Profesor na fakultetu političkih znanosti Berto Šalaj, kojeg često predstavljaju kao neovisnog stručnjaka, komentirajući aktualnu političku situaciju za N1 rekao je kako je Zdravko Marić predložen zbog političkog blefa, kao odgovor na blef Bože Petrova i MOST-a.
“Čak i ako to uspije, HDZ mora tražiti nekoga tko će biti prihvatljiv za niz budućih partnera, i to ne može biti Karamarko, niti netko tko mu je blizak iz vrha HDZ-a, i zato se HDZ odlučio za Marića. Te najave da imaju 76 mandata su čisti blef kako bi se stvorila dodatna neizvjesnot. Pregovori još traju”, kaže Šalaj koji smatra da se HDZ nije odrekao suradnje s MOST-om.
“Teško mi je zamisliti da bi Vlada na čelu s Marićem bila puno učinkovitija od sadašnje, osobito ako bi tu ostao Tomislav Karamarko. Marić opet ne bi imao političku podršku”, smatra Šalaj.
“Mi smo u GONG-u prvi predložili što ranije prijevremene izbore”, kazao je o aktivnostima GONG-a, te tako priznao kako su se uključili u kampanju za rušenje Vlade.
“Smatramo da je Vlada eksperiment koji nije uspio, a svaki oblik preslagivanja bi produžio političku agoniju. Smatramo da je demokratski dati pravo građanima da se izjasne”, rekao je, ali smatra da su male šanse da se to dogodi. “Jedan veliki broj zastupnika ima ogroman strah od novih izbora jer pretpostavljaju da će ih građani kazniti zbog onoga što su radili zadnjih godinu dana”, zaključio je.
Tko je Berto Šalaj?
Berto Šalaj izvanredni je profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, politolog i neovisni stručnjak, kako su ga često zadnjih godina predstavljali u HRT-ovim emisijama pozivajući ga komentirati aktualne političke događaje.
Nastupa i kao član Vijeća GONG-a. Na istim se stranicama udruge GONG može pročitati da Berto Šalaj predaje kolegije Demokracija i civilno društvo, Politička socijalizacija i političko obrazovanje te Socijalni kapital lokalne zajednice na Fakultetu političkih znanosti, gdje je magistrirao na temu političkog obrazovanja u školskim sustavima i doktorirao na temu socijalnog kapitala u postkomunističkim državama.
Njegovi znanstveni i istraživački interesi usmjereni su prema pitanjima demokracije, populizma, političke kulture, socijalnog kapitala, civilnog društva i političkog obrazovanja, o čemu je objavio više studija i članaka, od kojih se mogu izdvojiti knjiga Socijalni kapital (2007.) i članak Suvremeni populizam (2012.).
Član je uredništva znanstvenog časopisa Anali Hrvatskoga politološkog društva. Sudjeluje u provođenju brojnih znanstvenih i stručnih projekata koje realiziraju nevladine organizacije u Hrvatskoj.
Nimalo neovisan
Šalaj je politički angažiran u Hrvatskim laburistima, koji su u sklopu koalicije Hrvatska raste, kao partner SDP-a, osvojili 6.861 preferencijalni glas na parlamentarnim izborima.
Predsjedništvo Hrvatskih laburista – Stranke rada na sjednici 10. veljače 2014. godine donijelo je Odluku o osnivanju Savjeta Predsjedništva, kao svog stručnog i savjetodavnog tijela. Za predsjednika Savjeta imenovan je prof.dr.sc. Berto Šalaj koji nije član Stranke.
Šalaj je kao predsjednik Savjeta stranke na 1. konvenciji Hrvatskih laburista predstavljao Deklaraciju Hrvatskih laburista o Europskoj uniji. To možete vidjeti ovdje:
Deklaracijom poručujemo da ćemo se politički zalagati za sudioničku demokraciju u kojoj građani imaju jaču ulogu u donošenju odluka jer je postojeći model, u kojem odluke donose elite, neprihvatljiv, a na gospodarskom planu snažno ćemo se surpotstavljati politici štednje koju su prihvatile gotovo sve političke grupacije u Europi, rekao je i poručio da se laburisti zalažu za politiku temeljenu na novom kompromisu rada i kapitala, a ne siromašenju građana.
“Proglašavaju nas populistima. Populisti smo jer govorimo ono što ljude zanima i tišti i to na način da svatko može razumjeti. Ako je tako mi smo populisti. Napadaju nas prostački i bez argumenata – i na to imaju pravo. Napadaju nas jer se boje. S najgorim neprijateljem hoće – s nama neće. Opet jer nas se boje”, napisao je Šalaj u tekstu objavljenom u časopisu „Političke analize“.
Predvodili kampanju protiv referenduma o braku
Udruga GONG u čijem se vijeću nalazi Šalaj, dio je Platforme 112 i u posljednje četiri godine SDP-ove vlasti primala je sredstva iz državnog proračuna te je podupirala ideološke pothvate vlade Zorana Milanovića poput nametanja nestručnog “zdravstvenog odgoja” djeci u svim školama u Republici Hrvatskoj.
GONG je predvodio kampanju protiv referenduma o braku kojoj su za tu kampanju odobrena posebnom odlukom sredstva iz državnog proračuna. Izvršni predsjednik Dragan Zelić poznat je po tome što se javno suprotstavio zajedničkom djelovanju U ime obitelji i raznih udruga civilnog društva oko promjene izbornog sustava – navodeći kao razlog činjenicu da je jedna od čelnica U ime obitelji, Željka Markić sudjelovala na proslavi Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti u Čavoglavama koju organizira Marko Perković Thompson.
Šalaj ne dvoji da je U ime obitelji odabralo dovoljno dobro pitanje za dobiti referendum, ali su građani istodobno shvatili, tvrdi Šalaj, da je riječ o nečemu što ionako već imaju.
“Pa naravno da je brak zajednica muškarca i žene, to piše i u Obiteljskom zakonu. Zašto bi onda netko zbog toga išao i na referendum? Privukli su ni milijun glasača. Ako se uzme u obzir pravi cilj referenduma, a ja mislim da je on bio politički, da se Željka Markić i ljudi oko nje etabliraju kao politički akteri, da HDZ bez njih ne može osvojiti vlast, a ne ovaj pravni cilj, onda nisam siguran da im je to uspjelo’, zaključuje Šalaj i dodaje da će biti jako zanimljivo pratiti dinamiku odnosa između HDZ-a kao stožerne stranke desnog centra i inicijative koja se pokušala prikazati kao nezaobilazan politički akter”, rekao je za Tportal Šalaj.
Upitan zašto se priključio GONG-u Šalaj je početkom 2014. pojasnio za Aktiviraj Karlovac da je “GONG ostvarivši svoj primarni cilj, a to je neovisno i nepristrano nadgledanje procesa izbora, počeo širiti svoje područje djelovanja pa se počeo baviti temom koja je meni vrlo bliska, a to je građanski odgoj i obrazovanje i političkom kulurom mladih. Tu smo počeli surađivati još dok nisam bio član GONG-a. Nakon nekog vremena ljudi iz GONG-a su uočili da su naše vrijednosti i stavovi vrlo slični i pozvali su me da budem član Vijeća GONG.”
Jedan od autora prijedloga za reguliranje referenduma
Krajem 2013. godine pet sindikalnih središnjica i više udruga predložilo je ustavne i zakonske promjene kojima bi se regulirao referendum. Berto Šalaj, tada predsjednik Vijeća GONG-a, udruge koja je sudjelovala u izradi prijedloga, bio je jedan od autora prijedloga.
“Moram napomenuti da interes GONG-a za područje referenduma i političkih procesa općenito nije od jučer. GONG već duže vrijeme upozorava da referendumska materija u Hrvatskoj nije dovoljno kvalitetno regulirana ni Ustavom, ni Zakonom o referendumu. Već duže vrijeme sugeriramo političkoj klasi da je potrebno pristupiti izmjenama te materije. Najbolji dokaz toga da smo bili u pravu su sve kontroverze oko recentne Građanske inicijative »U ime obitelji«. Kako GONG pokušava biti ekspertna organizacija mi se nismo zaustavili na pojedinačnim rješenjima već mislimo da je potrebno napraviti sveobuhvatnu reformu koja obuhvaća promjenu Ustava, Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i naročito Zakona o referendumu”, rekao je Šalaj za Novi list.
O tadašnjem interesu za referendume rekao je da on “nije rezultat buđenja građanske političke svijesti u hrvatskom političkom korpusu pa da su građani najednom postali jako zainteresirani za politiku i žele promišljeno i odgovorno odlučivati o političkim pitanjima. To je pokret koji korištenjem trenutno legitimne procedure želi dovesti u pitanje aktualnu političku vlast. Ova vlast, kao ni prethodna, nije uočila što se može dogoditi ako se to pitanje nedovoljno regulira i sada im se to pomalo obija o glavu. Upozoravali su ih na to ustavni stručnjaci, udruge, mediji.”
Pojasnio je da su “referendumi legitimni oblik odlučivanja, ali moramo biti svjesni da živimo u liberalnoj demokraciji koja osim proceduralno-demokratskog odlučivanja ima u sebi ugrađene i osigurače zaštite temeljnih ljudskih prava i prava manjina. Toga se mora biti svjestan kad se govori o referendumu i kad ga se divinizira, kao što čine neki inicijatori referenduma, kao najdemokratskije sredstvo odlučivanja. Suvremene predstavničke demokracije su liberalne, a niti predstavnicima niti narodu nije dozvoljeno kršiti temeljna ljudska prava.”
“Dio intelektualne ljevice je sada u čudu kada je vidio u što se direktna demokracija može izroditi. Oni su malo promijenili svoje stavove pa sada zagovaraju direktnu demokraciju, ali su PROTIV referenduma, što je samo po sebi paradoksalna pozicija”, rekao je Šalaj i odao priznanje desnici da je “desnica vrlo dobro uočila priliku, vrlo dobro se pripremila i ma što god ja mislio o njima i njihovom političkom djelovanju mora im se odati priznanje da su određene procedure vrlo dobro iskoristili”, kazao je Šalaj 2013. za Novi list.
Vlade lijevog centra građanskom odgoju nisu posvetile više pozornosti
Za građanski odgoj Berto Šalaj istaknuo je da je “Hrvatska nažalost jedna od rijetkih država koja nije u ovih dvadesetak godina na sustavan način uvela građanski odgoj i obrazovanje u škole. Ne samo od ovih etabliranih demokracija, nego i od tranzicijskih država. Mi smo tom području posvetili vrlo malo pažnje. Na neki način je to logično, ako se uzme u obzir vladavina HDZ-a, stranke desnog centra kojoj je sasvim zadovoljavajuće da ima u školama vjeronauk i da građanski odgoj i obrazovanje ne bude prisutno u obrazovnom sustavu. Ali je vrlo iznenađujuće za vlade lijevog centra koje upravo u obrazovanju, pa i građanskom obrazovanju vide jedno od sredstva progresa. Tom području nisu posvetili više pažnje. Sada je formirana radna grupa koja radi na prijedlogu programa uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u školski kurikulum”, kazao je Šalaj 2014. za Aktiviraj Karlovac.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
