Stipić: ‘Propustili smo napraviti analizu stvarnih rezultata prošle školske godine i da tome prilagodimo kurikule’

stipić
Foto: snimka zaslona

Nova školska godina počela je u ponedjeljak uz stroge epidemiološke mjere. Poseban režim stavit će na kušnju sustav i sve koji u njemu sudjeluju. Pojedinačni slučajevi zaraze primorali su nekoliko škola da počnu s nastavom na daljinu. Kako zadržati nastavu u učionicama? Kako ubrzati postupak angažiranja zamjena za školsko osoblje? Sindikati upozoravaju da je problematičan mješoviti model nastave. Hoće li se nastavnici pobuniti? Koliko je rupa u znanju ostavila lanjska manjkava nastavna godina?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno o tim pitanjima raspravljali su Momir Karin, pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja; Ivana Pavić Šimetin, zamjenice ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo; Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod; Ankica Kovač, ravnateljica V. gimnazije Vladimir Nazor, Split; Hrvoje Brod, ravnatelj Osnovne škole Grigor Vitez, Osijek; Zrinka Capor, ravnateljica Osnovne škole Marina Držića, Dubrovnik; Sandra Balde, ravnateljica Tehničke škole u Puli; Jurica Šperanda, ravnatelj Osnovne škole dr. Ivan Merz, Zagreb; Bosiljka Vinković, ravnateljica Ekonomske i trgovačke škole, Čakovec.

Momir Karin izjavio je da je ova nastavna godina potpuno drugačija od svih do sada. Ističe da je ovo je bio izazov za sve u odgojno-obrazovnom sustavu i da je zadovoljan kako je današnji dan prošao.

‘U stalnoj smo komunikaciji sa svim školama. Imao sam već stotinjak razgovora s ravnateljima škola. Otvoreni smo za sva pitanja. Znamo da odgojno-obrazovni sustav nije jednak na svim područjima RH. Ovoga tjedna moramo napraviti baš sve što je preporučeno, odnosno da svatko od nas u sustavu napravi u svom dijelu posla ono što je zamišljeno da treba napraviti. Svi moramo biti odgovorni’, kazao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Željko Stipić rekao je da ne želi nakon prvog dana nastavne godine iznositi neke zaključke. Smatra da se ništa spektakularno nije niti očekivalo, pa se onda i nije moglo to niti dogoditi. Dani i tjedni pred nama pokazat će koliko se to pripremljeno ušlo u ovu nastavnu godinu, dodaje. S područja pedagoške struke još uvijek nema godišnjih izvedbenih programa koji su najavljeni. U stvari došli su u posljednji trenutak, a nastavnici se za to pripremaju ipak nešto duže.

‘Nismo ozbiljno shvatili problem deficita koji je nastao prošle nastavne godine. To je trebalo nadoknaditi s početkom ove godine. Iz sindikata Preporod stalno na to upozoravamo. Svi koji rade u školama znaju da onda kada se nešto propusti napraviti, onda što dulje odlažeš, teže ti je to nadoknaditi. Prošla godina jeste nadoknadiva, ali to treba sustavno napraviti’, istaknuo je Stipić.

‘Propustili smo napraviti analizu stvarnih rezultata prošle školske godine. Potom smo propustili da kurikule prilagodimo tome’, kazao je. Dodaje da je puno toga prepušteno učiteljima i nastavnicima. Nije to loše, ali im morate dati prostor, a to možete samo tako da rasteretite dio gradiva koji je inače predviđen, kako biste oslobodili prostor za ono s čim treba krenuti ove školske godine, dodao je Stipić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ivana Pavić Šimetin tvrdi da je cijela situacija u vezi s koronavirusom takva da nije primjerena onome što smo naučili i kako bismo željeli živjeti. Mnogih stvari smo se morali odreći i morat ćemo ih se odricati u budućnosti, a da smo to prije smatrali normalnim. Sigurno je da je to za djecu još teže nego za odrasle.

‘Sve su to mala odricanja u odnosu na ono što možemo dobiti s tim. Što više i duže djecu zadržimo u učionicama u svakoj pojedinoj školi, to je za njih bolje, a također i za njihovu budućnost. Cilj najvažnije mjere, odvajanja razreda od drugog razreda, je da djeca dok su u školi mogu se susresti s manjim brojem učenika te su u skladu s tim samo ti učenici potencijalni rizik za zarazu, kazala je Pavić Šimetin.

Ravnateljica Tehničke škole u Puli Sandra Balde rekla je da u toj školi ima 460 učenika, 57 djelatnika i 20 razrednih odjela i pet različitih programa. Među izazovima s kojima se suočavala ta škola jesu i prostorni problemi jer ta škola obavlja djelatnost na tri lokacije. Drugi je izazov prijevoz učenika, a treći organizacija nastave u grupama. S obzirom na sve to predložili su nastavu u jednoj smjeni na način da prvi i treći razredi idu ovaj tjedan u školu, a drugi i četvrti razredi imaju on-line nastavu. Sljedeći tjedan je obrnuta situacija, kazala je Balde.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zrinka Capor, ravnateljica Osnovne škole Marina Držića iz Dubrovnika, rekla je da se škola pripremala za A-model, a onda se dogodilo da im je kućni majstor pozitivan na koronavirus. – Budući da je on bio s mnogo nastavnika u kontaktu, odlučili smo krenuti u on-line nastavu, kazala je Capor dodajući da nitko u školi nije sretan zbog takve situacije te se nada da će se za dva tjedna svi vratiti u školske klupe.

Nekoliko škola u Zagrebu je iseljeno nakon oštećenja zbog potresa u ožujku. Jurica Šperanda, ravnatelj Osnovne škole dr. Ivan Merz iz Zagreba, kazao je da je nastava njihovim učenicima organizirana u tri druge škole, po A-modelu. Kazao je da postoje stanovite nedoumice, ali da očekuje od ministarstva i sindikata da se to riješi.

Hrvoje Brod, ravnatelj Osnovne škole Grigor Vitez iz Osijeka, pojasnio je kako je nastava u toj školi organizirana u dvije smjene, jer im je to s obzirom na epidemiološke mjere najviše odgovaralo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.