Stručnjak Račić: ‘Hrvatskoj se događa povratak u neliberalnu demokraciju’

Foto: Fah

Hrvatska je izabrala loše aspekte ortačkog kapitalizma, a one dobre, koje je dijelom imala u bližoj ili daljnjoj prošlosti, zaboravila je, rekao je u utorak nezavisni istraživač Domagoj Račić na predavanju u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Hrvatski kapitalizam možemo zvati rentijerskim, jer se njegov dominantan oblik zasniva na crpljenju resursa, a ne na znanju, tehnologiji i riziku, ocijenio je Račić.

On je napomenuo da pri tome zanemaruje sliku poduzetnika kao junaka koji odlazi u novi svijet i stvara nešto novo, koju stvaraju mediji, a radi se o klincima koji su prodali neki komad softwarea pa ih smatraju milijunašima.

Ono što potencijalno nudi iskorak iz dominantnog modela crpljenju resursa su jednim dijelom tvrtke koje ipak uspijevaju odgovoriti na dio tehnoloških izazova, iako u kontekstu globalnih tokova mogu izgledati “retro”, rekao je i naveo kao primjer međimursku tvrtku “Tehnix” koja se bavi strojevima i opremom za zaštitu okoliša i “HS produkt”, tvrtku za proizvodnju pištolja iz Karlovca. Ona ne proizvodi nešto osobito društveno poželjno, ali na visokoj tehnologiji zapošljava više od dvije tisuće ljudi, kazao je Račić.

U Hrvatskoj – karipska ekonomija: Nezadovoljni konobari na obali, nezadovoljni seljaci u unutrašnjosti

Istaknuo je da se na turizam danas gleda kao na ‘zlatnu koku’, a da se radi o obliku položajnog rentijerstva u kojem se nadogradnjom kulturnih i zabavnih sadržaja “na ono što nam je Bogom dano” “stvorila transformacija života i rada u ‘disneyland’ starih gradskih jezgara na mnogi područjima naše obale”.

Radi se o upitnoj održivosti koja se odvija kroz “isisavanje ljudske supstance s kontinenta u besperspektivnosti koja vlada tamo” i “limitiranih prilika koje proizlaze iz ne pretjerano sofisticiranih poslovnih ideja”, rekao je i podsjetio na izjavu ekonomista Branka Horvata (1928.-2003.) da će se Hrvatska pretvoriti u “karipsku ekonomiju”, u kojoj će na obali biti nezadovoljni konobari, unutrašnjosti nezadovoljni seljaci, a između ništa.

Ortački kapitalizam je su svojim različitim formama prisutan svugdje. Veze političke i poslovne elite postoje u svim oblicima tržišne ekonomije, no u različitim oblicima i stupnjevima. Uz ortački kapitalizam nisu vezani samo negativni primjeri. Razvojna država u slučaju ‘azijskih tigrova’ neodvojiva je od ortačkog kapitalizma, kazao je Račić.

Dok je u nerazvijenim gospodarstvima ortaštvo supstitut institucijama, u razvijenim je komplementarno zakonitoj ekonomiji, ali iz njega nema zajamčenog linearnog kretanja prema liberalnoj demokraciji, kazao je Račić.

Mnoge pojave u hrvatskom razvoju i tranziciji povezane su ortačkim kapitalizmom, i obično se smatra da je to mutirani, loš oblik nekog pravog kapitalizma. Ortački kapitalizam u Hrvatskoj nije donio samo “Agrokor” kroz problematičnu privatizaciju i privilegiran položaj poduzeća povezanih s nacionalnom ili lokalnom vlasti, nego su mnogi primjeri uspješnih tvrtki koje su privatizirali bivši socijalistički direktori i radnici također povezani s “ortačkim” modelom, kazao je.

Ključno je da pojedini akteri uživaju pogodnosti na temelju veza, a negativni učinci su da je država majka malobrojnima, a maćeha ostalima; da postoji razmjena usluga između političke elite i poslovnih aktera; da oni imaju pristup financiranju, javnoj nabavi i sudstvu, te da te procese prati prisvajanje imovine i korupcija.

Hrvatskoj se događa povratak u neliberalnu demokraciju

Devedesetih smo mislili da je napredak spor, ali da je kumulativan, ali vidimo da nam se događa povratak u tu neliberalnu demokraciju koju smo mislili da smo ostavili, i u Hrvatskoj kao i u mnogim zemlja istočne Europe, kazao je Račić i dodao da nastanak neliberalnih demokracija s neliberalnim oblikom kapitalizma povezuje postojanje ortaštva.

Ono što u Hrvatskoj nedostaje jest razvojna država, povjerenje između znanstvenog i poslovnog sektora, kao i mnoge druge okolnosti koje u kvalitetnijim i razvijenim društvima uzimamo ‘zdravo za gotovo’, zaključio je Račić.

Ako smatramo da država treba biti aktivna u ekonomiji, treba utvrditi na koji je to način moguće i potrebno te s kojim mehanizmima, kazao je Račić i zauzeo se za istraživanja koja bi dala odgovore na pitanja kako se transformiraju elite, tvrtke, tržišta, režimi upravljanja i javne politike.

Također, on je istaknuo potrebu istraživanja kontinuiteta i diskontinuiteta između kasnog socijalizma i tranzicijskog ili ortačkog kapitalizma u Hrvatskoj, te podržao istraživanja posebnih studija slučaja poput nedavno objavljene knjige Sanje Puljar D’Alessio “Mi gradimo brod, a brod gradi nas: etnografija organizacije brodogradilišta ‘3. maj'”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.