Hrvatski sabor u petak je donio novi Zakon o pravobranitelju za djecu, budući da je dosadašnji zakon Ustavni sud ocijenio nesuglasnim s Ustavom jer je donijet običnom, a ne većinom svih saborskih zastupnika.
Novi pravobranitelj za djecu morat će donositi plan rada koji će se evaluirati
Da za donošenje zakona treba 76 glasova zastupnike je u petak podsjetio predsjednik Sabora Gordan Jandroković, a u konačnici, ruku za zakon dignuo je 81 zastupnik, 40 ih je bilo protiv, a tri suzdržana.
Jedni cilj tog zakona je smjena sadašnje pravobraniteljice Ivane Milas Klarić, opetovala je oporba do samog izglasavanja, dok su Vladini predstavnici danima ponavljali kako se u novom zakonu institut pravobraniteljice u sadržajnom smislu uređuje na način vrlo sličan onome u ukinutom.
“To je zakon za smjenu određene osobe, javnost ga već zove lex Klarić, u zakonu je sve naopako”, tvrdi Nada Turina Đurić (Glas). Na istom tragu razmišlja i Arsen Bauk (SDP) koji se, kaže, ne čudi HDZ-u, ali se nada da mu “ljestve neće držati” oni koji su do sada cijenili rad pravobraniteljice. Iako ih nije imenovao, očito je mislio na zastupnike HNS-a, partnere HDZ-a.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici prihvatila dva amandmana na novi Zakon o pravobranitelju za djecu koje su predložili HNS, HDZ, HNS, Klub zastupnika nacionalnih manjina i SDSS, prema kojima:
1) (Novi) pravobranitelj za djecu je obavezan do kraja tekuće godine sastaviti plan rada za narednu kalendarsku godinu, čije će izvršenje, zajedno s izvještajem o radu, evaluirati matično tijelo Hrvatskog sabora (saborski odbor).
Zanimljivo je kako pravobranitelj kao javna institucija do sada nije trebao donositi plan rada za narednu godinu, dok primjerice udruge građana, prema Zakonu o udrugama, trebaju obavezno donositi takav plan rada.
2) Procedura izbora pravobranitelja za djecu će od sada u potpunosti odvijati u domeni Hrvatskog sabora. Pravobranitelja više neće predlagati Vlada, pa birati Sabor kako je to bilo do sada. Pravobranitelj će se birati putem javnog natječaja, čime se ujednačuje procedura njegova izbora s procedurom izbora pučkog pravobranitelja.
Ove promjene pokazuju da bi djelovanje novog pravobranitelja za djecu, kao i njegov izbor moglo biti više transparentno i podložno nadzoru.
Do sada je Vlada bez javnog natječaja predlagala pravobranitelja na izbor Saboru, a sada će je predlagati saborski odbor nakon provedenog javnog natječaja. Ovim se izmjenama dodatno otvara potreba spajanja četiri pravobraniteljske institucije u jednu jer donošenjem ovih amandmana će njima trebati uskladiti i zakone o druga dva specijalizirana pravobranitelja – za ravnopravnost spolova i za osobe s invaliditetom, kao i onaj pučkog pravobranitelja (u području donošenja plana rada), pa se postavlja pitanje zašto imamo četiri zakona umjesto jednog i zašto imamo četiri odvojene lokacije umjesto jedne.
Podsjetimo, Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu, nakon što je Ustavni sud u ožujku postojeći zakon ocijenio nesuglasnim s Ustavom. Milas Klarić zaključuje da Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem tim prijedlogom, suprotno svim europskim standardima, pokazuje potpuno nepoštivanje neovisne institucije i pokušaj političkog utjecaja vladajuće stranke na neovisnost institucija u Republici Hrvatskoj.
Milas Klarić zapravo “transparentno” (javno) zanemaruje činjenicu kako upravo na temelju volje parlamentarne većine Hrvatskog sabora izražene 10. lipnja 2016. godine, kada nije prihvaćeno njeno godišnje izvješće, ona više ne bi smjela obnašati dužnost pravobraniteljice.
“Neovisnost” ne znači da rad pravobraniteljice i njezina ureda s 18 zaposlenih (16 službenika i 2 zamjenika) ne smije biti podvrgnut nekom obliku nadzora. Neovisnost institucije pravobranitelja znači neovisnost u organizacijskom i financijskom djelovanju, kako je to propisano Pariškim načelima.
> Pravobraniteljica za djecu predlaže donošenje “lex Milas Klarić” kako bi zaštitila svoju poziciju?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
