Dr. Tanjić o suočavanju s komunističkom prošlošću: ‘Samo su dvije osobe iz Hrvatske pravno odgovarale i to obje u Njemačkoj’

Foto: fah

Konferencija i okrugli stol “Između straha i istine – Suočavanje s komunističkom prošlošću u Jugoistočnoj Europi”, počeli su s radom u utorak u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer iz Bukurešta u Rumunjskoj i Hrvatskog katoličkog sveučilišta, pri čemu je upozoreno da u Hrvatskoj, za razliku od država u okruženju, nije usvojen institucionalni okvir za rješavanje tog problema.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Izdvojeno mišljenje prof. Tanjića: ‘Komunizam i njegovi totalitarni korijeni još su neistraženi a često i prikrivani’

Domaćin skupa, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i član hrvatskog Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Željko Tanjić istaknuo je kao cilj skupa nastavak suradnje i razgovore oko važnih pitanja suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj, posebno sa zločinima i kršenjem ljudskih prava koji su počinjeni u razdoblju od 1945. do 1990. godine, odnosno pod komunističkom vlašću.

Foto: Hrvatsko katoličko sveučilište, Facebook

Hrvatska nema institucionalni okvir za suočavanje s prošlošću

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Države u okruženju pozabavile su se tim problemom i donijele institucionalni okvir za njegovo rješavanje, ali u Hrvatskoj to izostaje, pa je važan cilj konferencije izgradnja institucionalnog okvira za suočavanje s prošlošću.

> Zašto rektor Tanjić nije pristao uz dokument Vijeća za totalitarne režime?

“Brojni ljudi bili su zatvarani, lišeni slobode, ljudskih prava i života, te im je oduzeta mogućnost sudjelovanja u izgradnji društva jer su drugačije mislili”, rekao je Tanjić naglasivši da su samo dvije osobe iz Hrvatske za to pravno odgovarale, i to obje u Njemačkoj zbog zločina počinjenih na teritoriju te države.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Hrvoje Pende: Za petokraku i dom spremni, za suočavanje s prošlošću nespremni

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Zvonko Kusić predstavio je rad Vijeća i njegove rezultate ocijenivši kako je to prvi put u Hrvatskoj da se neko tijelo ozbiljno, interdisciplinarno i uravnoteženo suočilo s tim pitanjima.

> (VIDEO) Evo 4 zaključka oko kojih se Vijeće složilo: Oko Dokumenta – bez suglasja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odluku premijera Andreja Plenkovića o osnivanju Vijeća Kusić je nazvao državničkim potezom.

Posebno je predstavio dijelove dokumenta koji se odnose na komunističke zločine, istaknuvši da se komunistički simboli, kad se odnose na antifašističku borbu, smatraju prihvatljivima, ali mogu biti sporni u razdoblju i situacijama kad su pod njima napravljeni zločini i bila kršena ljudska prava.

> Zorica Gregurić: ‘Još uvijek liječimo rane od crvene petokrake, a sada moramo trpjeti i da se naše poginule ovako omalovažava’

Podsjetio je da su se oko općeg dijela dokumenta složili svi članovi Vijeća, dok su oko posebnog dijela, u kojem se daju pravne preporuke za postupanje države, postojala izdvojena mišljenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Udovice hrvatskih branitelja o Kusićevom Vijeću: Ideale za koje su ginuli naši najmiliji treba utkati u život društva, a ne ih se samo prisjećati na komemoracijama

Usprkos izdvojenim mišljenjima, rad Vijeća bio je uspješan a prijepori u javnosti oko toga dijela dokumenta dolaze s obje strane ideološkog spektra. Optužbe se često temelje na vađenju tvrdnji iz konteksta i uzimanju samo dijelova rečenica, kaže Kusić.

> Dr. Mario Jareb za Narod.hr o radu Kusićevog Vijeća: „Treba jednako pristupiti svim totalitarnim simbolima, a ne relativizirati i opravdavati neopravdano“

“Ti kritičari vide rješenje problema u tome da se osudi druga strana, što ne bi bilo uravnoteženo. Jedan od sudionika rekao je da bi 80 posto stanovništva potpisalo dokument”, rekao je Kusić.

> Dr. Ivo Banac o Vijeću za suočavanje s nedemokratskim režimima: ‘To suvišno tijelo samo je dalo nade onima koji žele zaustaviti dekomunizaciju’

“Krajnji stavovi su ušančeni pa je iluzija očekivati da bi oni prihvatili dokument, koji nije optimalan ali je realan”, zaključio je Kusić.

Iskustva iz Albanije, Slovenije, Rumunjske i Njemačke
Skup su pozdravili Hartmut Rank iz Zaklade Konrad Adenauer iz Bukurešta i njemački veleposlanik u Hrvatskoj Thomas E. Schultze.

> Izdvojeno mišljenje Dr. Jakira: ‘Razotkrivanjem djelovanja totalitarnih režima kroz istinu o njima mogli bismo doći do društvene katarze i pomirenja’

Potom su o iskustvima u suočavanju s prošlošću u svojim zemljama govorili – o Albaniji ravnateljica Instituta za demokraciju, medije i kulturu iz Tirane Jonila Godole, o Sloveniji ravnateljica Studijskog centra za nacionalnu pomirbu iz Ljubljane Andreja Valič Zver, o Rumunjskoj Cătălin Constantinescu s Instituta za istrage komunističkih zločina i sjećanje na progon Rumunja iz Bukurešta, te o Njemačkoj voditelj ureda Zaklade Konrad Adenauer u BiH Karsten Dümmel.

Poslijepodne je bilo predviđeno održavanje okruglog stola na kojem se razgovaralo o suočavanju s prošlošću u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.