Zašto je Occupy pokret u svijetu protiv vlasti, a u Hrvatskoj za vlast?

Occupy pokret je međunarodni pokret koji je krenuo s Wall Streeta pod nazivom Occupy Wall Street. Prosvjedna akcija se odvijala od 17. rujna  2011. godine na ulicama New Yorka. Bili su to prosvjedi  protiv vodećih američkih banaka koje njihovi sudionici drže odgovornima za naglo osiromašenje svjetskog pučanstva i druge štetne posljedice globalne financijske krize.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Fraza ”Mi smo 99%” korištena je često od strane pripadnika pokreta Occupy. Odnosi se na 1% najbogatijih  stanovništva SAD-a, a kojima pripadnici Occupy pokreta ne pripadaju.

Pokret je to koji prosvjeduje protiv socijalne i ekonomske nejednakosti u svijetu. Njihov glavni cilj je da ekonomski i politički odnosi u društvima ne budu hijerarhijski raspoređeni nego da se rasporede na pravedan način. Upozoravaju kako velike korporacije i globalni financijski sustav kontroliraju svijet na način koji neproporcionalno pogoduje manjini i potkopava demokraciju.

”Groznica Occupy je bila zarazna – ne samo zbog kreativnosti i odvažnosti svojih prvotno nekoliko stotina, a kasnije tisuća pobornika. Oni su, naime, bili našli način za iskazivanje raširenog osjećaja da je vladavina novca željezni kavez. Jedan od najpopularnijih slogana ispisivanih na transparentima i izvikivanih na prosvjednim marševima bio je: “Banke su spašene, mi smo prodani”, piše dw.de.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najbolje o njihovom djelovanju govori ono što su pisali na službenim Facebook stranicama pokreta:

”Occupy Wall Street je pokret otpora koji nema vođa, sastavljen od ljudi različite boja, spola i političkog uvjerenja. Jedina stvar zajednička svima je da smo 99% koji više ne želi podnositi pohlepu i pokvarenost 1%. Za postizanje svojih ciljeva koristimo revolucionarne taktike Arapskog proljeća i ohrabrujemo upotrebu nenasilja za maksimiziranje sigurnosti svih sudionika. Pokret ovlašćuje stvarne ljude da naprave stvarne promjene počevši s dna društvene ljestvice. Želimo vidjeti generalne skupštine u svakom dvorištu i na svakom uličnom uglu jer ne trebamo Wall Street niti političare da gradimo bolje društvo. Jedina solucija je svjetska revolucija.”

Djelovanje u svijetu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prosvjedi u Milanu, kao i u dobrom dijelu Italije, prije dvije godine, koji su rezultirali neredima, također su pripisivani pokretu Occupy, iako su oni bili dio šireg antiglobalističkog pokreta, koji se ”borio protiv Vlade, banaka, Europske unije…” U neredima diljem Italije, a pogotovo u Milanu, Rimu, Torinu, gdje su napadnuta središta poreznih službi, dok je u nekim gradovima bio blokiran željeznički promet, srećom, stanje se vrlo brzo normaliziralo, kad su građani shvatili da to vodi u bezvlašće, nasilje i teror.  Podržavali su prošlih godina prosvjede u Grčkoj, Južnoj Koreji, Bruxellesu, ali ih, naravno, nisu organizirali.

Tko i što se predstavlja kao Occupy pokret u u Hrvatskoj?

I u Hrvatskoj se pojavila Facebook inicijativa pod imenom Occupy Croatia. Od prepoznatljivih javnih lica iza Occupy Croatia stoje Domagoj Margetić, Mirjana Mirt i Dražen Heroić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njihovi marginalni i slabo posjećenin prosvjedi za razliku od njihovih poznatih svjetskih imenjaka nisu usmjereni protiv društvene nejednakosti, niti protiv 1% u Hrvatskoj, već su uglavnom bili ideološki i u većini slučajeva podupirali vladajuću koaliciju.

Organizirali su tako nekoliko prosvjeda usmjerenih protiv Crkve, protiv vjeronauka u školama, kao i protiv ”Vatikanskih ugovora”, prosvjedovali su protiv takozvanog neustaštva (tu su vukovarske ranitelje iz Stožera za obranu hrvatskog Vukovara doveli u ustaški kontekst), tražili su od Ustavnog suda da proglasi neustavnim referendumsko pitanje inicijative SZOHV-a, prosvjedovali su i protiv  referenduma o braku, koji su građani uvjerljivo podržali…

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.