Ponedjeljak, 3 ožujka, 2025
12.8 C
Zagreb
Pratite nas:

S. Suzana Samardžić, voditeljica doma za žrtve obiteljskog nasilja: ‘Veseli nas kada vidimo dobre rezutate svog rada’

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dom sv. Ane u Rijeci – Caritasovo dom za žene i djecu prošle godine je obilježio 25 godina svog rada.

Dom je osnovan 1993. kao dom za žrtve rata zbrinjavjući najteže slučajeve osoba koje su svjedočile ubojstvima i mučenjima te koji su i same bile mučene, maltretirane ili silovane. Od 2001. Dom počinje primati žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, kao prva registrirana ustanova takve vrste u Hrvatskoj, te na tom poslu djeluje i danas.

(VIDEO) U Europskom parlamentu proslavljena 25. obljetnica djelovanja Sv. Ane – Caritasova doma za žene i djecu – žrtve obiteljskoga nasilja

Voditeljica Doma, časna sestra Suzana Samardžić iz Družbe sestara milosrdnica prošle godine je u Europskom parlamentu održala predavanje. S. Suzana je predstavila rad Doma, govorila o psihosocijalnom tretmanu kojeg sa ženama i djecom provodi stručni tim, te opisivala psihološke probleme s kojima se suočavaju žrtve.

Tim povodom, sestra Suzana Samardžić razgovarala je i za Narod.hr.

O tome što je potrebno da bi čovjek mogao dobro raditi s tim osobama

Potrebna je struka, edukacija. Ali najvažnija od svega je ljubav. U Domu radi stručni tim koji se sastoji od psihologa, socijalne radnice, pedagoga, pravnice. Tu sam i ja kao redovnica- to je karizma mog reda sv. Vinka Paulskog – rad sa siromašnima, oštećenima, diskriminiranima, onima s ruba društva. Sad u novije vrijeme, posebno s onima koji doživljavaju nasilje u obitelji.

Zapravo, ja sam se isto zatekla nespremna kad su me poglavari poslali da preuzmem dom za žene i djecu žrtve rata, ali sam to zavoljela. Htjela sam se, nakon mjesec dana, kada sam izvršila obavezu, vratiti u KBC Rijeka gdje sam dotada radila. Ali, da ne odem presudila je jedna štićenica. Bila je to žena žrtva rata, iz Maglaja u srednjoj Bosni, koja je svjedočila ubojstvu svog šogora hladnim oružjem.

Već sam razgovarala s nadređenima o odlasku na staro radno mjesto i toga dana, kada sam došla u kuhinju, ona mi je rekla: „Časna, nećete nas i Vi ostaviti!“ I taj mi je trenutak presudio da ostanem.

Taj me posao doista ispunio. Moji štićenici su me obogatili i iz svojih primjera naučili skromnosti i poniznosti.

O zbrinjavanju obitelji nastradalih u Domovinskom ratu 1993.-2001.

Započeli smo s radom u srpnju 1993. Prve dvije obitelji su došle iz ratom zahvaćene Like.

Zatim su dolazili iz ostalih krajeva: Vukovar i Slavonija… Kasnije ih je pogotovo mnogo dolazilo iz Bosne, čak smo ih imali i s Kosova. Dolazile su obitelji neovisno o vjeroispovjesti, bilo je mnogo muslimana. Čak smo imali i grupu pravoslavki koje su nastradale od srpskih agresora.

Bile su to obitelji čiji su muževi nestali, koje su bili svjedoci mučenja u logorima ili su i sami bili u logoru… Bilo je i silovanih žena.

Do 2001.- u Domu su bile žrtve rata, prognanici i izbjeglice. Neki su bili i do 6 godina. Kasnije su neki od njih otišli u druge zemlje- Australiju, Kanadu, SAD, Njemačku… A neki su se vratili u svoje domove- u Ilok, Vukovar… i danas smo i dalje u kontaktu s njima.

O radu s ženama i djecom žrtvama obiteljskog nasilja od 2001. do danas

Za rad sa žrtvama obiteljskog nasilja registrirali smo se 2001., iako smo ih imali i prije. Žene i djeca imaju mogućnost boraviti u domu najdulje šest mjeseci, iznimno do godinu dana, a smještaj je moguć 24 sata dnevno na zahtjev centra za socijalnu skrb ili MUP-a.

Crkvena smo ustanova. No, moj tim se sastoji sve od stručnjaka-laika. Dobro sam ekipirana i ponosna sam na njih, na svoj stručni tim. Međusobno se nadopunjujemo: ne može jedna struka, primjerice, socijalni radnik, vidjeti što vidi psiholog, ili psiholog što vidi pedagog, ili pravnica. Tako da zajedno diskutiramo o svakom problemu i to daje dobre rezultate.

Krešimir Miletić: Rodna ideologija duboko dehumanizira čovjeka, rušeći same temelje njegovog bitka

Osim rada s mamama i djecom, od 2015. provodimo i program psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja. U skladu sa zakonom osigurali smo i mogućnost susreta djece s očevima, što dobro djeluje na djecu.

Većina žena– oko 37% po izlasku iz doma se osamostaljuje ili se snalazi u svojoj primarnoj obitelji, ili kod rodbine. No, što se tiče djece, otac i majka često kao roditelji nastave surađivati lijepo, čak i u prijateljskim odnosima. To nas veseli. Tu je bitno da ni jedna ni druga strana ne manipulira djecom.

I po izlasku iz doma, i dalje stojimo obiteljima na raspolaganju putem savjetovališta. Imamo obiteljsko savjetovalište pri Nadbiskupiji u Rijeci, imamo također obiteljsko savjetovalište pri Centru za socijalnu skrb te imamo mogućnost hagioterapije prof. Ivančića.

(FOTO, VIDEO) U ime obitelji u Europskom parlamentu obilježila 5 godina od referenduma o braku

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci