U Dubrovniku je na Međunarodni dan žena otvoren festival REBEDU pod nazivom: ”Kupi mi, mama, jedan mali rat!”. Festival je inače pokrenuo aktivist i umjetnik Pero Mrnarević. Ove godine posvećen je pokojnom novinaru, piscu i osnivaču Feral Tribunea, Predragu Luciću, i to na 60. godišnjicu njegova rođenja. U programu festivala nije sudjelovala ni jedna žena iako se festival održavao na Dan žena i govorio o ženskim temama. Zbog toga su feministice prigovarale. Na festivalu je govorio i Boris Dežulović i to o ubijanju nerođene djece, a sve je predstavljeno kao satira.
Neke od tema o kojima se govorilo su ”U raljama nacionalizma”, ”Međunavodni Dan žena”, ”Strani plaćenik, a domaći izdajnik”, ”Na strani potlačenih”. Predstavljena je i knjiga Bezgrešna, autora Zorana Predina. Sudionici tribina su između ostalih Viktor Ivančić, Boris Dežulović, Drago Bojić, Nebojša Zelić, Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Feđa Štukan i drugi muškarci.
>Autogol kulturne ljevice: Tribina o Predragu Luciću bez žena, feministice prigovaraju
U programu festivala koji se održavao na Dan žena nije bilo nijedne žene
Ove godine organizatoru je upućena velika kritika iz ženskih intelektualnih krugova, zbog toga što u programu nije predviđeno sudjelovanje nijedne žene.
Književnica Staša Aras, zajedno s Vedranom Bibić i Snježanom Banović kritizirale su činjenicu da u programu festivala nema nijedne žene. ”Ja u početku nisam ni primijetila da nema nijedne žene… Koliko smo se mi zapravo okamenili u toj našoj percepciji stvarnosti u kojoj niti ne primjećujemo da nema niti jedne žene”, ustvrdila je Aras.
Organizator festivala Pero Mrnarević na prozivke je odgovorio isprikom da je neke žene zvao, ali da nisu mogle doći.
Posveta Predragu Luciću
“Od nemila do Predraga – Kupi mi mama jedan mali rat” satirični je kabaret koji su na festivalu posvećenom Luciću izveli Boris Dežulović i Zoran Predin napominjući da je i za žene i za muškarce.
”Ovo će biti melodije testa i terona. Bit će pjesme o muškom svijetu kakvog smo mi muškarci napravili, znači pjesme o ženama u tom svijetu i pjesme o našim ratovima i muškim igrama”, istaknuo je Dežulović. Dežulović je u svojoj točki govorio na prostački način o kršćanskom pogledu na život i rađanje. Koristio je temu rata kako bi satirično podcrtao pojam silovanja kao ”akt spolni sveti”.
Govorio je i o molitvama ispred bolnice za nerođenu djecu, kritizirajući na taj način borbu protiv abortusa. ”Silovanje nije zlo, nego milost Božja, nasilnik da plodi tlo tvoga međunožja”, pod krinkom satire je pričao Dežulović nekih sat vremena.
”Satira i humor… 7. mart je dan muškaraca. Recimo na taj način da ćemo dodat jednu boju koja zbog te političke korektnosti nestaje iz javnog života”, istaknuo je Zoran Predin.
>Satira kao obrana novinara: Kod Indexove kolumnistice nije prošla, kod Dežulovića jest
Financiranje i sponzori
REBEDU je nastao u Dubrovniku, a okupio ga je tamošnji aktivist i umjetnik Pero Mrnarević. Ime je kratica od engleskog ”Rebellious Education” – ”Pobunjeničko obrazovanje”. Simbol crvena zastava s ”lastinim repom” preuzet je od pomorskog simbola za prijevoz opasnih tereta na brodovima. I ime i simbol sugeriraju alternativu i radikalnu kritiku.
Festival REBEDU u Dubrovniku organizirala je istoimena udruga. Medijski pokrovitelj festivala je vojvođanski portal Autonomija, a partneri festivala su izdavačke kuće Fraktura i Ex Libris, kao i Kazalište Marina Držića.
Tko je Pero Mrnarević?
Pero Mrnarević je rođen u Dubrovniku 1977. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, magistrirao je na sveučilištu Cambridge. Član je stranke Start Dalije Orešković. Voditelj je neprofitnog umjetničkog programa “Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika” koja je dobila prošle godine 128.318 eura. Program se inače financira novcem iz EU fondova.
Mrnarević je javnosti postao poznat nakon što je pozvan na razgovor u DORH zbog ironično – sarkastičnog transparenta “Vratite Italiji Istru i Dalmaciju”. Transparent je držao u rukama na prosvjedu protiv promjene imena Trga maršala Tita u Zagrebu.
Mrnarević je 2019. godine posjetio selo Ahmiće u središnjoj Bosni i tamo odao počast žrtvama masakra što su ga nad bošnjačkim civilima 1993. navodno počinili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Kazao je kako je tamo došao u ime “građanske i razumne Hrvatske” koja želi živjeti u miru, poštovanju i ljubavi sa svojim susjedima. ”Da bi se to dogodilo, potrebna je katarza uključujući priznaje odgovornosti za zločine počinjene u ime pogrešne politike”, kazao je aludirajući na hrvatsku politiku 90-ih.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
