Tko je bivši veleposlanik i nekadašnji načelnik tajne službe SFRJ zbog kojega je reagirao Karamarko?

veleposlanik Frane Krnić
Foto: sense-tribunal

Diplomat Frane Krnić je 2018. godine otišao u mirovinu nakon 52 godine radnog staža, od čega je čak 47 proveo u diplomaciji: 21 godinu u jugoslavenskoj, a 26 u hrvatskoj. On je za vrijeme komunističkog režima bio načelnik službe za praćenje tzv. neprijateljske emigracije, a prije njegovog umirovljenja je objavljeno svjedočanstvo profesorice povijesti Ivanke Madunić Kuzmanović, i dokumenti prema kojima je tada 75-godišnji hrvatski veleposlanik u Danskoj, 1986. godine tražio nadzor nad njom od Službe državne bezbednosti uoči demokratskih promjena u Hrvatskoj.

Krnić je bio veleposlanik Hrvatske u Čileu i nerezidentno u Peru i Boliviji (1992.-1995.), Španjolskoj i nerezidentno u Andori i Kubi (1997.-2002.), Nizozemskoj (2003.-2009.), Češkoj (2009.-2013.) i Danskoj te nerezidentno na Islandu (2014.-2018.). On je nedavno objavio knjigu sjećanja zbog koje je reagirao Tomislav Karamarko, bivši čelnik Sigurnosne obavještajne agencije (SOA) i Protuobavještajne agencije (POA) te bivši predsjednik HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade (2016.).

Karamarko je kazao kako je Krnić krivo naveo da je bio na čelu POA-e 2000. umjesto 2004. godine i time lažno insinuirao da je sudjelovao u nezakonitom dilanju dokumenata iz arhiva predsjednika Tuđmana Haaškom sudu. Krnić je kazao da je Karamarko u pravu se pravdao kako nije za ništa optužio i ustvrdio da je bila riječ o omaški.

Krnić – pripadnik profesionalnog sastava tajnih službi

Frane Krnić rođen je u Zadvarju 1943. godine, a diplomirao je na Pravnom fakultet u Beogradu 1965. godine. U Francuskoj je magistrirao međunarodno pravo 1968 godine. Iste godine postaje zamjenik općinskog javnog tužitelja, a karijera mu doživljava uspon 1971. godine kada postaje referent u Saveznom sekretarijatu inostranih poslova u Beogradu.

>Veleposlanik Krnić informirao Udbu: Znate li koje su tajne službe postojale u SFRJ?

Idućih 10 godina Krnić preuzima konzularne poslove u Chicagu i Italiji, da bi 1983. godine dobio unaprjeđenje te postao Šef odjela političke analitike u II. upravi Saveznog sekretarijata inostranih poslova. Puni naziv tog odjela jest Služba za istraživanje i dokumentaciju (SID) Saveznog sekretarijata inostranih/vanjskih poslova SFRJ. Služba za istraživanje i dokumentaciju (SID) posebna je služba unutar saveznog sekretarijata vanjskih poslova koja je djelovala kontraobavještajno (zaštita ambasada i konzulata SFRJ u inozemstvu), te obavještajno (prikupljanje podataka o zemljama domaćinima, ali i o emigraciji u zemlji gdje se nalazila ambasada ili konzulat). II. Uprava SID-a čiji je načelnik bio Frane Krnić imala je nadležnost za praćenje djelovanja tzv. neprijateljske emigracije, te je imala status savezne, tj. tajne službe SFRJ, iz čega proizlazi da je Frane Krnić bio pripadnik profesionalnog sastava tajnih službi SFRJ.

Šef kabineta Budimira Lončara

Godine 1987. Frane Krnić postaje šef kabineta Budimira Lončara, posljednjeg ministra vanjskih poslova SFRJ koji je, između ostalog, zatražio u ljeto 1991, kao predstavnik Jugoslavije u UN-u uvođenje zabrane uvoza oružaju na području bivše Jugoslavije – stavljajući do zuba naoružanu JNA u još povoljniji položaj u odnosu na slabo naoružane Hrvatsku i kasnije Bosnu i Hercegovinu. Krnić kao čovjek blizak najvišim strukturama, nakon raspada Jugoslavije, 1991. godine postaje Šef informativnog ureda, a onda i veleposlanik Republike Hrvatske u Čileu. Pomoćnik je ministra vanjskih poslova RH za bilateralne političke odnose s izvaneuropskim zemljama, da bi u razdoblju od 1997. godine do 2002. bio veleposlanik RH u Kraljevini Španjolskoj i nerezidentni veleposlanik na Kubi i u Kneževini Andori.

Josipović ga iz mirovine, u 71. godini života vratio u diplomaciju

Bio je i predstojnik Ureda Vlade RH za suradnju s Haaškim sudom 2002. – 2003. godine, a bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović izvlači ga iz mirovine 2014. godine te ga u 71. godini života imenuje veleposlanikom u Danskoj i nerezidentnim veleposlanikom Islanda. Zanimljivo je da Krnića Vlada također imenuje suzastupnikom u “Tužbi Republike Hrvatske protiv Republike Srbije zbog povrede odredbi Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida” pri Međunarodnom sudu 2008. godine. Jedan od suzastupnika u istoj tužbi bio je bivši predsjednik Ivo Josipović koji je na vlastiti zahtjev razriješen te dužnosti 2007. godine.

Prof. Ivanka Madunić Kuzmanović svjedočila o neugodnom iskustvu s Krnićem

Hrvatica iz Milwaukeea, prof. mr. Ivanka Mandunić Kuzmanović, je 2018. godine za Narod.hr svjedočila o svom vrlo neugodnom iskustvu koje je doživjela u jugoslavenskom konzulatu u Chicagu 1986. godine. Frane Krnić, te je godine proveo ispitivanje nad Ivankom Kuzmanović povodom njenog slanja američke putovnice jugoslavenskom konzulatu u Chicagu.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [38.42 KB]

Uz svjedočanstvo je objavljen i dokument nastao u Saveznom sekretarijatu za vanjske/inostrane poslove SFRJ (SSVP), točnije u Službi za istraživanje i dokumentaciju u sastavu SSVP, kojeg je potpisao Frane Krnić.

Prema tom dokumentu je vidljivo da Krnić u tom trenutku nije konzul u smislu da radi u diplomatsko-konzularnom predstavništvu SFRJ u inozemstvu; kako je tvrdio, već je dužnosnik/funkcionar Saveznog sekretarijata za vanjske poslove u Beogradu i to na mjestu načelnika II. uprave Službe za istraživanje i dokumentaciju.

Krnić je u trenutku pisanja tog dopisa na daleko višoj poziciji u sustavu tajnih službi bivše SFRJ nego što bi to bio kao “obični” suradnik UDBe, SID ili KOS-a (kod čega je pojam „suradnik“ imao mnogo značenja ali, u ovakvom kontekstu, uvijek označava osobu izvan profesionalnog sastava tajnih službi SFRJ).

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr