Prije točno deset godina Hrvatska je postala punopravna članica Europske unije, a kao i sve, i to članstvo ima svoje pozitivne i negativne strane. O tome što nam je dobro i loše donijela EU, kao i tome što možemo očekivati za Narod.hr komentirali su saborski zastupnici: Nino Raspudić (Most), Davor Ivo Stier (HDZ), Stjepo Bartulica (Domovinski pokret) i Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) U nastavku pročitajte njihovo viđenje situacije.
Raspudić: Odlazak radno sposobnog stanovništva najveći je gubitak
Nino Raspudić kao najveću negativnost članstva u EU smatra to što je Hrvatska izgubila 10 % stanovništva, i to “uglavnom radno najaktivnije i najsposobnije stanovništvo koje je otišlo u bogatije zemlje EU-a”. Dodaje da nije to samo slučaj u Hrvatskoj te da je i u Bugarskoj gotovo isti postotak.
“To je nešto što se ne može iskazati novcem, da je ne znam kakav novac stigao iz EU-a, da vi izgubite deset posto stanovništva i to radno najaktivnije stanovništvo, to je golemi gubitak.
EU je jedan okvir u kojem su neke stvari definirane, ali i dalje puno toga ovisi o zemljama članicama i njihovim političkim elitama koliko su sposobne koristiti taj okvir. Ako uzmemo u obzir da gospodarski rast Hrvatske nije nešto znatno veći u tim godinama od zemalja u susjedstvu koje nisu članice EU-a, to nam govori da nešto ne štima, da taj potencijal nismo dovoljno iskoristili. Smatram da je razlog tome kriminalna i koruptivna HDZ-ova hobotnica”, kaže Raspudić.
>Raspudić: ‘Mi smo izgubili 10 % stanovništva u 10 godina članstva u EU’
Pita se zašto Njemačka, koja je ulagala u Slovačku ili Poljsku, nije ulagala i u Hrvatsku.
“Sve dok se ne stvori ozračje pravne, poslovne i porezne sigurnosti nema pravih investicija, nema gospodarskog rasta, nema rasta konkurentnosti, a onda nema ni rasta plaća i mirovina i boljeg života građana”, ističe Raspudić.
Raspudić: Izručenje Perkovića i Mustača kao plus članstvu
Kad su u pitanju pozitivne strane Raspudić ističe to što su “automatski ulaskom u Europsku uniju Perković i Mustač morali biti izručeni sudu u Münchenu” no dodaje da je žalosno da “udbaške ubojice Hrvatska nije sama procesuirala svih tih godina nego to trebaju činiti druge zemlje”.
U sljedećih deset godina ako ostane ista vlast, kaže Raspudić, očekuje stagnaciju i daljnji gubitak stanovništva.
>Tko su Josip Perković i Zdravko Mustač, osuđeni pripadnici UDB-e?
>Raspudić upozorio na izostanak lustracije u Hrvatskoj: Pomilovanje Perkovića i Mustača bio bi katastrofalan politički potez
“Ako dobijemo pravu, suverenističku hrvatsku vlast koja će znati definirati nacionalne interese hrvatske unutar EU-a i naći saveznike, prije svega među prijateljskim manjim zemljama unutar EU-a gdje se lakše zajednički izboriti za zajedničke interese i ciljeve, onda možemo očekivati da će se iskoristi ekonomski potencijal koji se nudi… Još uvijek sve više ovisi o nama samima nego o nekakvom birokratu u Bruxellesu”, zaključuje Raspudić.
Stier: Članstvom u EU je zatvoren period nesvrstanosti koji je okarakterizirao bivšu SFRJ
Davor Ivo Stier ističe da je Hrvatska ulaskom postala dio političkog Zapada, što je i “bio jedan od prioriteta koji je predsjednik Tuđman istaknuo u svom inauguracijskom govoru 30. svibnja 1990. Kasnije je to ponovio Benedikt XVI. u zapaženom govoru u HNK u lipnju 2011., kada je dao snažnu potporu ulasku Hrvatske u EU. Članstvom u NATO i EU je definitivno zatvoren period nesvrstanosti koji je okarakterizirao bivšu SFRJ.”
Dodaje da je prilikom ulaska u EU hrvatski BDP bio na 61 posto europskog prosjeka, a sada smo na 73 posto.
“Inače, BDP je povećan za 50 posto, ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj povećao se za 18 posto, devizne pričuve su udvostručene, strana ulaganja učetverostručene, a kreditni rejting se iz “smeća” pretvorio u investicijski. Saldo uplaćenih i povučenih sredstava iz EU fondova je 10 milijardi eura u plusu.
Zahvaljujući tim sredstvima je Hrvatska prometno povezana izgradnjom Pelješkog mosta, a ne smijemo zaboraviti niti ključnu ulogu europskih sredstava u financiranju otpornosti i oporavka hrvatske ekonomije za vrijeme i nakon pandemijske krize.
To ne znači da je sve bilo savršeno posljednjih deset godina, ali je hrvatska država danas u boljoj poziciji i lakše se može nositi sa suvremenim izazovima zahvaljujući članstvu u EU”, ističe Stier.
Jačati položaj Hrvatske unutar EU
I Stier kao negativnu stranu ističe to što se olakšao odlazak ljudi u razvijenije zemlje.
“To jest naš najveći izazov i zahtjeva strateški pristup. Međutim, treba dodati kako se ta situacija postupno stabilizira. Na primjer, prema njemačkim podacima, prošle godine se iz Hrvatske u tu zemlju uselilo 21.726 osoba, ali se iz Njemačke u Hrvatsku uselilo (ili vratilo) 19.583 osoba.
U ukupnim brojkama može se primijetiti da se posljednjih godina značajno smanjio negativni saldo migracija iz Hrvatske prema razvijenijim zapadnim zemljama. Iskustva iz drugih članica, poput Poljske na primjer, pokazuju da povećanje standarda nakon nekoliko godina članstva i dobro korištenje EU fondova može značajno utjecati na popravljanje demografskih kretanja”, kaže Stier.
>Stier: Ulaskom u Schengen i eurozonu napravili smo pomak s periferije prema europskoj jezgri
Stier također ističe u procjeni ovih prvih deset godina članstva u EU jako bitna presuda Suda u Münchenu o zločinima jugoslavenske tajne policije, do koje je “došlo primjenom europskog uhidbenog naloga, kao i rad urede europske tužiteljice glede korištenja europskih sredstava. Izgradnja i razvoj institucije pravne države je izuzetno važna za budućnost hrvatskog društva i države.”
Očekuje centralniju poziciju
U sljedećem desetljeću, kaže Stier, očekuje centralniju poziciju.
“No, pomak iz periferije prema centralnijoj poziciji nije samo proces geografske naravi već i geopolitičke. To sa sobom nosi ogromne prilike ali i određene izazove, kao što je na primjer sve veći broj useljenika u Hrvatskoj.
Na te izazove se ne može uspješno odgovoriti egoizmom, individualizmom i materijalizmom. Zato papa Franjo stalno upozorava na opasnost individualizma, a isto je učinio novi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša na misi za domovinu prošlog 30. svibnja.
Dakle, uz jačanje položaja i institucije hrvatske države, najbolje što možemo učiniti jest jačati koheziju i solidarnost hrvatskog društva, izbjeći njegovu fragmentaciju te osnažiti društvene zajednice, počevši od obitelji, pa sve do nacionalne zajednice”, zaključuje Stier.
Bartulica: Novac nije jamstvo blagostanja
Stjepo Bartulica ističe da je jako bitno to što Hrvatska ima “svoje mjesto za stolom” u EU i može zastupati svoj stav dodajuću da nije uvijek lako zaštiti vitalne interese. Naglašava kako su ipak neke sredine bolje iskoristile mogućnosti članstva i značajno poboljšale infrastrukturu i standard građana.
“Dobro je da je Hrvatska dio Schengenskog prostora jer omogućuje veću slobodu kretanja, posebno onima koji žive blizu granice sa susjednim zemljama. Mnogi naši poduzetnici lakše posluju otkad smo dio zajedničkog tržišta. To su sigurno konkretni benefiti članstva”, kaže Bartulica.
>Bartulica u intervjuu za Remix o Orbanu, Plenkoviću, EU, migracijama…
>Bartulica: Korupcija u Bruxellesu je sve češća, a najskandalozniji primjer je zajednička nabava cjepiva
Dodaje da ipak članstvo u EU ne rješava sve probleme.
“Demografski se pad nastavlja i Hrvatska je ugroženiji nego ikad prije jer su nam neki dijelovi već prazni ili poluprazni. Ovo upućuje na zaključak da novac iz EU fondova, koji nam je raspolaganju, nije jamstvo da će naši ljudi imati blagostanje. Drugo, pravosuđe je u gorem stanju nego prije 10 godina.
Ulaskom u EU je nestala motivacija da se provedu reforme, tako da građani otkrivaju gorku istinu da pravosudni sustav nije brži ni pravedniji kako su očekivali. Hrvatska je imala korist od članstva, ali ne treba raditi bajku kao što to čini Plenković”, kaže Bartulica.
Ističe kako često prioriteti u Bruxellesu nisu nužno i prioriteti Hrvatske.
Braniti kršćansko naslijeđe
“Jedan je primjer nametanja rodne ideologije i LGBTQ agende koja je postala službenom dogmom EU, tako da se nameće kroz javne institucije, prije svega škole, u zemljama članicama. Vidimo u Poljskoj i Mađarskoj što se događa ako se zemlja odupire ovoj agendi. Slijedi osuda i marginalizacija do te mjere da bi neki sad zabranili Mađarskoj da preuzme predsjedanje EU-om.
Ovo nametanje Papa Franjo naziva ‘ideološkom kolonizacijom’. Dakle, ili ćemo mirno prihvatiti ono što nam se izvana nameće ili ćemo na vrijeme dignuti glas protiv jedne ozbiljne prijetnje i braniti zdrav razum i ljudsko dostojanstvo”, naglašava.
Kaže kako bi bilo zanimljivo čuti mišljenje Dubravke Šuice, koja je zadužena u EK za demokraciju i demografiju, “da li je rodna ideologija dio rješenja ili problema? Drugi je primjer tzv.
Borba protiv klimatskih promjena koja poprima dimenziju nove dogme. Hrvatska nije zemlja koja zagađuje okoliš, ali mora se pridržavati mnoštvu propisa koji nemaju smisla. Na kraju će sudbinu planeta odrediti velike zemlje poput Kine, Indije i SAD, ali Hrvatska trpi određenu štetu zbog nametnutih politika.”
>Bartulica za Narod.hr: 2022. bila je godina propusta u radu Plenkovićeve Vlade što se vidi na brojnim područjima
”Jačaju konzervativne snage”
Kada je riječ o budućnosti, Bartulica ističe da je jako teško o tome govoriti, no da jačaju konzervativne snage koje se zalažu za očuvanje tradicionalnih vrijednosti i nacionalnog suvereniteta koje odbijaju globalističku agendu.
“Hrvatska će se trebati odrediti oko mnogih pitanja. Primjerice, već danas velike članice žele ukinuti načelo jednoglasnog odlučivanja na razini EU, što nama nije u interesu. Time bi se značaj manjih članica smanjilo u korist velikih. Zalažem se za Europu koja će znati čuvati i njegovati svoje kršćansko nasljeđe na koje trebamo biti ponosni.
Ljevica, pa i EPP grupacija, promiču ‘woke’ agendu koja potkopava same temelje naše zapadne kulture. Najveći otpor tomu jest u srednjoj Europi i nadam se da će se i Hrvatska odvažiti u obrani prave vrijednosti u budućnosti”, zaključio je Bartulica.
Milanović Litre o prednostima članstva: Inicijativa triju mora, Shengen…
Marki Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) kao prednost ulaska Hrvatske u Europsku uniju ističe mogućnost sudjelovanja Hrvatske u Inicijativi triju mora, koju gorljivo podržava.
”Putem ove platforme Hrvatska ima priliku uspješno privući dodatne investicije, stvoriti jače gospodarske veze i osnažiti našu energetsku sigurnost, čime bi učvrstili svoj regionalni položaj.
Dio zajedničke povijesti koju dijelimo sa zemljama poput Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske i ostalih omogućuje nam jasno shvaćanje problema, ideologija, politika i prijetnji koje dolaze sa zapada i istoka, a koje nisu u skladu s našim tradicionalnim vrijednostima”, napominje.
Izdvaja i ulazak u schengenski prostor. ”To ne samo da je olakšalo putovanje hrvatskih građana unutar Europe, već bi trebalo odigrati i značajnu ulogu u osiguranju naših granica. Kroz Schengen Hrvatska sada ima pristup integriranim sigurnosnim mrežama koje bi trebali iskoristiti u borbi protiv prekograničnog kriminala, ilegalnih migranata i osiguravanju sigurnosti naših ljudi.
Nadam se da će članstvo u Schengenu katalizirati i rast našeg turističkog sektora pojednostavljivanjem logistike putovanja za turiste, iako po dosadašnjim rezultatima turističke sezone nismo vidjeli neke indikatore koji bi na to upućivali”, kaže nam Milanović Litre.
Erasmus, fondovi…
Što se tiče fondova EU, Hrvatska je imala pristup značajnim financijskim sredstvima usmjerenim na poticanje gospodarskog rasta i razvoja.
”Međutim, moram izraziti svoju zabrinutost u vezi s iskorištavanjem tih sredstava od strane Vlade RH. Dok dostupnost fondova EU predstavlja zlatnu priliku, nedostatak strateške vizije i neefikasnosti administrativnih kapaciteta često dovodi do neiskorištenosti ili pogrešne raspodjele tih sredstava.
Imperativ je da Vlada poveća produktivnost i izradi koherentne strategije kako bi osigurala da se sredstva EU učinkovito koriste za dugoročnu dobrobit hrvatskog naroda”, dodaje.
Smatra da je program Erasmus dvosjekli mač jer hrvatskim studentima pruža neprocjenjive prilike da prošire svoje obrazovne horizonte u inozemstvu, također predstavlja rizik od ‘odljeva mozgova’. ”Vlast mora poraditi više na zadržavanju i očuvanju hrvatskog etnosa”, smatra.
Milanović Litre: Imperativ je ostati budan i fokusiran na očuvanje naših nacionalnih interesa”
”Na političkom planu, članstvo u Europskim konzervativcima i reformistima (ECR) omogućilo nam je stvaranje čvrstih saveza sa strankama koje dijele naše nacionalno-konzervativne ideale. Preko Grupe ECR-a, izgradili smo mreže i odnose sa Švedskim demokratima, Pravom i pravdom (PiS) iz Poljske, Voxom iz Španjolske, Fratelli d’Italia iz Italije i ostalim kolegama grupacije.
Ova je suradnja vrlo korisna i za Hrvatsku jer olakšava razmjenu uspješnih ideja i politika, izlaže nas najboljim praksama i osigurava da hrvatski glas odjekne jače diljem Europe”, kaže Milanović Litre.
”Zaključno, desetogodišnje članstvo Hrvatske u Europskoj uniji obilježeno je značajnim prekretnicama, ali imperativ je ostati budan i fokusiran na očuvanje naših nacionalnih interesa”, kaže.
Milanović Litre o negativnostima: Gubitak kontrole nad određenim nacionalnim politikama
Na pitanje o negativnim aspektima članstva u Europskoj uniji, Milanović Litre za početak ističe kako Hrvatska nije bila pripremljena za ulazak u Europsku uniju koliko je trebala biti.
To je vidljivo, kaže, kada usporedimo napredak Hrvatske s onim zemlje poput Poljske, koja je od ulaska u EU napravila golem napredak u raznim sektorima.
”Poljska je učinkovito koristila sredstva EU, provela sveobuhvatne reforme i značajno potaknula svoje gospodarstvo. U međuvremenu, Hrvatska zaostaje na nekoliko područja. Dok sam radio za europarlamentarku Ružu Tomašić, iz prve sam ruke svjedočio posljedicama nespremnosti hrvatskog pristupanja.
Loše upravljanje EU fondovima, spore reforme i neadekvatna strateška vizija jasni su pokazatelji da Hrvatska nije temeljito iskoristila mogućnosti koje pruža članstvo u EU. Ključno je učiti iz ovih grešaka iz prošlosti i raditi na vještijem upravljanju i strateškom planiranju za poticanje razvoja i prosperiteta”, prisjeća se Milanović Litre.
”Također, jedna od glavnih zabrinutosti koju imam s EU je neprovjerena, ishitrena i sveobuhvatnija Europska integracija od strane vladajućih. Potencijalna evolucija EU u federalnu europsku superdržavu i njezino zadiranje u pitanja državnog i domaćeg odlučivanja unutar zemalja članica EU nije samo procjena budućnosti već trenutna realnost. Takve politike su vidljive kod naših europskih stranačkih kolega u Poljskoj i Italiji, kao i u Orbanovoj Mađarskoj”, ističe.
Negativnim aspektom članstva u EU smatra i gubitak kontrole nad određenim nacionalnim politikama.
Zamjena stanovništva
Kao i Raspudić, spominje značajan pad broja stanovnika otkako je Hrvatska ušla u EU.
”Hrvatska je izgubila 10 posto stanovništva, a mnogi mladi Hrvati i čitave obitelji odlaze u Irsku, Njemačku i druge zemlje EU. Ova migracija lišava Hrvatsku osnovnog ljudskog kapitala i to je izazov s kojim se treba pozabaviti sveobuhvatnim nacionalnim strategijama čiji je cilj poticanje tih stručnjaka da ostanu ili se vrate u Hrvatsku.
Nevjerojatan je podatak da na godišnjoj razini uvozimo stotine tisuća Nepalaca, Indijaca ili Pakistanaca koji bi trebali zamjenjivati radišne Hrvate koji pod ovom vlašću ne mogu zamisliti svoju budućnost u Hrvatskoj”, naglašava Milanović Litre za Narod.hr.
Navodi i spori tempo provođenja ključnih reformi što je rezultiralo niskim plaćama i visokim cijenama hrane, tjerajući Hrvate da traže posao u susjednim zemljama gdje mogu zaraditi veće plaće.
Uvođenje eura
Spominje i ulazak u eurozonu i uvođenje eura.
”Prijelaz s kune na euro, u trenutku najveće zabilježene ekonomske krize, doveo je do toga da tvrtke iskorištavaju tu promjenu povećanjem cijena. Vladin neuspjeh da to predvidi i kontrolira, usprkos brojnim upozorenjima od strane Hrvatskih suverenista i kolega iz Mosta, ekonomski je opteretio hrvatske obitelji ne mareći za njihove interese već gledajući osobne interese Andreja Plenkovića i njegovih ambicija unutar birokratske elite EU”, ističe Milanović Litre.
”Hrvatski suverenisti se zalažu za veću odgovornost unutar EU institucija, učinkovite i moderne javne usluge i kraj pretjerane birokracije, među ostalim načelima, i vjerujemo da je rješavanje ovih izazova u skladu s tim načelima. Za Hrvatsku je ključno da razborito korača svojim putem unutar EU-a, maksimizirajući koristi i istovremeno čuvajući svoj suverenitet, nacionalne interese i vrijednosti”, poručio je Milanović Litre.
Opasnost od političke, društvene i kulturne asimilacije Hrvatske unutar EU
Na pitanje što očekuje od narednih deset godina, Milanović Litre odgovara: Ukoliko se putanja Plenkovićevog „modernog suverenizma“ nastavi postoji realna opasnost političke, društvene i kulturne asimilacije Hrvatske unutar EU.
Ističe opritom da je zelena agenda unutar struktura EU alarmantan primjer vrste ideološkog ekstremizma koji, čini se, sve više zahvaća Bruxelles.
”Dok su očuvanje i održivost okoliša važni, nemilosrdno nastojanje prema deindustrijalizaciji i napuštanje tradicionalnih izvora energije bez održivih alternativa prijeti ne samo našem gospodarskom prosperitetu nego i samom tkivu naših društava. Potrebe i brige običnih građana, posebice u Hrvatskoj, moraju se uzeti u obzir.
Postoji potreba za ravnotežom, a ja sam zabrinut da program EU opasno ide prema krajnosti koja zanemaruje praktične mogućnosti i stvarnost u kojoj živimo i djelujemo.
Drugo pitanje je rastući utjecaj takozvane ‘woke’ ideologije, koja daje prednost uskom skupu društvenih pitanja nad zdravim razumom i tradicionalnim vrijednostima. Umjesto da se usredotočimo na kritična gospodarska i sigurnosna pitanja, nerazmjerna se pažnja pridaje onome što smatram društvenim inženjeringom koji izaziva podjele.
Woke agenda korozivno djeluje na naše društvo i nije u skladu s temeljnim vrijednostima mnogih Europljana, posebno Hrvata”, analizira Milanović Litre.
Migrantske kvote
Zabrinjava ga i pitanje prisilnog prihvaćanja migrantskih kvota koje je nametnula EU.
Upravljanje migracijama složeno je i osjetljivo pitanje, a države bi trebale imati suverenitet odlučivati o politikama koje su u najboljem interesu njihovih građana, a ne birokrata unutar EU. Nametnute kvote ne samo da krše naš nacionalni suverenitet, već mogu dovesti i do zamjene stanovništva.
Postoji opravdana zabrinutost da bi se društveno tkivo naše zemlje moglo mijenjati bez pristanka hrvatskog naroda. Moramo osigurati da integracija migranata ne potkopava našu kulturnu baštinu i društvenu koheziju.
Na gospodarskom planu, uvođenje digitalne valute eura i digitalnog identiteta EU izaziva ozbiljne zabrinutosti. Moramo kritički ispitati potencijalni gubitak financijske suverenosti i privatnosti naših građana. Kombinacija digitalne valute i identiteta može biti moćan alat za neviđene razine kontrole i nadzora od strane centraliziranih vlasti, dodatno narušavajući nacionalni suverenitet.
Fiskalna unija i vojska EU
Realna je opcija da se u sljedećih deset godina počne raspravljati o centraliziranju fiskalnih politika odnosno fiskalnoj uniji što bi lišilo zemlje poput Hrvatske naše sposobnosti donošenja neovisnih ekonomskih odluka na temelju naših jedinstvenih okolnosti, potreba i ekonomske strukture. Ovo bi bio ogromni problem za naciju koja se tako teško borila za svoju neovisnost.
Brine ga i najava osnivanja jedinstvene vojske EU što bi koncentriralo moć i donošenje odluka u Bruxellesu, potencijalno uvlačeći države članice u sukobe koji nisu u skladu s njihovim nacionalnim interesima. Izgledi centraliziranih vojnih snaga, pod kontrolom EU entiteta potencijalno ravnodušnih prema specifičnim sigurnosnim problemima i povijesnim osjetljivostima Hrvatske, alarmantni su.
Štoviše, ovo može odvratiti dragocjene resurse i pozornost od NATO-a, slabeći tako dokazanu sigurnosnu strukturu. Hrvatska mora ostati oprezna i kritična prema svim prijedlozima koji bi mogli ugroziti naš nacionalni suverenitet i transatlantsko savezništvo koje je bilo ključno u osiguravanju mira i stabilnosti u Europi.
Milanović Litre: Moramo se oduprijeti ekstremima zelene agende, ‘Woke’ ideologiji i zaštititi svoj financijski i kulturni suverenitet
”Konačno, duboko sam zabrinut stalnim pritiskom da se potisnu nacionalni identiteti u korist homogeniziranog europskog identiteta. Nastojanje EU za jedinstvenim europskim identitetom posebno je zabrinjavajuće. Iako je ključno da zemlje članice surađuju i imaju zajedničke vrijednosti, to ne bi trebalo ići nauštrb naših bogatih i raznolikih kultura i povijesti.
Hrvatski identitet sa svojim dubokim korijenima i ponosnom poviješću koja seže stoljećima uvelike je oplemenio europsku kulturu. Nemjerljivo smo doprinijeli u području umjetnosti, znanosti i humanističkih znanosti.
Jedinstvena hrvatska kulturna baština nešto je što europski identitet treba usvajati i iz čega treba učiti. Nasuprot tome, teško je razlučiti čemu Hrvatsku može naučiti umjetni i birokratsko konstruirani europski identitet da naša vlastita povijest i kultura nisu već ukorijenile u nama.
Nagrizati ili gurnuti u stranu naš nacionalni identitet u korist homogeniziranog europskog identiteta ne bi bio samo gubitak za Hrvatsku nego i za Europu u cjelini. Imperativ je da nastavimo njegovati i štititi posebnost hrvatskog identiteta uz konstruktivan odnos s drugim europskim narodima.
Zaključno, bitno je da Hrvatska, zajedno sa zemljama istomišljenicima unutar EU, nastavi afirmirati i braniti svoje nacionalne interese, vrijednosti i identitet. Moramo se oduprijeti ekstremima zelene agende, nepraktičnostima ‘Woke’ ideologije i zaštititi svoj financijski i kulturni suverenitet dok kritički procjenjujemo stvarne troškove i dobrobiti daljnje EU integracije”, zaključio je saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Marko Milanović Litre.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
