciji govora mržnje na internetu, mora češće doći do šire javnosti, prvenstveno kroz jasne poruke donositelja odluka, kako onih iz izvršne vlasti, tako i kroz sudske postupke. To se svakako odnosi i na situacije kada su mržnji izloženi novinari, što može imati širi utjecaj na slobodu medija.

U konačnici, govor mržnje i prijetnje poraz su svakog društva koje želi napredovati, a time i podizati kvalitetu života svojih članova. Još jedan je to u nizu razloga zbog kojeg je važno podsjetiti da svi imamo ulogu u prevenciji i suzbijanju takvog izražavanja, nespojivog s ljudskim pravima i slobodama.”, stoji u priopćenju Šimonović Einwalter.

Kako je izabrana?

Podsjetimo, sredinom ožujka 2021. Hrvatski sabor tajno je izglasao novu pučku pravobraniteljicu na mandat od 8 godina nakon što je Lori Vidović istekao mandat. Izgovor za tajno glasovanje bilo je – “s obzirom na to da je bilo više od jednog kandidata za spomenutu poziciju”, što je neuvjerljivo, jer i 2013. saborski zastupnici birali su između dvije kandidatkinje. Pravi razlog vjerojatno leži u činjenici da se nije htjelo vidjeti da je Plenkovićev “demokršćanski” HDZ novu pravobraniteljicu izabrao s lijevim i radikalno lijevim strankama. Tena Šimonović Einwalter dobila je 115 glasova.

> Tko je Tena Šimonović Einwalter, HDZ-ova kandidatkinja za pravobraniteljicu po volji SDP-a?

> Vukovac: ‘Bilo bi pošteno prema biračima da HDZ prizna povezanost sa strankama lijevog svjetonazora’

> Selak Raspudić: ‘Izbor Šimonović Einwalter značio bi slaganje vladajućih s ideološkim nametanjem pučke pravobraniteljice’

Kao što smo već pisali, otac pučke pravobraniteljice, Tene Šimonović Einwalter, devedesetih je godina bio zamjenik ministra vanjskih poslova, a njegov ured vodio je Andrej Plenković. “Upravo je Šimonović odigrao glavnu ulogu u pronalasku i dovođenju Plenkovića u MVP, a i samog Milanovića, pa i Klisovića.” – navodi Šibenski.

Kako je riječ o skraćenim životopisima iz kojih su izostali neki važni podatci, a zbog sumnje na rodbinsku/političku umreženost, na Ured pučke pravobraniteljice Narod.hr poslao je upit je li gospođa Šimonović Einwalter u srodstvu s Dubravkom Šimonović i Ivanom Šimonovićem, i ako jest – u kakvom. To smo učinili nakon što je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav utvrdio je prijedlog kandidatkinja na kojemu su se nalaazile Sandra Hančić i Tena Šimonović Einwalter.

Iz Ureda su ocijenili kako je narav pitanja privatna, pa su nas uputili izravno na zamjenicu pučke pravobraniteljice, koja je potvrdila kako joj je Dubravka Šimonović majka, a Ivan Šimonović otac.

Inače, Šimonović Einwalter u prošlosti je surađivala s nevladinom organizacijom Centar za mirovne studije, te se ona 2013. navodi kao jedna od stručnjakinja koja je vodila županijske treninge s koordinacijskim vijećima županija, s predstavnicima manjina i predstavnicima NGO-a koji ta pitanja prate o ljudskim i manjinskim pravima.

Šimonović se uz Tatjanu Vlašić, Dušku Gelb, Sandru Benčić, Saru Lalić, Cvijetu Sentu i Ivanu Radačić navodi kao “Voditelj i gost” u sklopu kolegija “Uvod u ljudska prava”, “Ljudska prava u praksi” i “Rod, spol, queer“.

Inače, kao zamjenica pučke pravobraniteljice Šimonović Einwalter je 2013. imala izlaganje na tematskoj sjednici u Hrvatskom saboru s temom „Drugačije društvo je moguće: suzbijanje diskriminacije LGBT osoba“ koje je organizirano u suradnji s udrugom Zagreb Pride. U 2020. ona je u Bruxellesu sudjelovala na konferenciji „Promicanje LGBTI jednakosti u EU: od 2020 na dalje“, također u svojstvu zamjenice pučke pravobraniteljice.

U međuvremenu je izašao i odgovor na FB Marka Perkovića Thompsona.

“Poštovana Pučka pravobraniteljice, znamo da Vas prijetnje, uvrede i govor mržnje prema Marku Perkoviću i njegovoj obitelji ne zanimaju niti ih smatrate kritičnima ali ipak niste to morali ovako javno pokazati kako protežirate samo jednu stranu, a nimalo se ne brinete o pravima i interesima drugih građana ove zemlje.
Admin: S.D.”, stoji u odgovoru.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.