Što radnici mogu očekivati kada prestane isplata potpora za očuvanje radnih mjesta?

Foto: fah

Nakon što prestane isplata potpora za čuvanje radnih mjesta, koje prima stotinjak tisuća poslodavaca za 600.000 zaposlenih, Hrvatska bi mogla uvesti subvencije za kratki rad po uzoru na Austriju, Njemačku, Švedsku i niz drugih europskih država koje preko skraćenog radnog vremena stimuliraju poslodavce da zadrže radnike.

Tjedno 20 ili 30 sati

Ta će se tema otvoriti na današnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, ali tko bi u Hrvatskoj i kako mogao koristiti subvencije, još je nepoznato. Je li moguće da više stotina tisuća zaposlenih umjesto 40 sati počnu tjedno raditi samo 10, 20 ili 30 sati? Europska je komisija, i to na traženje Europske konfederacije sindikata, ‘blagoslovila’ tu mogućnost te je čuvanju radnih mjesta namijenila 100 milijardi eura kredita koji će se po određenom ključu odobravati članicama. Kolika bi svota kredita mogla pripasti Hrvatskoj, još se ne zna, tako da nije jasno ni koliko bi novca Hrvatska mogla izdvojiti za sufinanciranje kratkog rada. Zemlje koje su uvele subvencije za skraćeni radni tjedan taj model planiraju zadržati šest (Austrija) ili deset mjeseci (Njemačka).

Premijer Andrej Plenković rekao je da bi se potpore za plaće mogle produljiti još mjesec dana, ali samo za turizam, prijevoz i djelomično ugostiteljstvo ako im (neslužbena je informacija) prihodi padnu više od 50 posto. HUP gura kraći rad kao novo rješenje, spominjali su ga i sindikati, a za germanski model odlučio se i SDP, kojemu bi skraćeni radni tjedan uz naknadu plaće na teret države, bio jedan od prvih poteza ako dobiju izbore, piše Večernji list.

Austrija je jedna od prvih europskih država koja ‘radi kraće’ treći mjesec zaredom i država isplaćuje razliku plaće za 1,2 milijuna zaposlenih. No, upravo je u Austriji ovaj tjedan krenuo drugi krug pregovora da se uvedu novi kriteriji za korištenje mjere jer se pokazalo da država poslodavcima isplaćuje znatno više nego što oni prosljeđuju radnicima. Nešto slično imamo i u Hrvatskoj kod skupine radnika koji su i prije koronakrize primali minimalnu plaću, za koje država osigurava 4000 kuna, a poslodavci im uplate 3250 kuna. Austrijski radnik koji radi kraće dobiva na ruke 80 posto svoje ranije plaće, no država refundira tvrtki razliku do 100 posto plaće.

Der Standard iznosi procjenu da su tvrtke dosad dobile oko 500 milijuna eura više nego što su isplatile radnicima, zbog čega su tamošnji sindikati zatražili promjenu kriterija kako bi državna potpora išla izravno na račun radnika, ali i da novac dobiju tvrtke kojima je ta pomoć doista potrebna. Radnicima na skraćenom radnom tjednu u Njemačkoj isplaćuje se 60 posto prijašnje plaće (67 posto ako imaju djecu), no za pojedine skupine taj se udio može povećati. Predsjednik SSSH Mladen Novosel još je početkom travnja tražio od Plenkovićeve vlade da se sličan model uvede i kod nas, no sve do ovog tjedna nije se o tome ozbiljno razmišljalo.

Sindikati bi precizne kriterije

– Naša je želja da se sačuvaju radna mjesta, ali uz precizne kriterije. Mi smo neuređena država, rasuli smo novac za potpore bez ikakvih kriterija tvrtkama kojima ta pomoć nije bila potrebna i zato bi kriteriji za skraćeni radni tjedan trebali biti jasni – komentira sindikalistica Ana Pezelj. Esdepeovac Zvonimir Mršić uvjeren je da bi polovica dosad otpuštenih radnika zadržala posao da je ovakva subvencija uvedena odmah na početku karantene. No, pitanje je koliko bi ih prešlo na kraći rad samo da bi tvrtka dobila potpore, a u isto vrijeme, ljudi bi morali raditi kao i dosad. Čuvanje zaposlenosti tijekom prva dva mjeseca karantene hrvatski bi proračun moglo stajati više od šest milijardi kuna, nakon promptne isplate za ožujak, travanjska potpora je nešto sporija. U resornom ministarstvu vele da “isplata sredstava teče sporije nego je predviđeno zbog velike količine podataka te kašnjenja s dostavom dokumentacije u pojedinim slučajevima.”

Kako izgleda Kurzarbeit u Austriji i Njemačkoj, koji bi Vlada RH kopirala

1. Kraće od 10 do 90 posto

U Austriji radniku se radno vrijeme može skratiti od 10 do 90%, poslodavac plaća odrađeno, a razliku snosi država, no pokazalo se da radnici time gube

2. Sindikati već tražili kraći rad

Sindikati podržavaju kraći rad kao način čuvanja radnih mjesta te podsjećaju da smo sličan zakon već imali, ali ga je Plenkovićeva vlada ukinula 2017. godine

3. Radniku u Njemačkoj 60% plaće

SDP predlaže zakon sličan njemačkom, gdje potporu mogu tražiti tvrtke s padom prihoda većim od 10 posto, a radnik prima 60% (s djecom 67%) plaće

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr