Stanovnici zapadne Europe, ali i drugih dijelova Europske unije susreću se sa sve većim brojem pitanja povezanih s prihvatom izbjeglica u okviru kvota koje je odredila EU. Glavni razlog tomu je, naravno, serija napada kojima je europski kontinent posljednjih dana izložen.
Na moguće sigurnosne probleme s tim u vezi pojedini su stručnjaci upozoravali čim je krenuo migracijski val, no kako je tada u prvom planu bila humanitarna komponenta, taj je segment ipak ostao u drugom planu, piše Glas Slavonije. Dijelu posljedica svega toga svjedočimo ovih dana.
Za Glas Slavonije geopolitolog Jure Vujić, voditelj Instituta za geopolitiku i strateška istraživanja (istaknuvši da iznosi osobno mišljenje, a ne stajalište bilo koje institucije), s obzirom na to da njemačka policija navodi da su tri od četiri posljednja napada počinili migranti koji su došli u Njemačku kao tražitelji azila, jasno je da Islamska država i dalje koristi masovni val migracije i razne migracijske rute kako bi na Zapad slala svoje pristaše, aktivne i pasivne džihadiste. U tom kontekstu Vujić smatra da Hrvatska, koja je na tranzicijskom području, tzv. balkanskoj ruti, treba biti dodatno oprezna glede primanja, provjere i nadziranja migranata.
Teške okolnosti
Na pitanje može li u aktualnim uvjetima preživjeti europski plan relokacije migranata, koji neke zemlje zasad odbijaju, Vujić podsjeća da pitanje migracije nije samo humanitarne, demografske i gospodarske naravi nego i eminentno sigurnosno, s obzirom na to da brojnost, struktura migracija mogu biti sigurnosni rizik za nacionalnu sigurnost neke zemlje.
“EU će u ovako teškim psihološkim okolnostima nakon posljednjih terorističkih napada uspjeti postići potreban konsenzus glede provedbe plana o relokaciji migranata, iako svaka država članica u konačnici odlučuje o ‘otvorenom’ ili ‘restriktivnom’ pristupu migrantima. U tom kontekstu vlade država članica mogu i odlučiti raspisati ili ne referendum o migrantima, kao što je to slučaj s Mađarskom. S druge strane, razlikovanje izbjeglica, ekonomskih migranata i potencijalnih terorista, koji koriste status tražitelja azila ili izbjeglice, postaje sve teže”, upozorava Vujić.
On ističe kako uvijek treba imati na umu da je demografija snažno geopolitičko oružje u suvremenim sukobima.
“Demografske strukture – gustoća naseljenosti, masa, sastav prema dobi i spolu, stopa rasta – doista se smatraju jednim od parametara organiziranog demografskog kolektivnog nasilja”, ističe specijalist za demografiju François Géré u knjizi “Zašto ratovi?”.
Isti argument razvija Jean Verdier u knjizi “Demografski izazov”, gdje podsjeća na proročansku izjavu alžirskoga predsjednika Houarija Boumédiènea u UN-u 1974.: “Jednog dana milijuni ljudi napustit će južne siromašne dijelove svijeta i uputiti se prema dostupnim dijelovima sjeverne hemisfere u potrazi za vlastitim opstankom.”
Također, treba imati na umu da aktualna masovna migracija nije prouzročena samo siromaštvom i bijedom, nego je njezin najvažniji uzrok rat i planirano nasilno rastvaranje Libije, Iraka i Sirije, ističe Vujić, koji smatra da nekontrolirana masovna migracija svakako može na duži rok biti plodno tlo za razvoj etničko-vjerskih enklava i geta, koji pogoduju nastajanju vjerskog islamističkog fundamentalizma i ekstremizma.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
