Šterc o podatku da je lani umrlo najviše ljudi od 1946.: Tko to može mirno gledati?

šterc plenković
Foto: Fah, Damir Humski, Universitas; fotomontaža: Narod.hr

“Kada u jednoj zemlji kao lani više od 20 tisuća ljudi umre nego što ih se rodi tko to može mirno gledati?”, upozorava demograf Stjepan Šterc.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

COVID kriza koja je uzela 7040 žrtava, pospješena neodgovornim ponašanjem mnogih i slabim nadzorom epidemioloških mjera te dugo zanemarivani demografski problemi u Hrvatskoj koja se ubraja u najstarije nacije na svijetu došli su na naplatu.

Lani su umrle 57.922 osobe prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku što je najveći broj umrlih od 1946., a u prva tri mjeseca 2021. umrlo je 16.158 ljudi naspram njih 13.780 u istom razdoblju lani.

Među najstarijim nacijama

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ako je to neka utjeha, u prvom tromjesečju 2021. rodila se 261 beba više nego u istom razdoblju lani kada je u cijeloj godini rođeno 35.956 djece, najmanje otkako se prate statistike. Preciznosti radi valja napomenuti da su lani podaci DZS-a o umrlima zbog pandemije prikupljani po tjednima smrti pa su u brojku od gotovo 58.000 umrlih uračunati i umrli iz prvog tjedna 2020. koji uključuje i dva dana 2019. te iz zadnjeg tjedna 2020. koji uključuje i tri dana 2021.

Tim više dojmljiv je post na Facebooku infektologa Vladimira Krajinovića koji radi na intenzivnoj u zagrebačkoj bolnici “Dr. Fran Mihaljević”. “Sustav javnog zdravstva je potpuno zakazao u ovoj pandemiji, ne samo u Hrvatskoj nego i mnogim zemljama svijeta, pogotovo u Europi. Imam potrebu kao osoba koja liječi ove bolesnike (nažalost često neuspješno) ovaj put ne spomenuti apsolutni broj umrlih već reći da su to ljudi koji umiru u gladi za zrakom. Umiru danima, boreći se za dah. Umiru bez prisustva bližnjih, s rijetkom mogućnošću da se od njih oproste.

Neki umiru iznenada, neki polako. Neki umiru na kraju svog života, ali većina nije očekivala da im je ovo kraj. Neki su tako mladi da imaju žive roditelje. Neki imaju i roditelje i malu djecu. Neki se ponadaju da su bolje pa umru za par dana. Odnedavno su se neki ponadali da će im pomoći cjepivo, ali nisu dočekali drugu dozu. Neki ne znaju od koga su dobili bolest, a neki znaju da su dobili od svog bližnjeg koji se malo zabavljao prošlog vikenda na druženju s prijateljima. Mnogi su umrli zbog bolničkih infekcija (koje, doduše, ne bi dobili da ih COVID-19 nije doveo u jedinicu intenzivnog liječenja).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To što će epidemija proći ne znači puno umrlima i njihovim obiteljima i prijateljima. Moram reći svoj stav: nužna je nulta tolerancija na nepotrebne žrtve”, napisao je Krajinović. Oni koji minoriziraju žrtve COVID-a i krše mjere, kao i oni koji bi ih trebali nadzirati, njegov post bi trebali triput pročitati i upitati se kakvi su ljudi postali ili su oduvijek bili takvi? U Hrvatskoj se problemi od javnog interesa ignoriraju ako se ne tiču nas osobno. Ne ubrajamo se slučajno u najstarije nacije svijete niti iz Hrvatske mladi slučajno bježe od raznih nepravdi.

Kao što sada mnogi ne mare što se broj žrtava pandemije približio broju poginulih branitelja (8700) u Domovinskom ratu, većina godinama ne mari, a osobito odgovorni, za zemlju u kojoj puno više ljudi umire nego što ih se rađa sve dok njihove povlastice nitko ne dira. Upozorenja demografa da će to dovesti do sloma mirovinskog, zdravstvenog, radnog sustava ljudi ignoriraju sve dok imaju dobre plaće ili mirovine i “besplatno” zdravstvo.

Smrtnost veća zbog korone

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Podaci za prvu trećinu godine u kojoj je preko 7000 ljudi više umrlo nego ih se rodilo, nažalost, pokazuju nastavak prirodnog pada stanovništva koji će i ove godine biti 20.000 ljudi. Kada u jednoj zemlji kao lani više od 20 tisuća ljudi umre nego što ih se rodi tko to može mirno gledati? Povećana smrtnost ljudi uvjetovana je COVID krizom, ali i starošću našeg stanovništva. Ljudi koji su se iselili nisu izgubljeni za zemlju jer se još mogu vratiti za razliku od umrlih – kaže demograf Stjepan Šterc za Večernji list.

I demograf Dražen Živić slaže se da je smrtnost veća zbog pandemije, ali je i posljedica toga što se ubrajamo u 10 najstarijih nacija svijeta. No dodaje i da se Italija nakon Japana ubraja u najstarije nacije na svijetu, ali u Italiji je u pandemiji bilo puno više umrlih nego u Japanu s najstarijim stanovništvom. Živić zaključuje da je nešto i u mentalitetu ljudi i kao Šterc predviđa da će nam se prirodni pad stanovništva samo produbljivati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.