Slučajnost ili ne? Iz predsjedničke utrke ‘izletjeli’ isključivo kandidati bez jake stranačke podrške

Nakon više mjeseci pretkampanje u kojima se baš svatko u javnosti mogao predstavljati kandidatom za predsjednika, Državno izborno povjerenstvo 11. prosinca objavilo je službeni popis od osam imena koja će se naći na glasačkom listiću 29. prosinca. To su Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Ivana Kekin, Branka Lozo, Zoran Milanović, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo. Ostatak onih koji su najavljivali svoje kandidature otpali su zbog premalog broja prikupljenih potpisa. Svaki od njih ima svoju priču i “opravdanja”, ali svima je, slučajnost ili ne, jedno zajedničko – radi se o kandidatima bez jake stranačke logističke podrške.

Osam službenih kandidata

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske na sjednici održanoj 11. prosinca 2024. donijelo je odluke o pravovaljano predloženim kandidaturama i listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske.

To su: Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Ivana Kekin, Branka Lozo, Zoran Milanović, Dragan primorac, Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo.

Danom objave liste kandidata za predsjednika Republike Hrvatske počinje
izborna promidžba, koja traje do 24 sata prije dana održavanja izbora, odnosno do 27. prosinca 2024. do 24,00 sata.

Loading...

Taking too long?

Reload document

| Open in new tab

Sami se povukli iz utrke

Zakonska granica od 10 000 jedinstvenih popisa birača pokazala se neprijelaznom za petero onih koji su najavili svoje predsjedničke kandidature. Troje od njih, Mislav Kolakušić, Aurora Weiss i Anton Filić, nisu prikupili dovoljno potpisa pa su se sami, javnim priopćenjima, oprostili od utrke.

>Bez potpisa nema kandidature: Tko se sve naziva kandidatom za predsjednika?

Predali više od 10 000 potpisa, ali nisu prošli provjeru DIP-a

Dražen Keleminec i Karolina Vidović Krišto uspjeli su skupiti preko 10 000 potpisa, ali DIP je njihove kandidature proglasio nevažećima jer se provjerom uspostavilo da ipak nemaju dovoljno jedinstvenih potpisa.

Vidović Krišto predala je 11.684 potpisa birača. DIP je provjerom utvrdio da je 8084 potpisa valjano, dok njih 3600 nije.

Dražen Keleminec predao je 10.934 potpisa birača, a DIP je provjerom utvrdio da 3222 potpisa nisu valjana.

Potpisi idu na štetu kandidata bez stranačke mašinerije?

Skupljanje 10.000 potpisa za predsjedničku kandidaturu u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, služi kao demokratski mehanizam za filtriranje ozbiljnih kandidata i osiguravanje da samo oni s barem minimalnom razinom javne podrške mogu sudjelovati u izborima.

Prikupljanjem potpisa, kandidat pokazuje da ima podršku značajnog broja građana. To pomaže razlikovati ozbiljne kandidate od onih koji možda nemaju stvarnu političku ili javnu težinu. Ovaj prag sprječava prekomjerni broj kandidata na izborima, što bi moglo otežati proces glasanja i razvodniti političku raspravu.

Ovakvo pravilo ima i svojih manjkavosti. Ono, u pravilu, u podređen položaj stavlja one koji se namjeravaju kandidirati bez snažne stranačke logistike. Dovoljno je samo pogledati popis onih koji nisu uspjeli prikupiti 10 000 jedinstvenih popisa birača. Mislav Kolakušić, Karolina Vidović Krišto, Dražen Keleminec, Anton Filić i Aurora Weiss redom su bili bez značajnije logističke podrške stranačkih mašinerija.

>Kako do 10 000 potpisa? Stranački kandidati u velikoj su prednosti pred nezavisnim

Izvor: narod.hr