U organizaciji SDSS-ove potpredsjednice Vlade, Anje Šimprage i uz pozdravni govor predsjednika Hrvatskog sabora, Gordana Jandrokovića, u petak je u Hrvatskom saboru održan skup pod nazivom “Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina 20 godina poslije: politička zastupljenost nacionalnih manjina kao preduvjet za jačanje manjinskih prava”.
Jedan od izlagača na skupu bio je i SDSS-ov Milorad Pupovac. On je u svom izlaganju žestoko prozvao svaki pokušaj derogiranja ili osporavanja Zakona o pravima nacionalnih manjina u onom obliku u kakvom je danas na snazi, a također se obrušio i na, kako je to nazvao, pokušaje “osporavanja legitimiteta manjinskih mandata u Hrvatskom saboru”.
> Sabor: U organizaciji Šimprage i Jandrokovića Pupovac prozvao DP za ‘antimanjinsku politiku’
> Penava za Narod.hr nakon Pupovčevih prozivki: ‘Nemamo problem s manjinama, samo s SDSS-om’
Nije teško pogoditi da je saborski zastupnik SDSS-a ovdje vjerojatno govorio prvenstveno o referendumskoj inicijativi “Narod odlučuje” iz 2018. godine. Sam Pupovac i njegov SDSS, još za vrijeme prikupljanja potpisa žestoko su demonizirali inicijativu javno optužujući da je riječ o “antisrpskom” i “antimanjinskom” referendumu.
Stvaranje animoziteta i onemogućavanje rasprave
Tako se u javnosti stvorilo ozračje velikog animoziteta prema sudionicima inicijative (kako organizatorima, tako i volonterima svih dobi koji su prikupljali potpise na terenu), a također gotovo onemogućilo konstruktivnu i argumentiranu raspravu o pitanju saborskih mandata za predstavnike manjina i tome predstavljaju li oni pravo koje donosi dobrobit nacionalnim manjinama ili je riječ o nesrazmjernoj povlastici za određen broj političkih predstavnika manjina, koja se lako može zloupotrijebiti za političku trgovinu.
> Referendum GI Narod odlučuje: Koliko birača predstavljaju zastupnici manjina i zašto ne trebaju odlučivati o Vladi i proračunu?
> Kakve promjene izbornog sustava traži GI Narod odlučuje, a Plenković ih na sve načine odbija?
> (VIDEO) GI Narod odlučuje: 6 mjera za pravedniji izborni sustav
Ovom prilikom podsjećamo na referendumsko pitanje o zastupnicima manjina koje je inicijativa predlagala te razloge zbog kojih je to smatrala dobrim rješenjem.
GI Narod odllučuje u referendumskom pitanju predlagala je da zastupnici manjina više ne mogu glasati o Vladi i proračunu (neizglasavanjem proračuna, pada vlada). Ovaj se zahtjev temelji na zaštiti načela demokratičnosti i jednakosti biračkog prava. Naime, glasovi pripadnika nacionalnih manjina koji glasaju u posebnoj izbornoj jedinici, i za koje je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, “vrijede” i desetorostuko više nego glasovi ostalih birača koji glasuju u prvih deset izbornih jedinica). Naime, prema važećim odredbama, mjesta za manjinske zastupnike u Saboru unaprijed su osigurana te će im ona pripasti neovisno o tome koliko pripadnika manjina bude glasovalo na tim, posebnim listama za svoje predstavnike.
Pirpadnici manjina u velikom broju uopće ne glasuju za manjinske zastupnike
Podsjetimo i da pripadnici manjina imaju pravo prilikom izbora sami odabrati hoće li glasovati za svog manjinskog zastupnika ili će glasovati na općim listama. Zanimljiv je podatak da velik dio pripadnika manjine redovito glasuje na općim listama, što je još jedan pokazatelj manje legitimnosti manjinskih zastupnika u Saboru.
Pogledamo li, primjera radi, izlaznost manjinskih skupina i glasovanje na manjinskim listama za Sabor 2016. godine, jedino se ona mađarske manjine – od 52,23 posto, može usporediti s izlaznošću na državnoj razini, koja je iznosila 52,59 posto. U kategoriji albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine izlaznost je iznosila 18,16 posto, dok je birača iz kvote austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine na birališta izišlo 26,05 posto. Pripadnika češke i slovačke manjine izišlo je 23,53 posto, a talijanske 20,44 posto.
Pripadnici srpske manjine imaju najmanji odaziv na manjinske liste
Najmanji odaziv na izbore u postocima upravo je onaj srpske nacionalne manjine koja ima zajamčeno čak tri mjesta u Saboru – samo 14,12 posto. Dakle, na izbore za srpsku nacionalu manjinu izašlo je 14,12 posto birača, a svaki od njih mogao je glasovati koristeći 3 preferencijska glasa. Tako je 19, 561 birač dao Miloradu Pupovcu 16 166 preferencijskih glasova, Mili Horvatu 12 175 preferencijskih glasova i Borisu Miloševiću 11 479 preferencijskih glasova.
Pripadnici mađarske, talijanske i ostalih nacionalnih manjina biraju po jednog kandidata. To znači da ima srpskih birača koji su izabrali tri kandidata, a ima i onih koji su izabrali samo jednoga. Dakle, otprilike 20 000 hrvatskih državljana ima zajamčeno čak tri zastupnika u Saboru, dok je u većini izbornih jedinica taj broj glasova dovoljan tek za jednog zastupnika.
Iz navedenog proizlazi da predstavnici nacionalnih manjina nemaju izborni legitimitet u Saboru određivati tko će formirati Vladu ili odlučivati o proračunu te da njihovo nesudjelovanje u tim odlukama ni na koji način ne zadire u zaštitu prava manjina u Republici Hrvatskoj.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
