Starešina: Ne može se očekivati uspjeh dok monopol vlasti u Hrvata u BiH drži Dragan Čović

starešina čović
Foto: Narod.hr, snimka zaslona; fotomontaža: Narod.hr

Uloga provokacija, ucjena i lažnih operacija u međunarodnim odnosima nije mala i nije nevažna. No ogromna je razlika između provokacija i ucjena koje su sastavni dio osmišljene, planirane i dobro vođene operacije i provokacija kojima je glavni cilj zadovoljiti ego svojih autora i izvođača te možda zaraditi neki bod u unutarnje-političkim igricama moći, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Starešina: Ne bi iznenadilo da naš Medvedev s Pantovčaka citira Veselina Šljivančanina

> Starešina: Zoran Milanović između Patriota i Oligarha

Jednu takvu provokaciju koja je bila dodana vrijednost osmišljenoj operaciji zabilježio je Miomir Žužul u svome prilogu zborniku “Diplomatski pečat – sasvim osobno”, posvećenom tridesetoj obljetnici hrvatske diplomacije. Ukratko, početkom 1995. glavni cilj hrvatske vanjske politike bio je promijeniti mandat UNPROFOR-a jer je dotadašnji mandat vodio u zamrzavanje srpske okupacije. U državnom vrhu, u kojem je sve ključne odluke, nakon konzultacija, donosio predsjednik Tuđman, prepoznato je da je to moguće učiniti smo uz aktivnu suradnju SAD-a. I onda je svatko krenuo odraditi svoju dionicu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(…)

Operacija “Kopenhagen”

Operacija “Kopenhagen” mogla je uspjeti jer je Hrvatska tada imala političko vodstvo, predvođeno predsjednikom Tuđmanom, posvećeno cilju cjelovite neovisne države, koje je prepoznavalo u kojim partnerstvima te ciljeve može ostvariti, jer je imala vojsku spremnu promijeniti odnos snaga, ali i zato što je u političkom vrhu imala ljude koji su dotad već stvorili profesionalne i osobne kontakte s ljudima koji kreiraju američku vanjsku politiku. Tadašnji ministar obrane Gojko Šušak je sa šefom Pentagona Williamom Perryjem privatno jedrio po Jadranu. Današnji hrvatski ministri i predsjednici ljude te razine odlučivanja mogu susresti samo na YouTubeu ili na Wikipediji. A nije im to niti važno jer su najviše posvećeni vlastitom egu, vlastitim karijerama i međusobnim igrama moći.

Osmišljena politika

Raspisivanje izbora u BiH po postojećem zakonu, po kojem Bošnjaci mogu izabrati hrvatske političke predstavnike i to redovito čine, svakako jest i neuspjeh i poraz hrvatske politike. Ali nije neočekivan. Ne možete očekivati uspjeh ako se oslanjate na strateško partnerstvo Macrona i Charlesa Michela, ako se danas otvoreno svrstavate uz Vladimira Putina, ako vrijeđate javno Christiana Schmidta koji ima ovlasti nametnuti izborni zakon. Ne možete očekivati uspjeh ako već dvadeset godina u Zagrebu nemate osmišljenu politiku prema BiH koja bi zaštitila politički subjektivitet Hrvata u BiH i time gradila sigurno proeuropsko zaleđe Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čovićev ‘uspjeh’

Naprotiv, iz Hrvatskog sabora i drugih institucija su dolazile optužbe za Hrvatsku agresiju na BiH, optužbe Hrvata iz BiH za secesionizam… Dok je bio mali i usput predsjednik hrvatske Vlade, Zoran Milanović je bio sudionik takve politike. HDZ-ovi premijeri su u protekla dva desetljeća provodili politiku verbalne podrške i sitnih materijalnih poklona, bez pravog sadržaja.

I napokon, ne možete očekivati uspjeh dok monopol vlasti u Hrvata u BiH drži Dragan Čović, koji se godinama ponaša kao otvoreni srpsko-ruski vazal, a najuspješniji se pokazao u ostvarenju monopola u podjeli političkih pozicija (plijena) za uski krug Hrvata pripadnika bivših jugoslavenskih tajnih službi i njihovih potomaka.

Ponajmanje pak možete očekivati da se takav poraz može pretvoriti u časni izlaz besmislenim provokacijama i bedastim prijetnjama NATO-u, EU-u, SAD-u, kao što to čine Zoran Milanović i sljedbenici. Manja je šteta uz znak prosvjeda ljutito skočiti s tenka. I dočekati se na tur, zaključuje Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kolumnu u cijelosti pročitajte na za Slobodnoj Dalmaciji.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.