Pupovac s Vladom dogovorio širenje i obnovu Jasenovca, a u isto vrijeme komemoracija Bleiburga je zabranjena

pupovac
Na fotografiji Milorad Pupovac. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac uoči sutrašnje komemoracije u Jasenovcu otkrio je kako je  nakon razgovora s premijerom Andrejom Plenkovićem i nadležnim ministrima napravljen akcijski plan koji će uskoro usvojiti Vlada. Osim znatnih sredstava za obnovu Jasenovca, napravljen je i dokument ‘Deset točaka o Jasenovcu’ u kojem se, kaže, Pupovac, govori o odnosu ‘prema žrtvama ustaškog režima i njihovu statusu, kao i odnosu prema ustaškom pokretu’. U isto vrijeme, skora obljetnica tragedije na Bleiburgu i žrtava Križnog puta, pada sve dublje u zapećak bez ikakve intervencije aktualne hrvatske diplomacije na austrijsku u zabranu obilježavanja ove tragedije hrvatskog naroda.

Obnova i proširenje memorijalnog područja. Cijena? Nepoznata

‘Krenuli smo sa ciljem da cijeli logorski kompleks i sve što imamo u Jasenovcu počnemo obnavljati, uređivati i dovoditi u stanje u kojem ovako jedinstven logorski kompleks zaslužuje biti – rekao je i dodao da će plan sadržavati različite aspekte neophodnih proračunskih sredstava, do izgradnje dodatnih aneksa za aktivnosti memorijalnog područja, istraživačkih, edukacijskih, medijskih aktivnosti i obilježavanja i raščišćavanja spomen područja’, kazao je Pupovac u Krapju.

Pupovac bi određivao tko dolazi na komemoraciju

Pupovac poručio je u četvrtak predsjednicima Republike i Vlade da, nastave li svađu, ne dolaze u Jasenovac na sutrašnju državnu komemoraciju u znak sjećanja na žrtve ustaškog logora.

> Stranci Savez komunista Hrvatske prijeti kazna do 100.000 kn

> Što piše u Rezoluciji vijeća Europe 1481 i saborskoj deklaraciji o osudi komunističkih zločina?

> 4. svibnja 1980. umro Josip Broz Tito – krivac za smrt više stotina tisuća ubijenih

> Le Monde: Tito je među 22 najveća diktatora

‘Tko god misli sutra doći i nastaviti takvu svađu, sramotnu svađu kakva se dogodila jučer i kakva se događa već mjesecima, onda nema potrebe da dolaze u Jasenovac jer na tom mjestu ne treba se svađati ni sa kim, ni sa potomcima partizana, ni sa potomcima ustaša, naglasio je Pupovac koji je u izaslanstvu Srpskog narodnog vijeća sudjelovao na liturgiji u Mlaki i Krapju povodom Dana proboja logoraša u Jasenovcu, javlja HRT.

‘To mjesto mora biti mjesto pomirenja i žrtve moraju biti komemorirane u smislu stvaranja mira u ovoj zemlji i izmirenja među ljudima’, dodao je.

Pozdravio je zaključke sa nedavnog sastanka s premijerom te potpredsjednicima Vlade i nadležnim ministrima, na kojemu su, rekao je, raspravljena pitanja sastavljena u dokumentu ‘Deset točaka o Jasenovcu’ te drugim pitanjima odnosa prema žrtvama ustaškog režima i njihovu statusu, kao i odnosu prema ustaškom pokretu u Hrvatskoj.

Pupovac je naglasio kako je taj sastanak ‘došao u zadnji tren’, a da nije došao, istaknuo je, raslojenost u društvu bila bi još veća, pa ga je stoga ocijenio kao jednog od najuspješnijih i najkonkretnijih do sada po svim pitanjima o kojima se diskutiralo.

Mehanizam ‘sankcioniranja onih koji veličaju ustaški režim’; onog za veličatelje komunizma, nema

Naveo je kako su sudionici tog sastanka na tragu dogovora i opredijeljenosti da se ustanovi mehanizam sankcioniranja onih koji veličaju ustaški režim ili bilo koji drugi nacistički režim kao što je bio četnički ili neki treći.

‘Usuglasili smo se da ćemo ići tražiti rješenje. Neću govoriti koje je to rješenje moguće i spominjano, jer to je stvar koju još treba raspraviti. Na tom sastanku postignut je napredak i u tom pogledu’, poručio je Pupovac.

Bez komemoracije na Bleiburgu

Podsjetimo, ovogodišnja službena komemoracija žrtava Bleiburga i križnih putova – neće se održati na Bleiburgu.

> Dr. sc. Vukelić: Gotovo u tišini – Bleiburg opet pade – što radi hrvatska diplomacija?

> Dr. sc. Šterc: Broj stanovnika Hrvatske između 1931. i 1948. smanjio se za 639 000 osoba, a broj Srba u Hrvatskoj za 170.735

Na Bleiburškom polju neće biti programa, osim što će hrvatski veleposlanik ondje položiti vijenac.

Osude totalitarnih režima? Ili samo nekih?

Komunizam kao totalitaran sustav u više je navrata osudio Europski parlament, posljednji ga put izrijekom stavljajući uz bok nacističkom i fašističkom totalitarizmu. Riječ je o Rezoluciji o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe koja je donesena 19. rujna 2019., kako je portal Narod.hr i ranije podsjećao. Za Milorada Pupovca ili pak aktualnu zagrebačku vlast predvođenu strankom Možemo te SDP-om, to očito ne vrijedi. Oni za komunizam i dalje koriste eufemizam antifašizma’, a stravične zločine odmazde nad hrvatskom vojskom i civilima 1945. koje uskoro obilježavaju pod sintagmom ‘oslobođenja Zagreba’ i dalje smatraju opravdanim.

> HSK uputio tri predstavke Vijeću za suočavanje s prošlošću: Pokušava se rehabilitirati KP i Tito

> Ante Nazor: ‘Smetaju nam zvijezde pod kojima je počinjen zločin i za vrijeme Drugog svjetskog rata, u poraću i 1991. godine

 Josip Manolić, jedan od šefova zloglasne OZNA-e svojedobno na televiziji rekao, trebalo je ‘pobjednonosno završiti rat’.

Komunizam kao totalitaran sustav u više je navrata osudio Europski parlament, posljednji ga put izrijekom stavljajući uz bok nacističkom i fašističkom totalitarizmu. Riječ je o Rezoluciji o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe koja je donesena 19. rujna 2019.

Komunizam u Hrvatskoj

O naravi komunističkog sustava samo na ovom području i danas svjedoče mnoge neobilježene i nepoznate masovne grobnice diljem Slovenije, Hrvatske i BiH. Podsjećamo na samo neke komunističke zločine.

Pod Titovim rukovodstvom partizani su nakon Drugog svjetskog rata provodili mučenja i masovne egzekucije pobijeđenih vojnika te civila, žena i djece, počevši od pokolja na Bleiburgu pa do križnih putova. Daksa, Orsula i Jakljan na dubrovačkom području, Huda jama, Kočevski rog u Sloveniji, Macelj, Jazovka, zagrebačka Gornja Kustošija, Gračani i dvorište Učiteljskog fakulteta, samo su neke od nebrojenih lokacija, na većini kojih još uvijek nije provedena ekshumacija žrtava.

Nakon dolaska na vlast, komunisti započinju surov obračun sa svim institucijama, skupinama i pojedincima koji su mogli na bilo koji način smetati novoutemeljenoj vlasti. Osobito žestoko se okomio na Katoličku Crkvu. Progon Crkve, kojoj je tijekom poslijeratnih godina ubijeno više stotina redovnika, redovnica i svećenika, među kojima je bio i jedan biskup, Josip Maria Carević, najvidljiviji je bio u procesu protiv zagrebačkog nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca.

Nadbiskupu Stepincu suđeno je u montiranom sudskom procesu u kojemu je optužen za suradnju s okupacijskim vlastima, nakon što je odbio Titovu ponudu da osnuje ‘državnu crkvu’, odvojenu od Vatikana i pape. Pet je godina proveo u zatvoru u Lepoglavi, a potom je ostatak života boravio u kućnom pritvoru u rodnom Krašiću.

Logori i kult ličnosti

Logor na Golom otoku i na otoku Sv. Grgur još su neki od simbola Titove vladavine. Logor je otvoren 1948., nakon sukoba Tita sa Staljinom, kao mjesto gdje su odvođeni Informbiroovci i Staljinovi pristaše, no vrlo brzo su onamo počeli dospijevati i svi drugi koji su označeni kao nepodobni. Na Golom su se otoku neljudskim postupcima ponižavali i mučili zatvorenici. Među ostalim, i jedni su druge bili prisiljeni batinati palicama. Oni koji su uspjeli izaći s Golog otoka, morali su biti poslušni suradnici režima, u suprotnom, prijetio im je povratak u logor.

U Jugoslaviji je od samog početka sve bilo podređeno diktatoru Brozu – od tiska, do društvenih, sportskih te kulturnih djelatnosti. Trčale su se svakog proljeća štafete za izmišljeni rođendan jugoslavenskog vođe. Dan mladosti bio je samo jedan od onih dana koji je stvoren kako bi promidžba mogla odraditi svoj dio posla na slavu „velikom” maršalu. Štafeta mladosti uvedena je 1945. godine, a na Titovu inicijativu, 1957. događaj je proglašen „Danom mladosti”. Svaki državni blagdan bivše Jugoslavije bio je podređen Titu, od Dana Republike, 29. studenoga, do Dana borca, pa čak i Međunarodnog dana žena, 8. ožujka.

Što kaže Rezolucija Europskog parlamenta iz 2019.

Ovdje možete pročitati tekst Rezolucije Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP)), posljednje Rezoluciju EP-a koja se bavi ovim pitanjem.

Podsjetimo da je osudu komunističkog sustava Deklaracijom iz 2006. proveo i Hrvatski sabor.

 * Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.