Siniša Grgić – jedan od sjajnih diplomata koji su ‘na čekanju’

Foto: istnam, wikipedia, montaža narod.hr

Novi sukob na relaciji Pantovčak – Zrinjevac oko Marakeškog sporazuma donio je brojne upitnike oko prave pozadine istoga, a kako se čini radi se o preprekama oko imenovanja novih hrvatskih veleposlanika u svijetu.

Predsjednica teži hrvatsku diplomaciju približiti suverenističkom vođenju vanjske politike, no u tome je sprječava politika koju zastupaju stari kadrovi koji su službu bivšoj komunističkoj državi zamijenili službom Bruxellesu. Ministrica vanjskih poslova Vlade premijera Plenkovića Marija Pejčinović Burić nastavila je s lobiranjem za kadrove bliske lijevom političkom spektru.

Što se zaista krije iza sukoba predsjednice i MVEP-a oko Marakeškog sporazuma?

Do sada su imenovane veleposlanice Vesela Mrđen Korać za Izrael, Duška Paravić za Argentinu, Betty Bernardica Pavelich Sirois za Australiju, te veleposlanici Damir Kušen za Južnu Koreju, Hrvoje Cvitanović za Tursku, Boris Grigić za Sloveniju, Amir Muharemi za Kuvajt, Krešimir Kedmenec za Litvu, te Joško Paro za Belgiju.

Početak sukoba na relaciji Pantovčak-Zrinjevac izbio je onog trenutka kada je potvrđen prvi krug veleposlanika, zbog čega je drugi krug sada upitan.

 Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović: Budite sigurni da neću potpisati ‘Marakeški sporazum’

Ali jedna skupina hrvatskih diplomata još čeka na imenovanja. To su Ljiljana Pancirov za Češku, Tina Krce za Dansku, Anica Djamić za Ukrajinu, Nives Malenica za Španjolsku, Ilija Želalić za Alžir, Siniša Grgić za Švedsku, Drago Štambuk za Iran, te još nekoliko drugih veleposlanika i generalnih konzula.

Što je Joško Paro radio na tajnoj misiji u Beogradu 2000. kada se sastao s jugoslavenskim premijerom Koštunicom?

Donosimo priču o Siniši Grgiću, koji bi trebao biti imenovan veleposlanikom za Švedsku, ali je još na “čekanju”.

Svijetli primjer hrvatske diplomacije – Siniša Grgić

U Silicijskoj dolini u Kaliforniji nedavnio je završila 3. godišnja konferencija hrvatsko-američkih profesionalaca, koju su zajedno organizirali Udruženje hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP – Association of Croatian American Professionals) i Generalni konzulat RH u Los Angelesu. Generalni konzul Dr. Siniša Grgić tom se konferencijom oprostio od zajednice američkih Hrvata, nakon nešto više od tri godine predanog rada u Kaliforniji i 18 drugih američkih saveznih država, jer kako doznajemo uskoro preuzima mjesto veleposlanika RH u Švedskoj. Marko Buljan, organizacijski direktor konferencije, rekao nam je sljedeće: „Hrvatska ima generalnog konzula koji je probudio vjeru zajednice u hrvatske institucije. Hrvatskoj trebaju takvi diplomati. Hvala dragome Bogu, imamo ih!

Kada je došao u našu zajednicu, obratio nam se osobnom pričom o dječaku i djevojčici koji odrastaju bez očeva. Dječaku se tata nikada nije vratio kući iz Bleiburga, a djevojčici s Golog otoka. Na kraju te priče otkriva kako je riječ o njegovim roditeljima. To njegovo osobno svjedočanstvo ostavilo je na mene snažan dojam, a njegov predan rad i upornost ostavili su još snažniji dojam. Imali smo boljih i lošijih konzula, ali Siniša je poseban i teško da ćemo ikada imati boljega“, kaže Nada P. Matulić, predsjednica Hrvatskog svjetskog kongresa u SAD.

