Stanko Nick preminuo je 24. travnju 2010. godine u Zagrebu, a na pogrebu mu je, prema riječima dr. Nikole Banića, bio i premijer Plenković.
> 12.000 imena žrtava logora Jasenovac je duplicirano!
Taj odlazak premijera Plenkovića na sprovod Stanka Nicka ne bi bilo ništa čudno, s obzirom da se radi o bivšem značajnom društveno-političkom radniku u komunističkoj Jugoslaviji (a nakon toga i samostalnoj Hrvatskoj), da Stanko Nick nije upisan kao žrtva logora Jasenovac u dobi od 6 godina!
Hrvatska je zemlja stotinu čuda, po primjeru Stanka Nicka: u partizanima su bila i djeca od 6 godina, živjeli od antifašističkih privilegija i beneficija, dok je njihovo ime istovremeno, kao dijete od 6 godina, bilo na popisu ubijenih logora Jasenovac.
Kao što bi rekao narod: jednim udarcem ubijene dvije muhe!
Bilo bi to smiješno i na rubu sarkazma da Hrvatsku i Hrvate nisu skupo koštale ovakve društvene pojave i anomalije koje su bile i jesu opće pravilo: antifašisti partizani predškolske dobi kasnije postaju stupovi jugoslavenskog komunističkog sustava, i onda još gore: fabricirani popis žrtava logora Jasenovac koji je bio udarni malj do dana današnjeg za ušutkivanje i discipliniranje Hrvata.
Evo potvrde nam toga: reče ovih dana notorni Bojan Glavašević da predsjednica Grabar-Kitarović negira holokaust samo zato jer traži da se konačno na znanstveni i nepristrani način riješi pitanje žrtava logora Jasenovac!
A ime Stanka Nicka je bilo samo jedno od tisuća takvih sa očito više nego manjkavog popisa žrtava logora Jasenovac.
> Nikola Banić i M. Koić: Plenković na pogrebu dječje jasenovačke žrtve
U Hrvatskom tjedniku objavljenom na Badnjak 2015. godine u članku „Židovsko pomaganje Hrvatskoj“ objavljeno je da je na mrežnim stranicama Memorijalnog muzeja holokausta u Washingtonu u bazi preživjelih moguće pronaći i podatke o Stanku Nicku rođenom 31. kolovoza 1935. godine u Zagrebu.
Kako se navodi, bio je u partizanima (s maksimalno 10 godina starosti, op.), a ove informacije dobivene su na temelju razgovora koji je proveden s njim i koji je trajao kako piše nešto više od jednog sata.
U tiskanom kao i u mrežnom jasenovačkom popisu također se navodi Stanko Nick rođen 1935. godine u Visokom koji je navodno ubijen od ustaša 1941. godine u Jasenovcu. Ime oca se ne navodi, ali se u napomenama mrežne inačice navode dva izvora podataka. Prvi je spomenuta knjiga Dragoja Lukića, a drugi je Arhiv Bosne i Hercegovine, Fond SUBNOR BiH, Popisne liste za žrtve Drugog svjetskog rata s područja općine Visoko. Upravo ovaj drugi izvor za žrtve općine Visoko navodi da je Stanko Nick zapravo rođen u Zagrebu. Ovaj podatak moguće je i javno provjeriti na mrežnoj stranici https://e-uprava.apis-it.hr/igrast/servlet/GradjaniUpit gdje su dostupni podatci iz matičnih knjiga rođenih, umrlih i vjenčanih za grad Zagreb.
> (VIDEO) Glasnović: ‘Zašto se nastavlja s manipulacijom broja žrtava II. svjetskog rata?’
Na temelju toga već se može zaključiti da je Stanko Nick zapravo preživio rat i da nije stradao u Jasenovcu, no za šire potrebe članka kao i za one koji imaju problema s istinom ovo vrijedi potkrijepiti još jače, piše croatiarevidiva.com.
Već iscrpnom pretragom datuma rođenja na navedenoj mrežnoj stranici moguće je vidjeti da je jedini Stanko Nick rođen u Zagrebu 1935. godine upravo ovaj spomenuti. Dodatnom pretragom moguće je saznati da su roditelji Stanka Nicka bili Alfred i Jelisava pri čemu se za Alfreda Nicka mogu pronaći podatci koji govore da je rođen ocu Ignacu i majci Klari u Sarajevu 20. svibnja 1902. godine i umro 28. travnja 1996. godine u Zagrebu. Ovi podatpci se dalje mogu iskoristiti u povezivanju javno dostupnih podataka iz baze osoba koje su preživjele holokaust u Hrvatskoj koju je moguće pretraživati na mrežnim stranicama Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO.
> Koić i Banić: 1001 priča iz Jasenovca
Naime, na mrežnoj adresi http://www.prezivjeli.cendo.hr/Person/Index?page=257 moguće je vidjeti da je osim Stanka Nicka jedan od preživjelih i Alfred Nick rođen 1902. godine u Sarajevu ocu Ignacu i na temelju prethodnih informacija lako se može zaključiti da je to otac Stanka Nicka. Uz to se navodi i da je Alfredu Nicku 1941. godine boravište bilo u Zagrebu, zanimanje mu je 1941. godine navedeno kao liječnik, a pod opisom zanimanja 1941. godine se navodi samo Visoko. Iz svega ovoga moguće je mnogo bolje povezati prethodno iznesene informacije. Alfred i Jelisava Nick imali su sina Stanka koji je rođen u Zagrebu gdje je Alfred i boravio. Bio je liječnik i kako se čini, radio je i u Visokom. Vjerojatno zbog toga Lukić u svojoj knjizi navodi da je Stanko Nick rođen u Visokom, ali podatci SUBNOR-a BiH za općinu Visoko jasno navode da je zapravo rođen u Zagrebu pa se na temelju svega prikazanoga i očito postojećih podudaranja slobodno može reći da Stanko Nick zapravo nije dječja jasenovačka žrtva.
Cijela stvar oko Stanka Nicka je međutim posebno zanimljiva upravo zbog činjenice da je Stanko Nick zapravo poznata osoba. Za više informacija o Stanku Nicku dovoljno je otvoriti 38. stranicu 68. broja Glasa antifašista (pdf) na kojoj se spominje više osoba povezanih s antifašističkim pokretom umrlih 2010. godine. Ispod su izvadci iz teksta biografije preuzeti iz spomenutog broja Glasa antifašista.
„Dr. Stanko Nick rođen je 1935. u u Zagrebu u uglednoj građanskoj obitelji intelektualaca. Djed je u vrijeme Austro-Ugarske bio sudac u Krakovu, otac liječnik, a majka magistra farmacije. Izbijanje Drugog svjetskog rata dočekali su u Zagrebu. Stankov otac protjeran je iz Zagreba u Visoko u BiH. Pomoću Franjevaca iz tog mjesta uspio se priključiti NOV. Stanko je s roditeljima cijeli rat proveo u NOV da bi nakon rata završio gimnaziju i Pravni fakultet u Zagrebu. Doktorirao je, te se zaposlio u Ministarstvu vanjskih poslova SFRJ u Beogradu. (…) Od 1992. radio je u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, a od 2000. godine bio je savjetnik za vanjske poslove predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića. (…) Uz to dr. Nick je objavio je više zapaženih studija i članaka u domaćim i stranim časopisima od kojih se posebno ističu i dvije posljednje knjige »Diplomacija, metode i tehnike« i »Diplomatski leksikon«. (…) U partizanima je kao dječak do oslobođenja bio s majkom, koja je kao magistra farmacije dala na oslobođenom području i svoj obol, dok je njegov otac služio kao liječnik, a stariji je brat Natko bio član Pratećeg Titovog bataljuna i 1944. je poginuo u borbi protiv njemačkog desanta na Drvar. “
> Guido Hornik: Prinove na državnim jaslama – od 1997. do 2001. uskrsnulo novih 11 973 partizana
Stanko Nick bivši je jugoslavenski i hrvatski diplomat. Od 1992. radi, kao bivši komunistički kadar, u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, a 2000. postaje savjetnik za vanjsku politiku bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, te kasnije magistrirao i doktorirao na Pravnom fakultetu u Beogradu.
Više puta bio je član jugoslavenskih, a zatim i hrvatskih izaslanstava na zasjedanjima Opće skupštine UN-a i pojedinih odbora (naročito Pravnog odbora).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
