Sukob interesa: Kako je Centar za mirovne studije zloporabio sudjelovanje u Radnoj skupini za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije

Foto: fah

Centar za mirovne studije (CMS) se našao u sukobu interesa jer je kao član Radne skupine uvrstio svojih 6 aktivnosti u Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije 2016. – 2021. Način rada prema kojem jedna udruga sudjeluje u izradi državne strategije, Nacionalnog plana, i u isti ubacuje svoje projekte i sebi stvara prostor za djelovanje, predstavlja subverzivno nametanje ideološkog svjetonazora u državni dokument koji ne bi smio biti kontaminiran bilo kakvom ideologijom. Radi se o 6 aktivnosti projekta Centra za mirovne studije pod nazivom ”Mind the Gap” – Projekt „Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj“, za koji je ta udruga u 2015. dobila 243.442 eura u sklopu natječaja Opće uprave za pravosuđe Europske komisije i u 2016. sufinanciranja s 14.655 eura od strane Ureda za udruge Vlade RH. Kako je moguće da projekt jedne udruge bude uvršten kao “aktivnost” državne strategije?

Na sukob interesa CMS-a je upozorio ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier na sjednici Odbora za europske poslove sredinom travnja:

“Je li u redu da udruga koja sudjeluje u radnoj grupi, koja piše strategiju i akcijski plan, u tim dokumentima određuje sebe kao nositelja nekih aktivnosti? Zar ne bi bilo bolje i zbog transparentnosti da se napisalo da će se za neku aktivnost prvo raspisati natječaj, pa da se onda jave razne udruge? To je trebalo razjasniti”, rekao je tada Stier.

Na ministrove optužbe za sukob interesa i netransparentnost, Sara Lalić iz CMS-a izjavila je predstavnicima medija kako se “...ne radi o nikakvom sukobu interesa. Tih šest do sedam mjera je stavljeno u tadašnji Akcijski plan nakon što je CMS, kao nositelj, 2015. godine dobio projekt financiran iz REC programa Opće uprave za pravosuđe Europske komisije. Partneri u tome su Ured za ljudska prava, Pravosudna akademija i Ured pučke pravobraniteljice. Dakle, mi smo pribavili taj novac da se mogu provoditi antidiskriminacijske mjere, a on je namijenjen i za državne institucije. Riječ je o iznosu od oko 250.000 eura. Taj projekt već provodimo, a novac nismo dobili na natječaju unutar Hrvatske nego u velikoj konkurenciji svih organizacija i institucija koji se bave antidiskriminacijom u cijeloj EU”. No, time Lalić nije odgovorila kako je moguće da projektne aktivnosti, za koji je CMS dobio financijska sredstva, budu uvrštene u državni dokument o suzbijanju diskriminacije, odnosno kako je moguće da je CMS postao instrument države u suzbijanju diskriminacije?

Iako je Nacionalni plan s ideološkim mjerama i sukobom interesa odbačen od strane Ministarstva vanjskih poslova, SDP, Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava, tjednik Novosti i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić tražili su zadržavanje ideoloških mjera iz odbačenog Nacionalnog plana, čime se CMS ponovno vratio u sukob interesa jer je tražio da se u Nacionalni plan vraća te aktivnosti koje ta udruga provodi kao svoj projekt.

> Pravobraniteljica Višnja Ljubičić zagovara ideologizirani ‘Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije’

> Burna rasprava oko Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije – oporba želi vratiti ideološki motivirane mjere

Mjere sukoba interesa Centra za mirovne studije, koje su bile dio odbačenog Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije:

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.