Referendumsko pitanje je ustavno – njime se ne uskraćuju prava manjina

“Molimo vas da zaštite Ustav RH i žrtvu Vukovara od diskriminacije i poniženja koje joj priređuje Vlada RH nasilnom, protuzakonitom i protuustavnom primjenom dvojezičnih/dvopisanih natpisnih ploča na ćiriličnom pismu, koje je za žrtve još uvijek simbol zla i stradanja”, poručuju iz Stožera za obranu hrvatskog Vukovara.

Cijela politička elita, uključujući i takozvanu oporbu, uvjerava narod kako do referenduma koji je inicirao vukovarski Stožer ne može i ne smije doći. Nameću neistine, šire jednoumlje, smatraju u Stožeru.

Povjerenik za pravna i temeljna pitanja Stožera za obranu hrvatskog Vukovara Vlado Iljkić opovrgava 6 najčešćih nametnutih neistina vezanih uz referendum o ćirilici i tvrdi kako nije referendum o ćirilici nego o usklađivanju hrvatskog zakona s onim većine najrazvijenijih država u EU. Tim se promjenama ne mijenjaju prava manjina nego se ona primjenjuju u mjestima u kojima je 50% stanovništva druge nacionalnosti.

Predloženom promjenom mijenja se samo uvjet za ostvarivanje prava po prvoj osnovi – samom Ustavnom zakonu – to znači da se za manjine čije je predmetno pravo regulirano međunarodnim ugovorom (Talijani) ili lokalnim statutom (Česi u Daruvaru) ništa neće promijeniti, smatra Iljkić.

Iljkić kaže kako tome treba dodati i činjenicu da te manjine ne prelaze trećinu stanovništva u niti jednom gradu ili općini pa po važećem Ustavnom zakonu po osnovu 1/3 ionako ne bi imali pravo na ravnopravnu službenu upotrebu jezika i pisma (iznimka, općina Grožnjan u Istri, ali za Istru je pitanje ravnopravne upotrebe jezika ionako regulirano ugovorom između Hrvatske i Italije).

“Ovim se referendumom uskraćuju prava manjinama” – NIJE TOČNO

Uskraćivanje prava manjina bi značilo da se, primjerice dvojezični natpisi na sudovima, na koje po važećem Zakonu imaju pravo ne bi mogli stavljati po novom- dakle, da je njihov opseg manji. Ali to nije tako, kaže Iljkić.

„Pravo na ravnopravnu službenu upotrebu jezika bi ostalo istog opsega, ali bi se predloženom izmjenom promijenio uvjet za ostvarivanje toga prava (postotak koji manjina treba činiti u gradu ili općini). Onog trenutka kad život lokalne zajednice dostigne skladnu razinu svako gradsko vijeće će primijeniti odredbe Ustavnog zakona o pravima manjina, svojom odlukom unatoč postotku koji neće zadovoljavati cenzus“, poručuje Iljkić.

“Navedena prava su stečena i ne mogu se mijenjati.” – NIJE TOČNO

“Izmjena bi bila protivna ugovorima potpisanima s EU i izazvala bi krizu poput Lex Perković.” – NIJE TOČNO
U Ugovoru o pristupanju RH Europskoj uniji nema odredbi o ravnopravnoj upotrebi jezika manjina i postocima, tvrde iz Stožera.

“Manjina stječe pravo na ravnopravnu službenu upotrebu jezika i pisma tek kada postane većina.” – NIJE TOČNO
Nacionalna manjina makar imala 100% udio u stanovništvu nekog grada ili općine, ostaje nacionalna manjina.

“Pitanje je moglo i trebalo biti drukčije formulirano tj. usmjereno samo na Vukovar.” – NIJE TOČNO
Ustav ne pruža osnovu da se Vukovar i druga u agresiji teško stradala područja, izdvoje od primjene zakona zbog boli i patnji njihovih stanovnika, pijeteta prema žrtvama i sličnih razloga. Da se pitanje formuliralo na način da se izdvaja samo Vukovar, to bi bilo diskriminatorno prema manjinama u Vukovaru što nismo željeli. Držimo također da Ustavni sud vjerojatno to ne bi ni dopustio. Smatramo da je pitanje posebnog statusa Vukovara primjerenije rješavati u Saboru, što smo usmeno i pisanim putem i zatražili, kazao je Iljkić.

Medijskim manipuliranjem javnosti se nastoji dokazati da referendum ukida prava nacionalnih manjina. To nije točno,
ističu iz Stožera. Srpska manjina u Vukovaru koristi sve privilegije zakona na osobnoj razini a tako će i ostati. Iz njihovih redova nije došao prijedlog javne manifestacije ćirilice već iz redova vladajućih.

