Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je nedavno kako su se među prosvjednike u Slavoniji – “kvazi-svinjogojce”, kako ih je nazvao – infiltrirali “ekstremisti”.
Njegovim riječima:
“Jučer smo shvatili da su se u te prosvjede uključili i pripadnici jedne od dviju ekstremističkih skupina koje su identificirale sigurnosne službe. Ključni predstavnici tih ekstremističkih skupina dobivaju prostor u eteru nekoliko televizija.”
Kritike oporbe
Premda je dodao kako to tvrdi na osnovi podataka dobivenih od SOA-e, nije imenovao na koga točno misli.
Treba li otud pretpostaviti kako Andrej Plenković misli da je Hrvatska u izvanrednom stanju?
Predsjednik Zoran Milanović na premijerovu je izjavu reagirao prigovorom kako je neprimjereno da on iznosi podatke SOA-e u javnost.
Saborska je oporba pak unisono osudila Plenkovićevu izjavu.
Zastupnici su pored toga podsjetili i na neke prošle optužbe za ruski utjecaj koje je, bez konkretnijih argumenata, pripisivao političkim protivnicima.
Konačno, svima je poznato kako je Markov trg već tri godine pod ogradom, što ukazuje na to da je premijer na oprezu od ‘ekstremizma’ već duže vrijeme. Samo, postavlja se pitanje: da li svakog ekstremizma ili nekog određenog, još uvijek konkretno neimenovanog?
Poslovična staloženost
Naime, čini se kako su reakcije Andreja Plenkovića na neke druge tekuće političke krize i političke aktere poslovično staložene, da ne kažemo nehajne.
Primjerice, komentiravši pokušaj zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića da podijeli odgovornost za nesreću na Jakuševcu s Vladom, pozivom na hitan sastanak s premijerom, ovaj je sa staloženom lakoćom otklonio bilo kakvu mogućnost podijele odgovornosti.
Premda, naravno, nije za očekivati da premijer u kontekstu takve krize izgubi takt i podsjeti na ideološku pozadinu zagrebačkog gradonačelnika, koju bi možda i prije kojih deset godina bez problema nazvao ekstremnom, upadljiva je razlika u reakcijama.
Na koncu, i kriza hrvatskih svinjogojaca je ne samo politička, nego i egzistencijalna kriza. Može li biti onda da to što netko daje radikalne izjave ne podrazumijeva i da je on ekstremist?
Možda će vas zanimati
Ružica Vukovac: Za svinjogojce je Plenković izdvojio 8 milijuna, za Ukrajinu 200. Čiji je on premijer?
Gošća podcasta “55 minuta kod Željke Markić” bila je saborska zastupnica Ružica Vukovac. Ružica je odrasla na selu, njezina se obitelj bavi stočarstvom te je bila načelnica općine u ruralnoj sredini.
Visoka tolerancija na ekstremizam
U tom smislu možda bi bilo dobro staviti stvari u perspektivu i podsjetiti na Plenkovićevu nekad visoku toleranciju na ekstremizam i one koje se za ekstremizam optuživalo, ne samo na osnovi izjava.
Primjerice, imajući u vidu kako mu nije problem predstavljalo koaliranje sa strankom čije se neke članove, poput, primjerice, Vojislava Stanimirovića ozbiljno optuživalo za terorizam, stječe se dojam kako on dobro zna procijeniti gdje počinje, a gdje prestaje politički ekstremizam.
Možda će vas zanimati
Tko je Vojislav Stanimirović - domaći terorist s kojim je Plenković u koaliciji?
Plenković ima problem s ‘teroristom’ na Markovom trgu, a nema s teroristom iz Domovinskog rata
Nije poznato, naime, da je Plenković ikad ozbiljno uzeo u obzir težinu optužbi koje se članu partnerske stranke pripisivalo.
Imamo li u vidu da se ne može poreći najmanje to kako je Stanimirović u ranim devedesetim bio dužnosnik paradržave s kojom je Hrvatska tada bila u ratu, a čija je politika, među ostalim, imala za cilj teror nad civilnim stanovništvom, teško da Plenković ne zna kako izgleda imati posla sa, u najmanju ruku, nekadašnjim zaposlenicima političkih ekstremista.
Zbog čega su onda baš ova kriza i prosvjedi svinjogojaca potakli premijera na svježu epizodu u nizu optužbi političkih neistomišljenika za ekstremizam ostaje otvoreno pitanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa