S. Suzana Samardžić, voditeljica doma za žrtve obiteljskog nasilja: ‘Veseli nas kada vidimo dobre rezutate svog rada’

Foto: narod.hr

Dom sv. Ane u Rijeci – Caritasovo dom za žene i djecu prošle godine je obilježio 25 godina svog rada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dom je osnovan 1993. kao dom za žrtve rata zbrinjavjući najteže slučajeve osoba koje su svjedočile ubojstvima i mučenjima te koji su i same bile mučene, maltretirane ili silovane. Od 2001. Dom počinje primati žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, kao prva registrirana ustanova takve vrste u Hrvatskoj, te na tom poslu djeluje i danas.

(VIDEO) U Europskom parlamentu proslavljena 25. obljetnica djelovanja Sv. Ane – Caritasova doma za žene i djecu – žrtve obiteljskoga nasilja

Voditeljica Doma, časna sestra Suzana Samardžić iz Družbe sestara milosrdnica prošle godine je u Europskom parlamentu održala predavanje. S. Suzana je predstavila rad Doma, govorila o psihosocijalnom tretmanu kojeg sa ženama i djecom provodi stručni tim, te opisivala psihološke probleme s kojima se suočavaju žrtve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tim povodom, sestra Suzana Samardžić razgovarala je i za Narod.hr.

O tome što je potrebno da bi čovjek mogao dobro raditi s tim osobama

Potrebna je struka, edukacija. Ali najvažnija od svega je ljubav. U Domu radi stručni tim koji se sastoji od psihologa, socijalne radnice, pedagoga, pravnice. Tu sam i ja kao redovnica- to je karizma mog reda sv. Vinka Paulskog – rad sa siromašnima, oštećenima, diskriminiranima, onima s ruba društva. Sad u novije vrijeme, posebno s onima koji doživljavaju nasilje u obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zapravo, ja sam se isto zatekla nespremna kad su me poglavari poslali da preuzmem dom za žene i djecu žrtve rata, ali sam to zavoljela. Htjela sam se, nakon mjesec dana, kada sam izvršila obavezu, vratiti u KBC Rijeka gdje sam dotada radila. Ali, da ne odem presudila je jedna štićenica. Bila je to žena žrtva rata, iz Maglaja u srednjoj Bosni, koja je svjedočila ubojstvu svog šogora hladnim oružjem.

Već sam razgovarala s nadređenima o odlasku na staro radno mjesto i toga dana, kada sam došla u kuhinju, ona mi je rekla: „Časna, nećete nas i Vi ostaviti!“ I taj mi je trenutak presudio da ostanem.

Taj me posao doista ispunio. Moji štićenici su me obogatili i iz svojih primjera naučili skromnosti i poniznosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O zbrinjavanju obitelji nastradalih u Domovinskom ratu 1993.-2001.

Započeli smo s radom u srpnju 1993. Prve dvije obitelji su došle iz ratom zahvaćene Like.

Zatim su dolazili iz ostalih krajeva: Vukovar i Slavonija… Kasnije ih je pogotovo mnogo dolazilo iz Bosne, čak smo ih imali i s Kosova. Dolazile su obitelji neovisno o vjeroispovjesti, bilo je mnogo muslimana. Čak smo imali i grupu pravoslavki koje su nastradale od srpskih agresora.

Bile su to obitelji čiji su muževi nestali, koje su bili svjedoci mučenja u logorima ili su i sami bili u logoru… Bilo je i silovanih žena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do 2001.- u Domu su bile žrtve rata, prognanici i izbjeglice. Neki su bili i do 6 godina. Kasnije su neki od njih otišli u druge zemlje- Australiju, Kanadu, SAD, Njemačku… A neki su se vratili u svoje domove- u Ilok, Vukovar… i danas smo i dalje u kontaktu s njima.

O radu s ženama i djecom žrtvama obiteljskog nasilja od 2001. do danas

Za rad sa žrtvama obiteljskog nasilja registrirali smo se 2001., iako smo ih imali i prije. Žene i djeca imaju mogućnost boraviti u domu najdulje šest mjeseci, iznimno do godinu dana, a smještaj je moguć 24 sata dnevno na zahtjev centra za socijalnu skrb ili MUP-a.

Crkvena smo ustanova. No, moj tim se sastoji sve od stručnjaka-laika. Dobro sam ekipirana i ponosna sam na njih, na svoj stručni tim. Međusobno se nadopunjujemo: ne može jedna struka, primjerice, socijalni radnik, vidjeti što vidi psiholog, ili psiholog što vidi pedagog, ili pravnica. Tako da zajedno diskutiramo o svakom problemu i to daje dobre rezultate.

Krešimir Miletić: Rodna ideologija duboko dehumanizira čovjeka, rušeći same temelje njegovog bitka

Osim rada s mamama i djecom, od 2015. provodimo i program psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja. U skladu sa zakonom osigurali smo i mogućnost susreta djece s očevima, što dobro djeluje na djecu.

Većina žena– oko 37% po izlasku iz doma se osamostaljuje ili se snalazi u svojoj primarnoj obitelji, ili kod rodbine. No, što se tiče djece, otac i majka često kao roditelji nastave surađivati lijepo, čak i u prijateljskim odnosima. To nas veseli. Tu je bitno da ni jedna ni druga strana ne manipulira djecom.

I po izlasku iz doma, i dalje stojimo obiteljima na raspolaganju putem savjetovališta. Imamo obiteljsko savjetovalište pri Nadbiskupiji u Rijeci, imamo također obiteljsko savjetovalište pri Centru za socijalnu skrb te imamo mogućnost hagioterapije prof. Ivančića.

(FOTO, VIDEO) U ime obitelji u Europskom parlamentu obilježila 5 godina od referenduma o braku

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.