U gradu Vukovaru prema službenim podacima iz popisa stanovništva RH iz 2011. ima 34,87% Srba, a za samo 22,07% stanovnika Vukovara srpski jezik je materinji dok onim Srbima do postotka od 34.87 % Vlada RH želi politički nasilno i nezakonito nametnuti, i njima i svima ostalima.

U RH prema popisu iz 2011. živi 4,36% Srba, a srpski jezik je materinji za samo 1,23% stanovnika RH, što znači da ni 1/3 Srba u RH ne govori srpski jezik kao svoj materinji jezik, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

U RH prema popisu iz 2001. je živjelo 4,5% Srba, a srpski jezik je bio materinji za samo 1,00% stanovnika RH, što znači da ni 1/4 Srba u RH nije govorila srpski jezik kao svoj materinski jezik.

Udio Srba od popisa 2001. do popisa 2011. na razini čitave Hrvatske je pao za 0,14%, a na razini Vukovara je porastao za 2%, a još je više porastao postotak onih kojima je materinski srpski jezik za čak 7,21%, što je povećanje od oko 50%.

Ovakvo veliko povećanje samo na području Grada Vukovara ukazuje na vjerojatne manipulacije kod provođenja popisa, smatra Iljkić.

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara je građanska inicijativa, nastala silom prilika, kao odgovor na alarmantne pojave u društvu. Stožer je braniteljsko-stradalnička-građanska inicijativa koju podržavaju 22 stradalničke i braniteljske udruge iz Vukovara , 357 sličnih udruga iz cijele Hrvatske te brojni pojedinci, a u njemu djeluju i pripadnici srpske,mađarske,rusinske,ukrajinske,njemačke i bosanske nacionalne manjine.

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara je vladajućim već u svibnju 2013. ponudio rješenje problema kroz ostvarenje projekta Vukovar mjesto posebnog pijeteta, sukladno svjetskoj žrtvoslovnoj tradiciji. Prijedlog je ignoriran i prešućen bez javne rasprave.

Saborska točka dnevnog reda inicirana potpisima 54 saborska zastupnika stavljena je na dnevni red još u rujnu 2013.,kako bi pokrenuli dijalog i ukazali na kršenje zakona i diskriminaciju žrtava rata. Uslijedilo je politikanstko pomicanje po ljestvici dnevnog reda i vjerojatno neće doći na red za raspravu.

Ovakav ignorantski stav prema žrtvama rata jasno svjedoči namjeru izazivanja kaosa što je Stožer u nekoliko navrata uspješno izbjegao.
Masovnim prosvjedima u Vukovaru i Zagrebu, s 100 000 sudionika, bez ijednoga incidenta, Stožer je pokušao ukazati na status vukovarske žrtve u kolektivnom biću Hrvatske. Ni taj pokušaj nije probudio savjest vladajućih.

Pod pritiskom nedostaka volje za dijalog vladajućih, Stožer je bio prisiljen organizirati podršku građana Hrvatske, prikupljanjem potpisa za referendum. Potporu Vukovaru –mjestu posebnog pijeteta, unatoč zimskim,vrlo teškim uvjetima iskazalo je 635 000 građana. Potpisi su u Sabor predani u prosincu 2013., i tada je uslijedilo još jedno igranje demokratskim institutima kroz odugovlačenje procedura, u do sada neviđenom ignoriranju volje naroda. Za brojanje potpisa im je trebalo 7 mjeseci.

Jasno smo ukazali na kršenje čl.8 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Vlada RH krši I Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave jer u Zakonu nigdje nije navedeno da su ta tijela provoditelji Zakona, već je to u nadležnosti jedinica lokalne samouprave i uprave.

Primjer Latvije koja je referendumom zabranila korištenje ruskog jezika I pisma, također zbog simbolike zla u nacionalnom sjećanju, jasno govori o ustavnosti referendumskog pitanja, jer Stožer predlaže tek usklađivanje našeg zakona s mnogim europskim zemljama, I to samo u jednom modelu korištenja prava dok druga dva modela korištenja prava ostaju nedirnuta. Latvija nije snosila nikakove posljedice zbog svog postupka jer Europa poštiva žrtve.

Život počesto nije u skladu sa svim zakonskim normama te Stožer podsjeća na moratorij služenja vojnog roka za mladiće srpske nacionalnosti u Hrvatskoj koje je trajalo do ukidanja obveznog vojnog roka-može se kad ima političke volje, zaključuju iz Stožera.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: narod.hr