U Mađarskoj su jučer održani parlamentarni izbori na kojima je očekivanu pobjedu odnio dosadašnji premijer Viktor Orban. Orbanu je ovo četvrti premijerski i treći uzastopni mandat na čelu Mađarske. Njegova stranka Fidesz osvojila je dvotrećinsku većinu parlamentu, odnosno 133 od 199 mjesta u parlamentu.
Zanimljivo je i to, da je izlaznost na izborima bila veća nego na trima prethodnima, što je rijetkost kada treba privući birače da bi se osvojio uzastopni mandat. Izlaznost je bila rekordnih 68,80 % što je skoro deset posto više s obzirom na prošle, a kako je Orban ponovno dobio dvotrećinsko povjerenje, jasno je da su njegovi birači bili visoko motivirani, ali i da je privukao i neke nove.
Ipak, visina odaziva birača na izborima ne ovisi samo o eventualnim karizmatskim vođama stranaka koji pretendiraju na vlast, već i o samim kandidatima na listama stranaka te o biračkom utjecaju na iste. Naime, mađarski izborni sustav kombinira natpolovičnu većinu po izbornim jedinicama i proporcionalni sustav pa će čak 106 zastupnika biti izabrano izravno iz izbornih jedinica, dok će preostala 93 zastupnika biti izabrana proporcionalno sa stranačkih lista.
U Hrvatskoj izlaznost sve manja
U Hrvatskoj na primjer, postoji preferencijsko glasovanje kojim birač može odabrati jednog kandidata uz listu, međutim postoji i takozvani cenzus. Naime, da bi kandidat bio izabran na temelju preferencijskih glasova, broj tih glasova mora iznositi minimalno 10 posto od svih glasova koje je dobila lista. Tako je na izborima 2015. godine spriječeno 38, a na izborima 2016. godine 30 kandidata u osvajanju saborskog mandata, usprkos tome što su dobili više preferencijskih glasova (nekad i po 10 puta više) od svojih kolega s liste.
Drastično je pala i izlaznost za 10 % u samo godinu dana; na sveukupnu izlaznost od 52 % na parlamentarnim izborima 2016. godine.
Veću izlaznost Mađarska može zahvaliti i elektroničkom i dopisnom glasovanju, koje Hrvatska nema. Elektroničko glasovanje na zalazu prve petine 21. stoljeća postaje standard u svijetu, a dopisno glasovanje već je dugo vremena pitanje kulture i odnosa prema društvu pa ga ima čak i BiH.
Pitanje o dopisnom ili elektroničkom glasovanju godinama se provlači kroz Sabor, a udruga U ime obitelji uz borbu za promjenu izbornog zakona je u inicijativi „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se ono omogući Hrvatima izvan domovine.
Izvor: narod.hr
