Vlada je u četvrtak u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim se, kako je rekao ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, vraćaju ovlasti raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu jedinicama lokalne samouprave.
Lokalne će jedinice raspisivati natječaje za zakup ili prodaju, a u postupak kontrole cijelog postupka uključeno je Državno odvjetništvo, koje je zadnjih pet godina bilo isključeno iz postupka raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, istaknuo je Tolušić.
S obzirom da raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prelazi u nadležnost općina i gradova nema više potrebe za funkcioniranjem Agencije za poljoprivredno zemljište te se ona ukida, kazao je.
Tolušić je istaknuo i kako se ponovo uvodi pravilo domicilnosti – zemlja se raspodjeljuje poljoprivrednicima s lokalnog područja, čime se potiče ostanak poljoprivrednika na tim područjima.
“Ovo je prvi zakon od osnutka Hrvatske koji u fokus i kao svoj prvi cilj stavlja jačanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), znači zakon koji primarno daje prednost pri raspodjeli poljoprivrednog zemljišta OPG-ovima te mikro i malim poduzećima”, naglasio je ministar.
Prema zakonu, državno će se zemljište moći dati u zakup na 25 godina, što se može produžiti na još toliko, ako je korisnik bio dobar gospodar tim zemljištem. Na taj način, kako je kazao Tolušić, rješava se raspolaganje za nekoliko generacija poljoprivrednika koji se bave poljoprivredom.
Sam prioritet pri dodjeli, kako je rekao, imaju stočari kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnji zakupci koji su uredno ispunili gospodarski program i poštivali ugovore te mladi poljoprivrednici.
Tolušić se nada kako će se novim zakonom riješiti i problem zapuštenog privatnog zemljišta čiji su vlasnici nepoznati ili nepoznatog boravišta. To se zemljište može dati u zakup do 10 godina, novac od zakupa se stavlja na poseban račun, ako se vlasnik javi.
Važno je da se zemljište stavi u funkciju, a posebice je to bitno za područja Dalmacije i priobalja s obzirom da je uzrok dobrog dijela ovogodišnjih požara bio vezani i za zapušteno poljoprivredno zemljište, rekao je.
Tolušić je ocijenio kako se novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu kvalitetno regulira raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, “resursom koji je jedan od najbitnijih i s kojim se, na žalost, zadnjih 20-ak i više godina nije dobro raspolagalo”.
“Puno je bilo praznog hoda, djelomično u jednom segmentu i manipulacija i to je sve ono što se pokušava razriješiti ovim zakonom i omogućiti da poljoprivrednici koji žive u ruralnim područjima ostanu živjeti u tim područjima, posebice mladi”, rekao je Tolušić.
Cilj zakona je smanjiti administrativne zapreke kako bi se olakšalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, omogućiti ostanak ljudi, posebice mladih u ruralnim područjima, okrupniti zemljište i staviti u funkciju zapušteno poljoprivredno zemljište i državno poljoprivredno zemljište koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Osnovna pitanja koja se uređuju prijedlogom zakona između ostalog se odnose na održavanje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta, korištenje poljoprivrednog zemljišta, promjenu namjene i naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države i Zemljišni fond.
Za provedbu zakona, kako je rečeno, nije potrebno osigurati dodatna sredstva iz državnog proračuna, a radi efikasnije, brže i ekonomičnije provedbe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, te bolje kontrole i primjene zakona ukida se Agencija za poljoprivredno zemljište te se njezini poslovi prenose na Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.
Prihvaćene izmjene zakona za poticanje ulaganja i aktiviranje državne imovine
Vlada je u četvrtak prihvatila konačne izmjene Zakona o poticanju ulaganja, koje bi trebale pridonijeti povećanju realiziranih projekata ulaganja, posebno malog i srednjeg poduzetništva, aktiviranju neaktivne imovine u vlasništvu države i ravnomjernom regionalnom razvoju.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić kazala je da izmjene zakona donose tri novine a prva se tiče poticanja i korištenja za mikro poduzetnike za koje se otvara mogućenost da poticaje mogu koristiti i u slučaju nabavke rabljene opreme do pet godina starosti.
Ta će im se oprema priznati kao trošak ulaganja, a za razliku od sadašnjeg stanja koje je priznavalo mogućnost nabave samo nove opreme, pojasnila je.
Zakonom se, nadalje, uvode i povoljniji uvjeti i proširuju mogućnosti korištenja poticaja za informacijsko-komunikacijsku industriju (ICT), odnosno za poduzetnike iz ICT sektora.
Njima se minimalni iznos ulaganja, potrebnog za pravo na korištenje potpora, smanjuje sa 150 tisuća eura na 50 tisuća, uz uvjet da otvore deset novih radnih mjesta. U slučaju takvog ulaganja poduzetnici će moći koristiti olakšice sniženog poreza na dobit kroz razdoblje od deset godina, i to u postotku sniženja između 25 i 50 posto.
Treća važna novina, navela je Dalić, vezana je uz aktiviranje državne imovine, odnosno gospodarski neaktivne imovine, koja se nalazi na prostoru jedinica područne i lokalne samouprave.
Predlaže se da se državna imovina koja nije u funkciji i na kojoj se ne obavlja nikakva gospodarska djelatnost može dati u zakup poduzetnicima na razdoblje od deset godina, i to bez plaćanja najamnine, ali uz uvjet da investitor u roku od tri godine u sam projekt uloži tri milijuna eura, a da se istovremeno vrijednost državne imovine poveća za 50 posto.
“Nakon isteka tog razdoblja od deset godina, u kojem neće biti plaćanja najamnine, poduzetnik će steći pravo i na trajan otkup na način i uvjetima koji će se odrediti pravilnikom”, kazala je Dalić.
Zaključila je kako će se na taj način podržati poduzetnička aktivnost, posebice u potpomognutim područjima i jedinicama regionalne i lokalne samouprave, a istovremeno će se pridonijeti korištenju zapuštene državne imovine.
Prihvaćene smjernice za državne potpore za trogodišnje razdoblje
Vlada je u četvrtak prihvatila i smjernice politike državnih potpora od 2018. do 2020. godine, u kojima se navode ciljevi dodjele državnih potpora kojima treba težiti.
Kako je naveo državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić, smjernice predstavljaju upute davateljima državnih potpora na središnjoj razini prilikom planiranja mjera i izrade prijedloga državnih potpora iz svoje nadležnosti.
Pritom, kazao je, kao najpoželjnije ističu se državne potpore horizontalne prirode, odnosno one za istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganja, i to posebice u obliku državnih regionalnih potpora.
“Kao i Zakon o državnim potporama, ove smjernice odnose se samo na državne potpore industriji i uslugama”, napomenuo je Tufekčić.
Prema Smjernicama, davatelji državnih potpora trebaju osobito oprezno postupati pri odlučivanju o davanju državnih potpora koje, po svojoj prirodi, imaju negativniji učinak na tržišno natjecanje. To su sektorske potpore, za koje iznos i učestalost dodjele ubuduće treba smanjiti na najmanju moguću mjeru.
Naime, u EU su u 2015. sektorske državne potpore, koje u većoj mjeri narušavaju tržišno natjecanje i zbog toga su nepoželjne, činile su samo 7,3 posto ukupno dodijeljenih državnih potpora industriji i uslugama, dok su u Hrvatskoj istodobno činile 55,9 posto, a u 2014. godini 72 posto.
Također, ovim smjernicama davatelji državnih potpora upućuju se planirati dodjelu državnih potpora temeljem programa državnih potpora, a u što manjoj mjeri pojedinačnih državnih potpora.
Sporazum o razmjeni izvješća o multinacionalnim kompanijama
Po riječima državnog tajnika Tufekčića, na temelju konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima, Ministarstvo je 6. srpnja prošle godine potpisalo Mnogostrani sporazum nadležnih tijela o razmjeni izvješća po državama.
Tim sporazumom, naveo je, nadležna tijela se obvezuju na automatsku razmjenu informacija o izvješćima po državama koje podnose skupine multinacionalnih poduzeća kako bi im bili dostupni podaci o globalnoj raspodjeli prihoda, plaćenim porezima i određenim pokazateljima mjesta obavljanja gospodarske djelatnosti u svrhu procjene rizika transfernih cijena te ostalih rizika smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti kao i za potrebe gospodarske i statističke analize.
Izvješća po državama koja su predmet automatske razmjene sadrže podatke o multinacionalnim društvima čiji ukupni konsolidirani prihod skupine u prethodnoj poreznoj godini prelazi iznos koji odgovara iznosu od 750 milijuna eura.
Hrvatska je već donijela Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza i Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza.
“Navedenim propisima uvodi se automatska razmjena informacija o izvješćima po državama između država članica Europske unije. Kako bi se automatska razmjena o izvješćima po državama omogućila i sa trećim državama, Hrvatska je potpisala ovaj Mnogostrani sporazum”, istaknuo je Tufekčić.
Prva automatska razmjena informacija o izvješćima po državama u skladu s Mnogostranim sporazumom predviđena je već u ovoj godini.
Suglasnost MORH-u za opremanje Patria i leasing za kupnju vozila
Vlada je na sjednici u četvrtak dala suglasnost Ministarstvu obrane (MORH) za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2019. za sklapanje ugovora o nabavi Daljinski upravljane oružne stanice s protuoklopnim raketnim sustavom integrirane na vozilo Patria AMV 8×8, u ukupnom iznosu nešto manjem od 93,5 milijuna kuna, te za sklapanje okvirnih sporazuma za nabavu motornih vozila na leasing, vrijednih više od 23,75 milijuna kuna u razdoblju 2018. do 2022.
Potrebna sredstva osigurana su na Razdjelu MORH-a, projektu K545043 borbeno oklopno vozilo u državnom proračunu za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu.
MORH je proveo postupak javne nabave s prethodnom objavom, a temeljem rezultata nadmetanja odabrana je ponuda tvrtke Elbit Systems Land and C4I iz Izraela.
Ukupna vrijednost ugovora iznosi 93.491.485 kuna, a rok isporuke opreme je u 2019. godini. Vlada je također dala suglasnost Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u razdoblju od 2018. do 2022. godine u ukupnom iznosu od 23.751.376 kuna za sklapanje okvirnih sporazuma za nabavu motornih vozila putem operativnog leasinga s ostatkom vrijednosti za potrebe Oružanih snaga RH.
To je dio provedenog postupka javne nabave ukupno 305 motornih vozila putem operativnog leasinga, koji je Središnji državni ured za središnju javnu nabavu proveo za potrebe MORH-a. Radi se nabavi teretnih, terenskih i specijalnih vozila, budući da za postojeća vozila leasing istječe u travnju ove godine.
U Sabor upućene izmjene Zakona o HKO-u
Izmjenama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), koje je Vlada u četvrtak sa sjednice uputila u saborsku proceduru, u istoj su razini kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih stručnih studija i preddiplomskih sveučilišnih studija, odnosno kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija, ali se razlikuju po vrsti.
Izmjene i dopune Zakona o HKO-u donose se nakon što je Ustavni sud u travnju 2016. godine zbog nesukladnosti s Ustavom ukinuo odredbu toga zakona koja se odnosila na specijalistički diplomski stručni studij.
Temeljem te odluke Ustavnoga suda, objasnila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, izmjenama zakona napravilo se razlikovanje sveučilišnih i stručnih kvalifikacija tako da se uvodi pojam vrste.
Time se omogućilo da određene kvalifikacije budu različite prema vrsti, a pridružene istoj razini HKO-a.
Također, izmjenama i dopunama zakona su sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u potpunosti usklađeni uvjeti pristupanja svim kvalifikacijama koje se sječu u visokom obrazovanju te se propisuje da je preduvjet za pristup doktorskom studiju završen sveučilišni diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u skladu s uvjetima kojem općim aktom utvrdi sveučilište ili sastavnica te uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice.
