Slaven Dobrović: ‘Trećina riba u Jadranu sadržava plastiku u svom organizmu’

Godišnje se u Europi baci 25 milijuna tona plastike i sve to završi u okolišu i moru, mnogo toga i u Jadranskom moru. O tome kako zaštititi Jadran od onečišćenja komunalnim otpadom, u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” govorili su Slaven Dobrović, saborski zastupnik i bivši ministar zaštite okoliša, i Đuro Horvat, poduzetnik u ekoindustriji i obradi komunalnog otpada.

Ovaj se tjedan održava Opća skupština UN-a o okolišu. Kažu da smo u plastičnoj krizi, a Dobrović se s time slaže i smatra da se svi trebamo s time upoznati. Objasnio je da su sva mora svijeta puna plastike, a riječ je o materijalu koji ima iznimna svojstva i činimo zločin kada ga bacimo u prirodu.

“Ona se ne razgrađuje i nikad ne postaje dio kruženja tvari u prirodi, već se fragmentira i vraća nam se natrag u tanjur budući da trećina riba u Jadranu sadržava plastiku u svom organizmu”, rekao je.

Sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku. Dobrović kaže da, prema istraživanjima, postoji jasna interakcija između plastike koja se gomila kao tvar koja se ne razgrađuje, ona se akumulira u vodi, u prirodi, u moru i, nažalost, prisutna je.

Horvat smatra da treba preventivno gledati da plastika ne dođe u prirodu.

“Moramo gospodariti komunalnim otpadom jer sav otpad koji se nalazi u moru došao je s kopna, dodao je.

Rekao je da otpadom treba gospodariti na kopnu i on se ne smije naći na otvorenom prostoru jer sve što je u prirodi, bura će odnijeti u more.

Problem je i otpad koji dolazi iz susjednih zemalja, poput Crne Gore i Albanije. Rekao je da imaju dobre kontakte s njihovim komunalnim poduzećima i politikom, koja mora primjenjivati one tehnologije koje mogu potpuno reciklirati otpad na kopnu.

Dobrović je rekao da moramo zaustaviti bilo kakvo odbacivanje otpada u more i rijeke. Dodao je da moramo podvući crtu i reći da si to više ne smijemo dopustiti.

“Što je neuredniji sustav, to pruža manje mogućnosti za kružno gospodarenje”, rekao je.

Objasnio je da potrošeni materijal predstavlja otpad, no on je sirovina za novu proizvodnju i treba ga dovesti u granulirani oblik koji plastična industrija može iskoristiti kao sirovinu. Dodao je da otpad ne poznaje granice i dobra kvaliteta mora je na dobrobit svih zemalja te nema razloga da se nastavi s neodgovornom praksom odbacivanja otpada u more.

Horvat je kazao da je u posljednjih 10 godina proizvodnja plastike povećana 10 puta.
“To znači da sadašnjim pristupom i tehnologijama ne možemo dostići dovoljnu razinu zaštite Jadranskog mora i potrebne su nam nove tehnologije koje će u cijelosti reciklirati otpad i ponovno ga vratiti u ekonomiju”, rekao je.

Govorio je o potrebi za razvojem reciklažne industrije. Rekao je da se sve razvija u dva smjera – sirovine i proizvodnje, a nema razvijene treće dimenzije, a to je reciklaža.

“Sve što smo proizveli, moramo opet reciklirati i to je velik gospodarski resurs za svaku zemlju. Čisto more treba svima, nečisto more ne treba nikome”, kazao je.

Na UN-ovoj konferenciji, koja se održava ovaj tjedan, iznesen je zabrinjavajući podatak – do 2050. u morima će biti više plastike nego riba. Dobrović je rekao da je važno djelovati, rješenja su složena, ali postoje. Dodao je kako je važno da se svi uključe u to – nisu građani ti koji čekaju da im komunalni sektor riješi sve, građani se uključuju u sheme, komunalni sektor mora osigurati uslugu koja ima smisla, a država mora osigurati propise kako bi naš otpad završio u gospodarstvu.

Najveći problem, što se otpada tiče, imamo s Albanijom, Crnom Gorom i Grčkom, koji zbog specifičnosti Jadranskog mora dolazi u Hrvatsku. Horvat kaže da su i s njima razgovarali o rješavanju tog problema. Rekao je da je problem u tome što sustav koji se bavi zaštitom Jadrana ima premalo novca i treba naći mogućnosti kako doći do njega, a na raspolaganju nam je i novac iz europskih fondova.

Govoreći o ekotaksi i o tome je li ona rješenje, Dobrović je rekao kako smatra da bi to bio važan dio rješenja, posebice za turistički kraj, jer je poznato da svi komunalni sustavi uz Jadran imaju porast opterećenja tijekom ljeta, koji može biti i do 10 puta veći, i njima bi bila od velike pomoći takva taksa. Time se može pomoći komunalnom sustavu da bude efikasniji.

Horvat smatra da Hrvatska ide u dobrom smjeru što se tiče kružne ekonomije, ali moramo shvatiti da je gospodarenje otpadom velik gospodarski resurs i tu se može zaposliti gotovo 10 000 ljudi.

“Treba potaknuti jedan sustav koji će motivirati i organizirati društvo da se okrene prema reciklažnoj industriji koju treba razviti znanstveno, ali i u praksi”, kazao je.