Poznanstvom s generalnim konzulom Sinišom Grgićem nedavno se na svome twitteru pohvalio i Robert Kohorst, američki veleposlanik u RH, koji je upravo došao iz Los Angelesa. Obojica su prijatelji s Mikeom Antonovichem, najdugovječnijim bivšim vijećnikom Županije Los Angeles i jedinim od ključnih osoba republikanske stranke. No, dr. Grgić razvio je jednako dobre odnose i s demokratima u SAD, posebno s Janice Hahn, bivšom zastupnicom u Kongresu, danas županijskom vijećnicom u Los Angelesu, te s njenom nasljednicom u Kongresu Nanette Barragán. Kod gradonačelnika Erica Garcettija i kod gradskih vijećnika Los Angelesa bio je primljen više nego i jedan drugi konzul. Kolege iz konzularnog zbora izabrali su ga za člana Izvršnog odbora Konzularnog zbora u Los Angelesu (jedan od najvećih na svijetu, broji 110 konzulata). EU konzuli izabrali su ga za svoga predsjedatelja prošle godine. „Prigodom 60-te obljetnice EU organizirao je izvedbu Ode radosti u gradskoj vijećnici Los Angelesa. Pjevali su proslavljeni hrvatski bas-bariton Boris Martinović i ukrajinska sopranistica, te jedan ruski čelist. Sve je to prenosila i lokalna televizija. Siniša jednostavno ima smisao za taj posao i obavlja ga tako da smo ponosni na njega i što smo Hrvati.“, kaže njegov prijatelj Miro Koletić koji živi i radi u Los Angelesu.

Dr. Grgić doktorirao je na matematičkoj teoriji grafova, u području informacijskih znanosti, te je razvio novi model pretkazivanja nepoznatih poveznica u društvenim mrežama. Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras, inače inženjer elektrotehnike, bio je mentor dr. Grgiću, za kojega ima samo riječi hvale:  „Siniša je napravio fantastičnu disertaciju i razvio model koji pogađa nepoznate veze u društvenim mrežama, bolje od svih drugih poznatih modela u svijetu. Drago mi je da sam upravo njemu bio mentor“. Premda je nazivno inženjer, dr. Grgić je završio respektabilan broj tečajeva za rad u diplomaciji na najpoznatijim svjetskim sveučilištima, poput Columbia i Fordham u New Yorku, te opći menadžment na Sveučilištu Harvard u Bostonu. Završio je i jednogodišnju Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova RH. U Japanu je završio Akademiju leadershipa Komore mlađih poduzetnika (JCI), organizacije koju je pokrenuo u Hrvatskoj.

Dubravko Miholić, dugogodišnji glavni tajnik i zamjenik predsjednika udruge Hrvatski izvoznici, a danas direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Češkoj kaže: „On sam je napisao gotovo sve temeljne dokumente Hrvatskih izvoznika, od ciljeva do statuta i pravilnika. Pokrenuo je udrugu HIZ sa nas još četiri utemeljitelja, te je uložio vlastita sredstva u njeno osnivanje, ali ju je odmah predao drugima na upravljanje – najvećim hrvatskim izvoznicima, jer to je radio za njih. On zna prepoznati trenutak i biti pravi vođa. Osnivačka skupština Hrvatskih izvoznika 2004. godine bila je najveći događaj ikad održan u Hotelu Westin sa preko 1400 sudionika, direktora izvoznih tvrtki“, kaže Miholić. Pokrenuo je i nekoliko drugih udruga, među kojima svakako treba istaknuti Europski dom u Zagrebu. „Kao jedan od osnivača Europskog doma Zagreb/Europskog pokreta Hrvatska, aktivirao se kada je ta organizacija pošla u krivom smjeru. Okupio je nove mlade snage koje su Europskom domu dale novi zamah, te je iz temelja obnovio taj secesijski dragulj vlastitim sredstvima i sredstvima svojih poslovnih partnera, ali je i EU dom opet povjerio drugima na upravljanje nakon što je uspješno vodio udrugu u ključnim vremenima tijekom pregovora o pristupanju Republike Hrvatske EU gdje smo zajedno sudjelovali i uspješno surađivali kao dio pregovaračkog tima Vlade RH“, dodaje Miholić.

