Stanko Nick – kakvim je čudom Plenković bio na pogrebu žrtve logora Jasenovac?

Foto: www.sabh.hr, Fah; fotomontaža: Narod.hr

Stanko Nick preminuo je 24. travnju 2010. godine u Zagrebu, a na pogrebu mu je, prema riječima dr. Nikole Banića, bio i premijer Plenković.

> 12.000 imena žrtava logora Jasenovac je duplicirano!

Taj odlazak premijera Plenkovića na sprovod Stanka Nicka ne bi bilo ništa čudno, s obzirom da se radi o bivšem značajnom društveno-političkom radniku u komunističkoj Jugoslaviji (a nakon toga i samostalnoj Hrvatskoj), da Stanko Nick nije upisan kao žrtva logora Jasenovac u dobi od 6 godina!

Hrvatska je zemlja stotinu čuda, po primjeru Stanka Nicka: u partizanima su bila i djeca od 6 godina, živjeli od antifašističkih privilegija i beneficija, dok je njihovo ime istovremeno, kao dijete od 6 godina, bilo na popisu ubijenih logora Jasenovac.

Kao što bi rekao narod: jednim udarcem ubijene dvije muhe!

Bilo bi to smiješno i na rubu sarkazma da Hrvatsku i Hrvate nisu skupo koštale ovakve društvene pojave i anomalije koje su bile i jesu opće pravilo: antifašisti partizani predškolske dobi  kasnije postaju stupovi jugoslavenskog komunističkog sustava, i onda još gore: fabricirani popis žrtava logora Jasenovac koji je bio udarni malj do dana današnjeg za ušutkivanje i discipliniranje Hrvata.

> Predsjednica predložila istraživanje Jasenovca do i nakon ’45., Glavašević poručio: ‘Njeno uklanjanje je pitanje narodnog oslobođenja’

Evo potvrde nam toga: reče ovih dana notorni Bojan Glavašević da predsjednica Grabar-Kitarović negira holokaust samo zato jer traži da se konačno na znanstveni i nepristrani način riješi pitanje žrtava logora Jasenovac!

A ime Stanka Nicka je bilo samo jedno od tisuća takvih sa očito više nego manjkavog popisa žrtava logora Jasenovac.

> Nikola Banić i M. Koić: Plenković na pogrebu dječje jasenovačke žrtve

U Hrvatskom tjedniku objavljenom na Badnjak 2015. godine u članku „Židovsko pomaganje Hrvatskoj“ objavljeno je da je na mrežnim stranicama Memorijalnog muzeja holokausta u Washingtonu u bazi preživjelih moguće pronaći i podatke o Stanku Nicku rođenom 31. kolovoza 1935. godine u Zagrebu.

Kako se navodi, bio je u partizanima (s maksimalno 10 godina starosti, op.), a ove informacije dobivene su na temelju razgovora koji je proveden s njim i koji je trajao kako piše nešto više od jednog sata.

U tiskanom kao i u mrežnom jasenovačkom popisu također se navodi Stanko Nick rođen 1935. godine u Visokom koji je navodno ubijen od ustaša 1941. godine u Jasenovcu. Ime oca se ne navodi, ali se u napomenama mrežne inačice navode dva izvora podataka. Prvi je spomenuta knjiga Dragoja Lukića, a drugi je Arhiv Bosne i Hercegovine, Fond SUBNOR BiH, Popisne liste za žrtve Drugog svjetskog rata s područja općine Visoko. Upravo ovaj drugi izvor za žrtve općine Visoko navodi da je Stanko Nick zapravo rođen u Zagrebu. Ovaj podatak moguće je i javno provjeriti na mrežnoj stranici https://e-uprava.apis-it.hr/igrast/servlet/GradjaniUpit gdje su dostupni podatci iz matičnih knjiga rođenih, umrlih i vjenčanih za grad Zagreb.

> (VIDEO) Glasnović: ‘Zašto se nastavlja s manipulacijom broja žrtava II. svjetskog rata?’

Na temelju toga već se može zaključiti da je Stanko Nick zapravo preživio rat i da nije stradao u Jasenovcu, no za šire potrebe članka kao i za one koji imaju problema s istinom ovo vrijedi potkrijepiti još jače, piše croatiarevidiva.com.

Već iscrpnom pretragom datuma rođenja na navedenoj mrežnoj stranici moguće je vidjeti da je jedini Stanko Nick rođen u Zagrebu 1935. godine upravo ovaj spomenuti. Dodatnom pretragom moguće je saznati da su roditelji Stanka Nicka bili Alfred i Jelisava pri čemu se za Alfreda Nicka mogu pronaći podatci koji govore da je rođen ocu Ignacu i majci Klari u Sarajevu 20. svibnja 1902. godine i umro 28. travnja 1996. godine u Zagrebu. Ovi podatpci se dalje mogu iskoristiti u povezivanju javno dostupnih podataka iz baze osoba koje su preživjele holokaust u Hrvatskoj koju je moguće pretraživati na mrežnim stranicama Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO.

> Koić i Banić: 1001 priča iz Jasenovca

Naime, na mrežnoj adresi http://www.prezivjeli.cendo.hr/Person/Index?page=257 moguće je vidjeti da je osim Stanka Nicka jedan od preživjelih i Alfred Nick rođen 1902. godine u Sarajevu ocu Ignacu i na temelju prethodnih informacija lako se može zaključiti da je to otac Stanka Nicka. Uz to se navodi i da je Alfredu Nicku 1941. godine boravište bilo u Zagrebu, zanimanje mu je 1941. godine navedeno kao liječnik, a pod opisom zanimanja 1941. godine se navodi samo Visoko. Iz svega ovoga moguće je mnogo bolje povezati prethodno iznesene informacije. Alfred i Jelisava Nick imali su sina Stanka koji je rođen u Zagrebu gdje je Alfred i boravio. Bio je liječnik i kako se čini, radio je i u Visokom. Vjerojatno zbog toga Lukić u svojoj knjizi navodi da je Stanko Nick rođen u Visokom, ali podatci SUBNOR-a BiH za općinu Visoko jasno navode da je zapravo rođen u Zagrebu pa se na temelju svega prikazanoga i očito postojećih podudaranja slobodno može reći da Stanko Nick zapravo nije dječja jasenovačka žrtva.

> 75 posto partizanskih mirovina su naslijeđene – SDP-ova vlast 2001. “stvorila” 6000 novih partizanskih mirovina!

Cijela stvar oko Stanka Nicka je međutim posebno zanimljiva upravo zbog činjenice da je Stanko Nick zapravo poznata osoba. Za više informacija o Stanku Nicku dovoljno je otvoriti 38. stranicu 68. broja Glasa antifašista (pdf) na kojoj se spominje više osoba povezanih s antifašističkim pokretom umrlih 2010. godine. Ispod su izvadci iz teksta biografije preuzeti iz spomenutog broja Glasa antifašista.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

> Dr. Tanjić o suočavanju s komunističkom prošlošću: ‘Samo su dvije osobe iz Hrvatske pravno odgovarale i to obje u Njemačkoj’

Dr. Stanko Nick rođen je 1935. u u Zagrebu u uglednoj građanskoj obitelji intelektualaca. Djed je u vrijeme Austro-Ugarske bio sudac u Krakovu, otac liječnik, a majka magistra farmacije. Izbijanje Drugog svjetskog rata dočekali su u Zagrebu. Stankov otac protjeran je iz Zagreba u Visoko u BiH. Pomoću Franjevaca iz tog mjesta uspio se priključiti NOV. Stanko je s roditeljima cijeli rat proveo u NOV da bi nakon rata završio gimnaziju i Pravni fakultet u Zagrebu. Doktorirao je, te se zaposlio u Ministarstvu vanjskih poslova SFRJ u Beogradu. (…) Od 1992. radio je u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, a od 2000. godine bio je savjetnik za vanjske poslove predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića. (…) Uz to dr. Nick je objavio je više zapaženih studija i članaka u domaćim i stranim časopisima od kojih se posebno ističu i dvije posljednje knjige »Diplomacija, metode i tehnike« i »Diplomatski leksikon«. (…) U partizanima je kao dječak do oslobođenja bio s majkom, koja je kao magistra farmacije dala na oslobođenom području i svoj obol, dok je njegov otac služio kao liječnik, a stariji je brat Natko bio član Pratećeg Titovog bataljuna i 1944. je poginuo u borbi protiv njemačkog desanta na Drvar. “

> Guido Hornik: Prinove na državnim jaslama – od 1997. do 2001. uskrsnulo novih 11 973 partizana

Stanko Nick bivši je jugoslavenski i hrvatski diplomat. Od 1992. radi, kao bivši komunistički kadar, u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, a 2000. postaje savjetnik za vanjsku politiku bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, te kasnije magistrirao i doktorirao na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Više puta bio je član jugoslavenskih, a zatim i hrvatskih izaslanstava na zasjedanjima Opće skupštine UN-a i pojedinih odbora (naročito Pravnog odbora). 

Izvor: narod.hr/croatiarevidiva.com