To je nužno propisati s obzirom na sveučilišnu autonomiju iz koje proizlazi pravo sveučilišta da samostalno utvrđuje uvjete upisa na studij.
Ministrica je istaknula da HKO daje konkretne instrumente i alate za povezivanje tržišta rada i obrazovanje, a u izjavi uoči sjednice istaknula je da je od 165 tisuća studenata, njih 45 tisuća na stručnim studijima te je izmjenama osigurano da nisu diskriminirani, ali se njihove kvalifikacije razlikuju od onih koji su na sveučilišnim studijama.
I za jedne i za druge studente, dodala je, važno je da radimo na relevantnosti i podizanju kvalitete studija, naglašava ministrica.
Očekuje da će izmjene zakona dobiti potporu u saborskoj proceduri jer se njima, kaže, osigurava kvaliteta te je pozvala rektore sveučilišta da ih podupru.
Svaka konkurencija je zdrava, samo se ona mora temeljiti na kvaliteti, a u tom smjeru i idu promjene koje će osigurati kvalitetu, poručila je Divjak.
Na listi tvrtki od strateškog i posebnog interesa 40 umjesto 49 tvrtki
Na listi trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku nalazit će ukupno 40 tvrtki, što je devet manje nego do sada, pri čemu će ih se 11 brisati s liste, a na nju će ući dvije tvrtke – ACI i Croatia Airlines, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada.
Ministar državne imovine Goran Marić istaknuo je kako Ministarstvo predlaže izmjenu odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom se broj tih tvrtki smanjuje za devet, sa 49 na 40.
Pritom bi se s liste brisalo 11 tvrtki – Autocesta Zagreb – Macelj, Bina-Istra, Brijuni rivijera, Brodarski institut, Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), Podzemno skladište plina, Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), Zrakoplovno-tehnički centar, Luka Vukovar, Đuro Đaković Holding te Zračno pristanište Mali Lošinj.
Na listu tvrtki od posebnog interesa u kojima država ima većinski udio ušle bi odnosno vratile se dvije tvrtke – ACI i Croatia Airlines.
Četiri tvrtke s popisa onih od posebnog interesa bilo bi, pak, prebačeno na listu tvrtki od strateškog interesa – APIS IT, Državne nekretnine, HP – Hrvatska pošta i Jadrolinija.
Tako bi na listi trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za državu bilo ukupno 40 tvrtki – 26 njih od strateškog interesa, 13 od posebnog interesa, a na listi je i Ina, kao tvrtka od posebnog interesa u kojoj država ima manje od 50 posto vlasništva i čije dionice kotiraju na burzi.
Daljnje smanjenje parafiskalnih nameta
Vlada je izmijenila i Uredbu o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima, pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida, čime će se smanjiti parafiskalni nameti za malo i srednje poduzetništvo, istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Postojeću je uredbu potrebno uskladiti s pravilnikom o registru onečišćenja okoliša u dijelu koji definira količinu ispuštanja ugljičnog dioksida u zrak iz stacionarnih izvora za koji se plaća naknada Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Tako se izmjenama uredbe podiže prag za ispuštanje ugljičnog dioksida s postojećih 30 tona godišnje na 450 tona godišnje. To će značiti smanjenje broja obveznika plaćanja naknada za emisije ugljičnog dioksida za oko 2.000 obveznika, što će rezultirati godišnjim rasterećenjem za 1,6 milijuna kuna, istaknuo je Ćorić.
To je, dodaje premijer Andrej Plenković, osjetno smanjenje.
Izmjena uredbe odnosno podizanje praga za ispuštanje ugljičnog dioksida značit će i administrativno i financijsko rasterećenje malog i srednjeg poduzetništvo i javnih ustanove dostave godišnjih podataka o emisijama ugljičnog dioksida (škole, dječji vrtići, domovi zdravlja, starački domovi, trgovine na veliko i malo, autolakireri, mali obrtnici i zanatske radnje, i dr.). Također se rasterećuje i sustav za dostavu i verifikaciju podataka te se usmjeruje na veće onečišćivače i omogućuje se bolja kontrola i verifikacija podataka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
