Sanacija: Županije žele da im se bolnice vrate bez novih dugova

Županije nemaju ništa protiv toga da im se vrate osnivačka prava i upravljanje županijskim bolnicama, koja su od 2012. godine zbog financijske sanacije bolničkog sustava prebačene na državu, no očekuju da im se bolnice vrate bez novih dugova, koje su u međuvremenu ustanove ponovno napravile.

U tijeku je javna rasprava o dopunama Zakona o sanaciji javnih ustanova, a prihvati li Hrvatski sabor taj prijedlog, prekinut će se postupak sanacije 31 zdravstvene ustanove, među kojima su i 18 županijskih bolnica čija će osnivačka prava biti vraćena županijama.

Bolnice napravile nove dugove od oko 1,5 milijarde kuna

Ministar zdravlja Dario Nakić očekuje da će dopune biti izglasane u hitnom postupku u roku mjesec dana jer smatra da se sanacija, u ukupnom iznosu od 5,3 milijarde kuna, pokazala neuspješnom budući da su bolnice napravile nove dugove u iznosu od oko 1,5 milijarde kuna. Nakić kaže da je sanacija poslužila za političko kadroviranje bez natječaja u službi jedne političke opcije, te najavljuje da će sa županijama dogovoriti dinamiku otplate novonastalih dugova iz prihoda bolnica.

Bivši ministar zdravlja Siniša Varga istaknuo je pak da su dugovi bolnica proteklih godina značajno smanjeni, a u prošloj godini za oko 300 milijuna kuna. Upozorava kako ukidanje sanacije, kao jedne od niza reformskih mjera, izlaže Hrvatsku opasnosti da zbog brzopletog poteza vlasti bude izložena mjerama u sklopu Procedure za smjenjenje prekomjernog deficita.

Prihvati li Sabor predložene dopune Zakona o sanaciji, osnivačka prava nad zdravstvenim ustanovama bit će vraćena osnivačima, a sadašnji sanacijski upravitelji i sanacijska vijeća prestat će upravljati ustanovama. Osnivač će najkasnije u roku 15 dana od stupanja odluke na snagu morati imenovati članove upravnog vijeća ustanova, pri čemu će ravnatelje imenovati uz suglasnost ministra zdravlja.

Vraćanje bolnica otežava funkcioniranje županija

Zamjenik župana Varaždinske županije Alen Kišić ističe kako nisu protiv toga da im se bolnica vrati na upravljanje ako je država vrati bez dugova, no potez ministra Nakića ipak smatra ishitrenim i dvojbenim.

“Ispada da je to prva reforma, što nikako ne bi smjela biti, već bi se trebala naslanjati na reformu cijelokupnog zdravstvenog sustava koji ministar najavljuje. Ovako je ta reforma parcijalno izvučena i ništa ne rješava, a otežava funkcioniranje županija”, izjavio je Kišić za Hinu.
Županije su, nastavlja, pri pokretanju postupka sanacije bile dužne dostaviti niz dokumenata – bilance, popise dugovanja, potraživanja, promjena u imovini, a sada bi trebale preuzeti nesanirane ustanove bez da znaju koliki je njihov financijski teret i kako će te ustanove biti dalje financirane.

Sporan mu je i prijedlog da Upravno vijeće, koje će imenovati županija, imenuje ravnatelja bolnice uz suglasnost ministra zdravlja, jer je to u suprotnosti sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koji suglasnost ministra na imenovanje ravnatelja propisuje samo za ustanove kojima je osnivač država (kliničke bolnice).

“Ako je to dio reformi o kojima smo toliko slušali u predizbornoj kampanji i postizbornom procesu, onda nismo na dobrom putu, a moram reći da povjerenje ne ulijevaju ni ministrove izjave poput one da će pacijent ako želi bolji kuk otići u Švicarsku”, zaključio je Kišić.

Županije financijski oslabljene

“U zdravstvenom sustavu stanje je teško, a i županije su u prethodnom četverogodišnjem razdoblju financijski oslabljene. Povratak bolnica u vlasništvo županija morat će ići uz dodatnu potporu Vlade”, smatra župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić. Ističe pritom kako slavonskobrodska bolnica svaki mjesec za normalno funkcioniranje treba dodatnih 2,5 milijuna kuna, koji se pretvaraju u novi dug te ustanove.

Podsjetio je kako je ta županija prije sanacije imala dvije bolnice, a sada će joj biti vraćena jedna, budući da su bolnice u toj županiji tijekom mandata SDP-ove Vlade prošle dvostruku transformaciju.

“Uz prijenos vlasništva na državu, Opća bolnica iz Nove Gradiške je izgubila pravnu osobnost i pripojena je Općoj bolnici “Dr. Josip Benčević” iz Slavonskog Broda. Dugovi objedinjene bolnice, međutim, još nisu sanirani, već se kontinuirano povećavaju”, kazao je Marušić i dodao kako je novi ustroj dodatno financijski i kadrovski osiromašio zdravstveni sustav toga kraja.

“Da su našoj bolnici pomagali ranije, ona sigurno ne bi sada bila u ovakvim problemima, a bolnice je u sanaciju dovelo stanje u HZZO-u”, tvrdi Marušić.

Istarski župan Valter Flego (IDS) pozdravio je pak Nakićev prijedlog da se upravljanje bolnicama vrati u nadležnost županija jer smatra da županije mogu puno bolje i efikasnije upravljati bolnicama i omogućiti građanima kvalitetnije i jeftinije zdravstvene usluge.

Država treba županijama vratiti dio novca

Smatra, međutim, da će pravo rješenje će biti tek kada država, uz osnivačka prava županijama osigura i izvorne prihode za financiranje zdravstvene djelatnosti, odnosno kada županijama vrati dio njihova novca kako bi mi mogle financirati bolnice. “Što se tiče dugova bolnica, dok god su sva prava, nadležnosti i sredstva državna, neka ih država i sanira”, zaključio je istarski župan Valter Flego.

I župan karlovačke županije Ivan Vučić kaže kako bolnicu žele preuzeti bez dugova, te najavljuje da će prije preuzimanja osnovati stručno povjerenstvo radi analize stanja budući da nemaju pravu informaciju o njezinu trenutnom poslovanju.

“Mi možemo preuzeti Opću bolnicu Karlovac samo kao saniranu ustanovu, bez gubitaka, jednostavno zato jer ne bismo imali čime završiti sanaciju. Dakle, sve dok stanje nije stabilno neka njome upravlja država, kao što će upravljati kliničkim bolnicama, sa ili bez ove dosadašnje forme sanacijskog vijeća”, kaže Vučić.

Navodi kako je prije bio problem što se bolnici nisu plaćale obavljene usluge iznad limita, a sada se javlja novi problem – odljev pacijenata u privatne bolnice zbog čega bolnice u županiji ne mogu fakturirati dovoljno i doći do iznosa koje im je odobrio HZZO.

Zato smatra da se moraju uvažavati specifičnosti teritorijalne pozicije svake bolnice, jer ne može biti isti limit po bolesniku ili krevetu u Zagrebu gdje je sve blizu, i u Karlovačkoj županiji gdje su udaljenosti i po osamdesetak kilometara.