Svojim prijateljima Kseniji Plušćec i Nicolasu Quesnoitu pomogao je osnovati Plesni centar Zagreb, jer je i sam svojedobno bio plesač. Nicolas, javnosti poznat po Plesu sa zvijezdama, kaže: „Siniša je hrvatski Bill Gates. On živi sto godina ispred nas. Pratimo njegovu novu karijeru u diplomaciji preko Facebooka i drago nam je vidjeti sposobne ljude u diplomaciji.

Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za Big Data, stvorio je poznati portal „Poslovna Hrvatska“ (poslovna.hr), koji je prodao multinacionalnoj tvrtki Bisnode. Njegova je tvrtka trajno podigla razinu transparentnosti u hrvatskome gospodarstvu. Napravio je sličnu tvrtku i u Sloveniji, a zatim je za strane investitore to isto napravio i u Njemačkoj. „Čega god se prihvatio, s lakoćom je uspijevao. On zrači tolikom energijom i entuzijazmom da ga ništa ne može zaustaviti“, kaže njegova vjerna poslovna suradnica iz tvrtke koju je osnovao još 1998. i vodio 12 godina.

Premda su ga pojedini mediji svojedobno „masakrirali“ na izmišljenoj aferi „Otok znanja“, kojoj je cilj bio istjerati ga iz Programskoga vijeća HRT-a, on je „uskrsnuo“ na diplomatskoj pozornici – kao generalni konzul RH u Los Angelesu. Projekt „Otok znanja“ pokazao se potpuno čistim, a DORH je nedvojbeno ustvrdio kako nije bilo niti jednog obilježja kaznenog djela. No, posljedice medijskih objeda na račun ovog hrvatskog intelektualca, poduzetnika i filantropa bile su jezive – od gubitka povjerenja najbližih do teških bolesti i niza operacija, ali sve je to stoički podnio i iz svega izašao još jači. Na kraju je prodao sve svoje poslovne udjele u Hrvatskoj i otišao u Njemačku, gdje je dvije godine radio kao direktor poduzeća u jednoj većoj grupaciji. No, 2015. godine Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović vraća ga u službu Republike Hrvatske, imenujući ga generalnim konzulom u Los Angelesu, što je on prihvatio vjerojatno i kao svojevrsnu moralnu zadovoljštinu. Za takav položaj treba proći sigurnosne provjere i Hrvatske i SAD, tako da su i njegovi najveći neprijatelji ostali bez argumenata.

Nedavno je pred saborskim Odborom za vanjsku politiku dr. Siniša Grgić potvrđen za novog veleposlanika Republike Hrvatske u Kraljevini Švedskoj. S obzirom na njegove brojne poslovne veze koje sežu i duboko u švedsko gospodarstvo, za očekivati je kako će okosnica njegova budućega rada biti razvoj i jačanje gospodarskih veza između Hrvatske i Švedske. Poznavatelji prilika na Pantovčaku tvrde kako uživa veliko povjerenje Predsjednice i da ga ona vidi u hrvatskoj diplomaciji još dugi niz godina. Njegov mlađi brat Mislav Grgić, bivši dekan zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva u dva mandata, nema dvojbe oko bratove karijere i uvjeren je da je njegova diplomatska karijera tek započela.

Visoka obrazovanost, višestruko dokazana sposobnost i golema energija, u kombinaciji s istinskim i neiskvarenim domoljubljem, ovog hrvatskog diplomata čine „opasnim“ oponentom starim diplomatskim kadrovima kakve smo nažalost viđali i još uvijek viđamo u hrvatskoj službi vanjskih poslova. Njegov primjer pokazuje da hrvatska diplomacija može biti bolja, aktivnija i daleko učinkovitija.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.